Connect with us

Banjaluka

Deponija u Ramićima skoro puna, nadležni obećavaju rješenje

Iako se građani već duži period žale da se sa Regionalne deponije DEP-OT širi nesnosan smrad, prethodnih dana su iz Uprave ovog preduzeća najavili da se još samo četiri mjeseca može odlagati otpad na toj lokaciji, kako ne bi došlo do teških posljedica po životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Zbog svega toga osam gradova i opština, između ostalog i Banjaluka, mogli bi doći u situaciju da neće imati gdje da odvoze smeće, ali naši sagovornici tvrde da do toga neće doći.

Mještanin Dragočaja nam je potvrdio da se posljednje dvije godine širi smrad s ove deponije, jer se, kako kaže, vjerovatno tu nešto ne radi kako treba.

“Nenormalno se osjeti smrad jer se vjerovatno ne prekriva redovno i ne radi se sve kako treba. Svi se žale, ali ne znaju šta da rade. Kako smo čuli, tu sad ima kapaciteta za pola godine. Ako se ne uradi sanitarna kaseta, neće se imati gdje odlagati, ali je problem i u tome što je potrebno dvije godine da se ona uradi. Mislim da smo došli do zida i da nema dalje”, rekao je ovaj mještanin.

Bez obzira na to, još prije mjesec dana je, kako su nam potvrdili iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, produžena ekološka dozvola za Regionalnu deponiju u Ramićima na period od pet godina.

“Ekološka dozvola ovom preduzeću je obnovljena 26. januara ove godine i važi do 25. februara 2028. godine. Prilikom obnavljanja ekološke dozvole zakonom nije propisana ponovna izrada studije uticaja na životnu sredinu, ukoliko je zahtjev za obnovu podnesen blagovremeno”, rekli su iz resornog ministarstva za “Nezavisne”.

Navode da je podnosilac zahtjeva dužan da dostavi dokaze koji su propisani zakonom, između ostalog, rezultate mjerenja naloženih ekološkom dozvolom, kao i Zapisnik nadležnog inspektora o sprovedenosti mjera naloženih ekološkom dozvolom.

“S obzirom na to da je JP DEP-OT blagovremeno podnio zahtjev za obnovu ekološke dozvole i dostavio propisane dokaze, Ministarstvo je donijelo rješenje kojim se obnavlja ekološka dozvola, kako je to navedeno u prvom odgovoru. Prema Zapisniku inspektora, sve mjere naložene ekološkom dozvolom su sprovedene, a rezultati mjerenja ne odstupaju od propisanih vrijednosti”, rekli su iz Ministarstva.

Kako je pojasnio za “Nezavisne” Slobodan Lepir, sekretar preduzeća DEP-OT, do sada su nekoliko puta vršili ispitivanja te su jednoglasno odlučili da je kraj juna krajnji rok dokad mogu koristiti deponiju.

“Odlaganje otpada poslije naznačenog roka može izazvati teške posljedice po životnu sredinu i ugroziti zdravlje stanovnika koji žive u blizini deponije. Kad smo sve to malo bolje sagledali, 30. jun je krajnje vrijeme, nakon čega moramo zatvoriti deponiju”, rekao je Lepir.

Iz ovog preduzeća navode da se odavno spremaju za proširenje kapaciteta za odlaganje otpada za narednih šest godina izgradnjom nove sanitarne kasete.

“Međutim, tu izgradnju sprečava Privredno društvo ‘Čistoća’, koje je upisano u aktuelnu zemljišno-knjižnu evidenciju kao vlasnik zemljišta i objekata na deponiji. U principu, mi imamo sve spremno, imamo revidovanu tehničku dokumentaciju, znači možemo što prije ući, međutim ne smijemo raspisati tender jer je vlasništvo zemlje upisano na ‘Čistoću’. Cijela ta priča oko sporazuma je urađena sa gradom, odnosno i grad je jedan od potpisnika”, dodao je Lepir.

Dodaje da je stanje odvoza otpada redovno, kao i da su ovu informaciju dostavili svim osnivačima jer njihova komunalna preduzeća dovoze kod njih otpad, te su ih morali unaprijed upozoriti, a ovo je, kako kaže, posljednje upozorenje.

S druge strane, Aleksandar Bajić, direktor “Čistoće”, za “Nezavisne” kaže da će se odvoz otpada iz Banjaluke i dalje odvijati nesmetano.

“Građani zbog toga ne treba da brinu. Uvijek tu ima neka alternativa, ali u ovom momentu ne možemo otkrivati detalje”, rekao je Bajić.

Kako navodi, oni imaju sa gradom ugovor za odvoz i deponovanje smeća te će ga u skladu s tim i dalje nastaviti odvoziti.

I Bojan Kresojević, gradski menadžer, ističe da će do navedenog datuma pronaći rješenje te da će odlaganje otpada i dalje biti nesmetano.

“Trenutno pregovaramo sa ‘Čistoćom’ i DEP-OT-om da se postigne sporazum koji bi omogućio da se izda građevinska dozvola i izvrši rekonstrukcija, odnosno proširenje sanitarne kasete, ali nije sve do nas. U narednim danima ćemo ponovo apelovati i na bilateralnom i trilateralnom nivou da se održe sastanci i ja vjerujem da ćemo doći do rješenja”, rekao je Kresojević.

