Connect with us

Svijet

Deset dana protesta u Iranu: Među stradalima ima i djece

Nakon smrti Mahse Amini protestuje se u najmanje 40 gradova u cijeloj zemlji

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova danas je saopštilo da Sjedinjene Američke Države pokušavaju da naruše suverenitet Irana putem protesta.

Hadiz Nadžafi je još jedan simbol borbe protiv ugnjetavanja žena u Iranu. Društvenim mrežama je u subotu objavljen snimak Hadiz kako vezuje kosu u rep i kreće da se pridruži demonstrantima na ulici. Poslije toga ju je policija upucala sa šest metaka, u Karadžu.

Prije toga, 16. septembra, preminula je Masha Amini. Preminula je od srčanog udara nakon što ju je iranska moralna policija pretukla jer se nije pridržavala strogih pravila o hidžabu. Bila je u posjeti rođacima u Teheranu.

Mahsa Amini je imala 22 godine, a Hadžiz Nadžafi 20.

Amnesti Internešnal je objavio u subotu da je najmanje 30 ljudi, uključujući četvoro djece, poginulo u protestima. Danas mediji pišu o 41 ubijenih.

Iranska vlast je ukinula internet pa su društvene mreže jedini izvor informacija o protestima koji u Iranu traju deset dana, nakon smrti Mahse Amini.

Po zvaničnom Iranu, Mahsa je preminula zbog slabog zdravlja tokom posjete rođacima, a ne zbog posljedica policijskog prebijanja.

Protesti su u najmanje 40 gradova po cijeloj zemlji uključujući i prijestonicu Teheran. Protestuje desetine hiljada ljudi, prije svega kurdskih žena. Demonstranti pale vozila, a žene pale svoje hidžabe i sijeku kosu. Brojni iranski disidenti širom svijeta tvrde da sve nalikuje na masovnu pobunu protiv vladajućih islamista.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisij je naredio policiji da se “odlučno obračuna“ sa demonstrantima.

Prema tamošnjoj agenciji Tasmin, najmanje 1.200 ljudi je uhapšeno.

Tamošnja policija navodi da je kod uhapšenih pronađeno oružje, municija i eksploziv. Društvene mreže preplavili su snimci koji svjedoče o brutalnosti policije, vidi se da policija puca na nenaoružane građane u sjeverozapadnim gradovima Piranšu, Mahabadu i Urmiji.

U videu koji je podijelila nevladina organizacija Iran Hjuman Rajts sa sedištem u Oslu, vidi se kako policajac iz jurišne puške AK-47 puca na demonstrante na bulevaru Ferdovsi u Teheranu.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova danas je saopštilo da Sjedinjene Američke Države pokušavaju da naruše suverenitet Irana putem protesta.

Zbog smrti Mahse Amini reagovala je i međunarodna zajednica, a Sjedinjene Američke Države objavile su u petak da ublažavaju izvozna ograničenja Iranu uz uslov da ova država omogući usluge interneta građanima.

Protesti solidarnosti sa demonstrantima Irana su i u mnogim zemljama Evrope, Australiji i SAD.

Svijet

POGOĐENA I BIH: EU usvaja zakon o lakšem vraćanju viza

Evropski parlament je podržao zakonodavstvo kojim će se olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja, i drugih razloga.

Na glasanju u utorak, poslanici Evropskog parlamenta usvojili su reformu mehanizma za suspenziju bezviznog režima za 61 zemlju čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize.

Ovaj mehanizam omogućava Evropskoj komisiji da ponovo uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.

“Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koje počine državljani te zemlje, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je.

Zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava ljudskih prava ili humanitarnog prava; te nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Zlatne vize predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo EU zemlje može dobiti osoba koja uloži određen kapital u tu zemlju, ili kupi skupu nekretninu.

“Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je.

Kako bi se spriječile treće zemlje da krše uslove dogovora o bezviznom režimu, novi zakon daje EU veću fleksibilnost da suspenduje bezvizni režim za vladine zvaničnike koji mogu snositi odgovornost za kršenje ljudskih prava ili druge prekršaje.

Zakon, o kojem su se Parlament i Savjet prethodno neformalno dogovorili, usvojen je sa 518 glasova za, 96 protiv i 24 uzdržana. Još ga treba formalno usvojiti Savjet. Stupiće na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU.

