Connect with us

Svijet

DESET GODINA JE BILA ROBINJA ISLAMSKE DRŽAVE! Sada je slobodna i ovo je njena priča

Kurdski borci u Siriji spasili su 24-godišnju Iračanku, pripadnicu naroda Jazida, koju su teroristi ISIL-a držali deset godina u zarobljeništvu.

Kao djevojčica bila je oteta, silovana i prisiljena na brak. Iz izbjegličkog logora Al-Hawl oslobođena je sa sinom i kćeri. U sirijskom Al-Hawlu nalaze se desetine hiljada ljudi, među kojima supruge i djeca pripadnika ISIL-a, prenosi agencija AP.

Akciju je izvela ženska kurdska postrojba YPJ, Jedinica za zaštitu žena. Objavili su da je oslobođena žena porijeklom iz sela Hardan iz Sinjara na sjeveru Iraka, regije u kojoj su živjeli Jazidi. Ženu su oteli ISIL-ovci tokom masakra 2014. u Sinjaru u kojem su ubili hiljade muškaraca Jazida te oteli mnoge žene i tinejdžerice, pa ih godinama držali kao seksualne robinje. U sirijskom izbjegličkom logoru Al-Hawl živi nekoliko stotina porodice boraca ISIL-a. Kamp je u februaru 2021. imao 60.000 izbjeglica. U jednom je trenutku bio dom za 73.000 izbjeglica, većinom Sirijaca i Iračana, navodi AP.

Žena koju su oslobodile kurdske vojnikinje u videu koji je objavio YPJ rekla je da je, prije nego što su je 2019. odveli u kamp, nekoliko godina provela u jednoj porodici. Rekli su joj da ne otkriva svoj identitet niti da kaže da pripada Jazidima, pa je među ISIL-ovcima koristila lažno ime sve dok nije oslobođena.

“Uništili su mi život. Prodana sam i kupljena kao ovca”, kaže. Ispričala je da je u jednom trenutku bila sa šest drugih žena u kući starijeg muškarca po imenu Abu Jaafar. Znao ju je istući ako bi ga odbila. Žene koje su se opirale silovanju bile su ubijene, tvrdi.

Oko 5000 Jazida ubijeno je u napadu ISIL-a na Sinjar 2014., koji je UN-ova komisija okarakterizirala kao genocid. Smatra se da je više od 6400 jazidskih žena i djece prodano u ropstvo nakon što je ISIL zauzeo Sinjar. Mnoge do danas nisu oslobođene, navodi BBC. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), oko 2700 jazidskih žena i djece vode se kao nestali. Mnogi od njih mogli bi još uvijek biti sa svojim otmičarima.

Nakon što je ISIL poražen 2017., teroristi i njihove porodice pobjegli su u Tursku, Irak, Siriju i drugdje. Od 300.000 Jazida koji su pobjegli iz svojih domova u Sinjaru, više od 100.000 ih se i dalje ne može vratiti svojim kućama, nego ostaju u izbjegličkim kampovima u kurdskoj regiji Iraka, piše Jutarnji.

Ne mogu se vratiti u svoje domove u okrugu Sinjar jer je gotovo potpuno uništen, a njegov strateški položaj na granici Iraka i Sirije čini ga opasnim. Paravojne postrojbe koje su se došle boriti protiv ISIL-a sada se međusobno bore za prevlast.

Proteklih godina provedeno je nekoliko vojnih operacija za oslobađanje žena koje su ISIL-ovci držali kao seksualno roblje. Samo tokom prvog dana operacije uhvaćen je 21 pripadnik ISIL-a, objavila je vojna organizacija Kurda u Siriji SDF (Sirijske demokratske snage).

Related Topics:

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno