Video je na društvenoj mreži X objavila iranska arapska novinska agencija.

Iranski državni medij objavio je na društvenim mrežama video snimak na kojem se vidi ruka kako mazi nuklearnu bombu uz natpis “možda”, dok Izrael nastavlja s napadima, a američki predsjednik Donald Tramp upozorava iransko rukovodstvo. Video je na društvenoj mreži X objavila iranska arapska novinska agencija.

ربما..
Maybe pic.twitter.com/tB02PrPbp1

— إيران بالعربية (@iraninarabic_ir) June 17, 2025

Iran tvrdi da ne želi da napravi nuklearno oružje
Izrael već danima napada iranska vojna i nuklearna postrojenja, uništavajući iransko vojno i obavještajno rukovodstvo i ubivši nekoliko vrhunskih nuklearnih naučnika. Izrael tvrdi da djeluje kako bi spriječio Iran da napravi nuklearnu bombu.

Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, ali negira da želi da napravi nuklearno oružje i tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo za civilnu upotrebu.

Tramp je pozvao Iran da postigne dogovor o nuklearnom pitanju i rekao da neće dozvoliti razvoj nuklearnog oružja. Dok Izrael napada Iran, Tramp je pojačao američko vojno prisustvo na Bliskom istoku, dajući sebi mogućnost da im se pridruži.

“BEZUSLOVNA PREDAJA!”, objavio je Tramp juče na društvenoj mreži Truth Social, u poruci iranskom rukovodstvu.

Mogućnost napada na moćnog teheranskog lidera ajatolaha Alija Hamneija pokrenuli su američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu usljed eskalacije sukoba između Irana i Izraela.

Ovaj sukob traje već šesti dan gdje se međusobno napadaju ova dva područja.

Vlada četiri decenije
Inače, na Bliskom istoku postoji najmoćniji čovjek, a to je upravo Hamnei koji vlada Iranom gvozdenom pesnicom skoro četiri decenije, suočavajući se sa SAD i Izraelom, dok istovremeno guši neslaganja kod kuće i unaprijeđuje kontroverzni iranski nuklearni program.

Kao vrhovni vođa, on kontroliše vladu, sudstvo i vojsku u zemlji od 90 miliona stanovnika, kao i Iranski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) i moćne snage Kuds, tajnu jedinicu IRGC koja nadgleda posrednike poput Hamasa, Hezbolaha (Hezbollah) i Huta.

Biografija ajatolaha
Rođen 1939. godine u Mešhedu, najsvetijem gradu Irana, Hamnei je bio štićenik ajatolaha Ruholaha Homeinija, jednog od glavnih vođa revolucije koja je srušila prozapadnu monarhiju u Iranu 1979. godine i uspostavila Islamsku Republiku koja postoji i danas.

Takođe je bio meta Homeinijevih protivnika i izbjegao je pokušaj atentata 1981. godine, koji mu je ostavio desnu ruku beskorisnom.

Hamnei je postao vrhovni vođa nakon Homeinijeve smrti 1989. godine. Od tada je proširio uticaj Irana daleko van njegovih granica, pozicionirajući ga kao regionalnu silu na koju se mora računati.

Više od 30 godina pod Hamneijevim vođstvom, Iran je izbjegavao direktne sukobe sa svojim protivnicima, učvršćujući se mrežom savezničkih militantnih grupa raširenih po celom regionu poznatom kao “Osovina otpora”.

Napad Hamasa
Sve se promijenilo kada je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Razarajući rat Izraela u Gazi i napadi na Hezbolah, jednog od najcjenjenijih iranskih posrednika, ohrabrili su Izrael i razbili sliku Irana kao neprobojne sile, što je kulminiralo prošlosedmičnim neviđenim napadima na iranska nuklearna postrojenja i najviše vojno rukovodstvo.

Netanjahu je u ponedjeljak za ABC News rekao da nije isključio mogućnost ciljanja na Hamneija.

“To neće eskalirati sukob, već će ga okončati”, naveo je on.

Pišući na Truth Social Tuesday, Tramp je rekao: “Tačno znamo gdje se krije takozvani ‘Vrhovni vođa'”, dodajući da je Hamnei “laka meta”.

“Nećemo ga eliminisati (ubiti!), barem ne za sada”, rekao je Tramp, upozoravajući da je njihovo strpljenje “postaje slabo”.

Direktan napad na Hamneija označio bi ozbiljnu eskalaciju sukoba i gurnuo region u nepoznatu teritoriju.

(Avaz)

Poslanici ruske Državne dume usvojili su u drugom i trećem čitanju zakon o zaštiti ruskog jezika u javnom prostoru.

Cilj zakona je da se ruski zaštiti kao državni jezik, da se smanji upotreba stranih riječi u javnom prostoru i da se osigura usklađenost sa normama standardnog jezika.

Prema tekstu zakona, informacije za potrošače, kao što su reklame i oznake na prodavnicama, moraju da budu napisane na ruskom jeziku, bez upotrebe stranih riječi.
Prevod na strane jezike je dozvoljen, ali samo ako je sadržaj identičan na ruskom i stranom jeziku.

Usvojenim zakonom zabranjuje se i upotreba stranih riječi u nazivima naseljenih područja, koji moraju biti napisani ćirilicom. Od masovnih medija zatraženo je da izbjegavaju leksičke greške i upotrebu nepristojnih riječi.

Poslanici su izbacili nekoliko odredaba iz zakona, kao što je odredba kojom se zahtijevalo od ruskih medija da prenose samo sadržaje na ruskom ili nekom od jezika lokalnih manjina.