Prema novim pravilima, Evropska komisija na prijedlog zainteresovane države članice ili po sopstvenoj inicijativi, uzimajući u obzir informacije bilo koje institucije EU, može započeti proces suspenzije bezviznog režima za određene treće zemlje, najprije privremeno, a zatim trajno ako se problemi ne riješe.

Ovim zakonom bilo bi olakšano i uvođenje viza i BiH, ako, naprimjer, ne bude bilo problema s državljanima BiH koji traže azil, ili drugih prijetnji koje EU ocijeni ozbiljnim. Kao neposredan povod za ovu mjeru najvjerovatnije je stanje u Gruziji, za koju EU ocjenjuje da se sve više udaljava od evropskih vrijednosti.

Nastavi čitati

Svijet

PRIVREMENE ZONE ZABRANE LETENJA tokom trajanja neformalnih sastanaka EU

Danska policija proglasiće zone zabranjenih letova u nekoliko oblasti grada Horsensa tokom neformalnih sastanaka ministara trgovine i telekomunikacija EU pod danskim predsedavanjem, saopštila je regionalna policija Južnog i Istočnog Jitlanda.

Sastanak ministara telekomunikacija održaće se od 9. do 10. oktobra, a sastanak ministara trgovine od 13. do 14. oktobra.

“Restriktivne mjere se preduzimaju isključivo radi održavanja javnog reda”, saopštila je policija.

Iz policije su naveli da su nabavili dron sa fiksnim krilima od njemačkog dobavljača municije “Globe” /Globe/ za zajedničke granične patrole sa Njemačkom.

Podsjetili su da je kupovina drona planirana dugo vremena i nije povezana sa nedavnim incidentima sa dronovima, iako će se koristiti za borbu protiv ilegalnih prelazaka granice.

Danske vlasti su objavile privremenu zabranu lansiranja civilnih dronova od 29. septembra u svjetlu sastanka lidera EU u Kopenhagenu. Ograničenja su ostala na snazi do 3. oktobra.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL TRESE HARVARD: Radnik krao i prodavao dijelove tijela leševa

Univerzitet Harvard, jedan od najprestižnijih na svijetu, trese veliki skandal, nakon što je dokazano da je njihov radnik krao I prodavao dijelove leševa koji su trebali biti korišteni za istraživanja.

Harvard mogu tužiti porodice koje tvrde da nije dostojanstveno postupao sa tijelima koja su donirali medicinskom fakultetu, a čije je dijelove bivši upravnik fakultetske mrtvačnice prodavao na crnom tržištu, odlučio je sud.

Vrhovni sud Masačusetsa ocijenio je da je sudija nižeg stepena pogriješio kada je odbacio tužbu kojom se traži odgovornost Harvarda za postupke Sedrika Lodža, koji je sjekao, krao i prodavao dijelove leševa koji su trebalo da budu korišteni u naučne svrhe.

Sudija Skot Kafker je rekao da su tužioci dokazali da Harvard nije postupao u dobroj vjeri, dopuštajući da „strašne i nedostojanstvene aktivnosti traju godinama“.

„Univerzitet je morao da obezbijedi dostojanstveno postupanje i čuvanje doniranih ljudskih ostataka, i u tom pogledu je teško zakazao – što je Harvard i priznao“, napisao je Kafker, prenosi Večernji.hr.

Medicinski fakultet Harvarda naveo je u saopštenju da su Lodžova djela bila „suprotna standardima i vrijednostima Harvarda, njegovih anatomskih donatora i očekivanjima porodica“. Lodža čeka izricanje presude nakon što je u maju priznao krivicu.

Tužioci kažu da je svoju kriminalnu šemu započeo 2018. godine, kradući dijelove leševa, uključujući glave, mozgove, kožu i organe, koje je prevozio iz Harvardove mrtvačnice u svoj dom u Gofstaunu, u Nju Hempširu, gdje su ih on i njegova supruga prodavali.

Tužbu protiv Harvarda podnijelo je 47 članova porodica osoba čija su tijela poklonili medicinskom fakultetu, tvrdeći da univerzitet nije ništa preduzeo povodom Lodžovih nedjela sve dok nije optužen 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno