Connect with us

Svijet

DESET GODINA JE BILA ROBINJA ISLAMSKE DRŽAVE! Sada je slobodna i ovo je njena priča

Kurdski borci u Siriji spasili su 24-godišnju Iračanku, pripadnicu naroda Jazida, koju su teroristi ISIL-a držali deset godina u zarobljeništvu.

Kao djevojčica bila je oteta, silovana i prisiljena na brak. Iz izbjegličkog logora Al-Hawl oslobođena je sa sinom i kćeri. U sirijskom Al-Hawlu nalaze se desetine hiljada ljudi, među kojima supruge i djeca pripadnika ISIL-a, prenosi agencija AP.

Akciju je izvela ženska kurdska postrojba YPJ, Jedinica za zaštitu žena. Objavili su da je oslobođena žena porijeklom iz sela Hardan iz Sinjara na sjeveru Iraka, regije u kojoj su živjeli Jazidi. Ženu su oteli ISIL-ovci tokom masakra 2014. u Sinjaru u kojem su ubili hiljade muškaraca Jazida te oteli mnoge žene i tinejdžerice, pa ih godinama držali kao seksualne robinje. U sirijskom izbjegličkom logoru Al-Hawl živi nekoliko stotina porodice boraca ISIL-a. Kamp je u februaru 2021. imao 60.000 izbjeglica. U jednom je trenutku bio dom za 73.000 izbjeglica, većinom Sirijaca i Iračana, navodi AP.

Žena koju su oslobodile kurdske vojnikinje u videu koji je objavio YPJ rekla je da je, prije nego što su je 2019. odveli u kamp, nekoliko godina provela u jednoj porodici. Rekli su joj da ne otkriva svoj identitet niti da kaže da pripada Jazidima, pa je među ISIL-ovcima koristila lažno ime sve dok nije oslobođena.

“Uništili su mi život. Prodana sam i kupljena kao ovca”, kaže. Ispričala je da je u jednom trenutku bila sa šest drugih žena u kući starijeg muškarca po imenu Abu Jaafar. Znao ju je istući ako bi ga odbila. Žene koje su se opirale silovanju bile su ubijene, tvrdi.

Oko 5000 Jazida ubijeno je u napadu ISIL-a na Sinjar 2014., koji je UN-ova komisija okarakterizirala kao genocid. Smatra se da je više od 6400 jazidskih žena i djece prodano u ropstvo nakon što je ISIL zauzeo Sinjar. Mnoge do danas nisu oslobođene, navodi BBC. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), oko 2700 jazidskih žena i djece vode se kao nestali. Mnogi od njih mogli bi još uvijek biti sa svojim otmičarima.

Nakon što je ISIL poražen 2017., teroristi i njihove porodice pobjegli su u Tursku, Irak, Siriju i drugdje. Od 300.000 Jazida koji su pobjegli iz svojih domova u Sinjaru, više od 100.000 ih se i dalje ne može vratiti svojim kućama, nego ostaju u izbjegličkim kampovima u kurdskoj regiji Iraka, piše Jutarnji.

Ne mogu se vratiti u svoje domove u okrugu Sinjar jer je gotovo potpuno uništen, a njegov strateški položaj na granici Iraka i Sirije čini ga opasnim. Paravojne postrojbe koje su se došle boriti protiv ISIL-a sada se međusobno bore za prevlast.

Proteklih godina provedeno je nekoliko vojnih operacija za oslobađanje žena koje su ISIL-ovci držali kao seksualno roblje. Samo tokom prvog dana operacije uhvaćen je 21 pripadnik ISIL-a, objavila je vojna organizacija Kurda u Siriji SDF (Sirijske demokratske snage).

Related Topics:

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno