Nakon što se u medijima pojavila informacija da bi krečenje prostorija RUGIP-a moglo biti plaćeno i do 19,3 KM po kvadratu, iz RUGIP su demantovali te tvrdnje.

Njihov demant prenosimo u cjelosti:

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) danas, 18.06.2026. godine objavila je Obavještenje o nabavci broj 164-1-3-77-3-79/26 za postupak nabavke, nabavka radova krečenja u proistorijama RUGIP-a. Shodno tome, navodi u tekstu na portalu Capital.ba pod naslovom „RUGIP molerima plaća 19,3 KM po kvadratu“ koji je objavljen danas, 18.06.2026. godine u 13:31 nisu tačni. Naime, ističemo da kvadratura koja je navedena na strani 4 tenderske dokumentacije broj 21.06/404 85/26 u iznosu od 6.063,16 m², predstavlja isključivo korisnu površinu objekta i ne odražava stvarni obim molerskih radova koji su predmet ove nabavke.

Prilikom formiranja cijena potencijalnih ponuđača, kao relevantan parametar ne uzima se samo korisna površina objekta, već ukupna površina zidova i plafona koji se kreče.

U predmetnoj tenderskoj dokumentaciji, na strani 3, nedvosmisleno je navedeno da površina za krečenje iznosi približno tri puta više od korisne površine objekta, što predstavlja oko 18.100 m2 (što je vidljivo i iz Obrasca za cijenu ponude – Aneks 2). Takođe, ističemo da iznos od 100.000,00 KM (bez PDV-a) predstavlja procijenjenu vrijednost nabavke, a ne cijenu koju su ponuđači obavezni ponuditi u postupku javne nabavke, jer procijenjena vrijednost služi kao osnov za planiranje postupka od strane ugovornog organa, dok se konačna ponuđena cijena formira na osnovu samostalne kalkulacije ponuđača.

Prilikom formiranja ponuđene cijene uzeta je u obzir i činjenica da se predmetni radovi izvode na više različitih lokacija, što podrazumijeva dodatne troškove organizacije posla, prevoz i smještaj radnika, transport materijala i opreme, kao i povećano vrijeme potrebno za izvršenje radova.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić pozvao je javne institucije i preduzeća da budu ažurniji kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca.

“Nadam se da će to shvatiti kao zadatak i moralnu obavezu koja je daleko ranije trebala da bude ispunjena. To je najmanja što možemo da učinimo za naše poginule saborce”, rekao je Ostojić novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva BORS-a.

On kaže da nije zadovoljan kako teče ovaj proces, podsjetivši da bi, u skladu sa ranijim obećanjem, do kraja godine trebalo da bude zaposleno 500 djece poginulih boraca. Ostojić je ukazao da bi javne republičke i lokalne institucije i preduzeća trebali da se vode primjerom resornog ministarstva u kojem je već zaposleno dvoje djece poginulih boraca.

“Lani je sproveden javni poziv na koji se javilo otprilike 500 djece poginulih boraca od ukupno oko 1.500 koji su na evidencijama biroa za zapošljavanje”, rekao je Ostojić.

On je osudio aktuelnu i nečasnu medijsku harangu koju prema BORS-u i njegovim članovima, bez ikakvih dokaza, vrše opskurni portali i ljudi sa lažnih profila na internetu.
“Ako je bilo ko iz BORS-a napravio krivično djelo ili nešto zloupotrijebio, tražim od institucija Srpske da ga pozovu na odgovornost i da bude procesuiran. Ali ovo što se dešava nema smisla. Kako god, BORS će ostati jedinstven i složan radi očuvanja Srpske i boljeg položaja boračkih kategorija, te mira i slobode u Republici”, rekao je Ostojić.

Predsjednik Predsjedništva BORS-a Milovan Gagić rekao je da daju punu podršku resornom ministru i premijeru Savi Miniću da završe proces zapošljavanja djece poginulih boraca.

“Resorni ministar je zaposlio dvoje djece, a ostali na lokalnim i drugim nivoima prave se gluvi. Nisu shvatili ozbiljno nalog Vlade i premijera Minića, što BORS osuđuje”, rekao je Gagić.

On je poručio da će BORS, ukoliko u zapošljavanju djece poginulih boraca uskoro ne bude pozitivnih promjena, javno prozvati sve rukovodioce javnih lokalnih i drugih institucija, te preduzeća.

“Zapošljavanje djece poginulih boraca nije i ne smije biti igrarija”, poručio je Gagić.

Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, kao i skoro svake godine, kasni. Zbog toga plate službenika ne mogu rasti, ali raste nezadovoljstvo.

Stižu upozorenja da su institucije sve manje privlačan poslodavac, dok se zapošljavanje često dovodi u vezu s političkim vezama. Sve to se povezuje i sa sporim i nedovršenim reformama javne uprave, koje, kako ocjenjuju analitičari, koči nedostatak političke volje. Sistem ostaje spor i opterećen, a građani i privreda to plaćaju kroz razne dugotrajne i komplikovane procedure.

Više od 140 ministarstava i stotine upravnih organizacija na četiri administrativna nivoa. To je slika javne uprave u složenom i decentralizovanom sistemu Bosne i Hercegovine.

Agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske uprave, brojne službe za pružanje usluga građanima i privredi, te niz drugih institucije sa javnim ovlašćenjima.

– Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka – poručio je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Na entitetskom nivou, službenici su nešto plaćeniji, pa su samim tim, kaže stručnjak za reformu javne uprave Haris Ćutahija, ovi poslovi na nižim nivoima vlasti, građanima poželjniji. Međutim, dodaje on, u praksi se, na svim nivoima, zapošljavanje u javnoj upravi ne zasniva uvijek na zaslugama i stručnim kvalifikacijama.

– Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna – ističe Haris Ćutahija, Vanjskopolitička inicijativa BiH.

Sve to, upozoravaju iz Transparensija, dovodi do smanjene efikasnosti javne uprave. Do dužih redova pred šalterima, složenih procedura, beskrajnog sakupljanja dokumenata, sporog rješavanja zahtjeva, izdavanja dozvola, potvrda i uvjerenja. Trpe građani, ali trpi i privreda.

– U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima – kaže Srđan Blagovčanin, iz TI BiH.

– Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkana – dodaje Helena Lagerlof, ambasador Švedske u BiH.

Posljednjih godina u javnosti se često čuje: “5+2 uslova za zatvaranje OHR-a” i “tri uslova za početak pristupnih pregovora”, a skoro da se i ne pominje nekada famoznih 14 prioriteta.

Bez ispunjavanja ovih obaveza, isticali su ranije iz Brisela, BiH ne može postati dio Evropske unije. Među njima je i reforma javne uprave, koja bi na kraju tog procesa morala biti oslobođena političkog uticaja, piše Euronews.