Banjaluka

ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom

Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.

No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.

To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.

“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.

Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.

“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu.  I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.

Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.

Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.

“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.

Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.

“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.

No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.

“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.

U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.

“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.

Nastavi čitati

Banjaluka

JOVO SAVANOVIĆ: „Ovo mi je četvrti mandat, a ovakvo blokiranje Banjaluke NIKAD NIJE BILO!“

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Jovo Savanović, oštro je kritikovao rad predsjednika Skupštine LJubu Ninkovića, ističući da se nikada nije suočio sa ovako haotičnom i loše organizovanom situacijom kada je riječ o zakazivanju redovnih sjednica.

„Ovo mi je četvrti mandat, ali ovako nikad nije bilo. Svake godine je sve gore i gore, ali ove godine je situacija najkritičnija. Namjerno se odugovlači zakazivanje redovne sjednice skupštine, što direktno usporava privredni razvoj grada“, poručio je Savanović, koji je i član Sigurne Srpske.

On ističe da se, zbog političkih igara i ličnih interesa, Banjaluka dovodi u stagnaciju i da se na taj način ponižavaju svi njeni građani.

„Predsjednik Skupštine i većina iz SNSD-a svjesno blokiraju procese, jer im je cilj da stvore sliku kako gradonačelnik i Gradska uprava ne rade svoj posao. To rade na uštrb građana Banjaluke, da bi politički profitirali“, naglasio je Savanović.

On je dodao da se brojni važni projekti koče bez ikakvog razloga, i pozvao je predsjednika Skupštine da prestane sa, kako je naveo, „politikom opstrukcija i blokada“, te da konačno stavi interes grada ispred interesa stranke.

Nastavi čitati

Banjaluka

OVO SU NAPOPULARNIJA ali i najrjeđa imena beba u Banjaluci, među njima GOLUB I SIRENA

Grad na Vrbasu u periodu od januara do septembra ove godine postao je bogatiji za 2.508 beba, a među njima su i Golub i Sirena, čija su se imena našla na listi najrjeđih.

To pokazuju podaci Odjeljenja za opštu upravu Gradske uprave Banjaluka za tri tromjesečja ove godine, a za “Nezavisne novine” su otkrili koja imena roditelji daju najčešće, a koja su najrjeđa.

Najčešća imena u 2025. godini
“Najčešća imena koja su roditelji davali muškoj djeci su Luka, Nikša, Lazar, Dušan, Pavle, Mihajlo i Aleksa”, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

Kada je riječ o djevojčicama, najčešća imena koja su roditelji davali ženskoj djeci su Dunja, Sofija, Marija, Milica, Una, Nađa i Anastasija.

Najrjeđa imena u 2025. godini

S druge strane, bilo je i roditelja koji su za svoju djecu birali rijetka i ne tako uobičajena imena.

“Najrjeđa imena koja su roditelji davali svojoj djeci su Mardarije, Golub, Sirena, Fedor, Daris, Nektarije, Inara…”, istakli su oni za “Nezavisne novine“.

Kako objašnjavaju, prilikom davanja imena djeci poštuje se Zakon o ličnom imenu te nije dozvoljeno davati pogrdna imena djeci.

Najčešća i najrjeđa imena u 2024. godini

Poredeći sa podacima iz 2024. godine, može se vidjeti da su imena poput Dunja, Una i Dušan bila aktuelna i prošle godine.

Lani su u matičnu knjigu rođenih bile upisane i Atanasija, Atenea, Colombiana, Ikonija, Inja, Ilina, Zone, čija su imena bila na listi rijetkih.

Drago Brane, Erik, Isidor i Časlav bila su lani rijetko davana muška imena.

Slovo zakona

Inače, davanje imena regulisano je ranije pomenutim zakonom, a u njemu se navodi da ime djeteta roditelji određuju sporazumno.

“Lično ime djeteta može se odrediti i putem punomoćnika, uz punomoć sačinjenu u pisanoj formi. Dijete može dobiti prezime jednog ili oba roditelja”, navodi se u zakonu.

Kada je riječ o promjeni imena, ime i prezime ili samo jedno od toga punoljetna osoba može promijeniti na lični zahtjev, dok se ime ili prezime maloljetne osobe može promijeniti na zahtjev roditelja.

Novčana podrška majkama prilikom rođenja djeteta

U cilju podsticaja rađanja i stvaranja porodične atmosfere, Gradska uprava Banjaluka daje novčanu pomoć prilikom rođenja djeteta.

Tako se za prvorođeno i drugorođeno dijete dobija pomoć u novčanom iznosu od 500 KM, za trećerođeno dijete u novčanom iznosu od 700 KM, a za četvrtorođeno i svako naredno dijete u iznosu od 2.000 KM.

“Novčana sredstva uplaćuju se najviše u dva dijela: prvi dio u iznosu od 500 KM, a drugi dio povodom prvog rođendana djeteta”, stoji na sajtu gdje je navedeno i šta je potrebno od dokumentacije.
BL-PORTAL

Nastavi čitati

Aktuelno