Connect with us

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Otvara se Ormuski moreuz, ukidaju se sankcije, stižu milijarde dolara

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi CNN.

Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi CNN.

Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Related Topics:

Svijet

IZBORI U SAD: Šta bi pobjeda demokrata značila za Trampa?

U SAD se u utorak održavaju važni izbori za američki Predstavnički dom i trećinu Senata, a njihov rezultat mogao bi imati posljedice ne samo za tu zemlju već i za cijeli svijet.

Prema procjenama većine analitičara, republikanci bi mogli izgubiti većinu u Predstavničkom domu, odnosno demokrate bi mogle preuzeti kontrolu nad tim domom Kongresa, dok je sudbina Senata i dalje neizvjesna, mada su neka od najnovijih istraživanja povećala izglede demokrata da osvoje većinu i u ovom domu.To bi bio veliki politički udarac za Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i njegov MAGA pokret, ali stručnjaci takođe upozoravaju da to ne bi automatski značilo političku prevlast demokrata.

Naime, unutar Demokratske stranke traje dubok sukob između centrista i lijevo orijentisanih socijaldemokrata, koji imaju značajno različite vizije budućnosti Amerike.Taj sukob trenutno je stavljen u drugi plan jer obje struje imaju Trampa kao zajedničkog političkog protivnika, ali ostaje pitanje kako će se odnosi unutar stranke razvijati nakon eventualne demokratske pobjede na ovim izborima.

Visoki troškovi života kao problem za stranke na vlasti

Visoki životni troškovi i inflacija veliki su teret ne samo za Trampa i republikance u Americi već i za vladajuće stranke širom svijeta. U Evropi u čitavom nizu država traju veliki protesti zbog visokih cijena, a već nekoliko godina stranke na vlasti suočavaju se sa značajnim nezadovoljstvom građana.

Međutim, za razliku od većine evropskih zemalja, gdje su visoke cijene u značajnoj mjeri posljedica skupih energenata i drugih ekonomskih poremećaja uvezenih iz inostranstva, u Americi se može argumentovati da je dio problema posljedica odluka same administracije.

Brojni analitičari i ekonomski stručnjaci ukazuju na to da su rat u Iranu i carine koje je uveo Tramp doprinijeli rastu inflatornih pritisaka u Americi.

Šta bi demokrate uradile s većinom u Kongresu?

U slučaju da demokrate osvoje oba doma američkog Kongresa, pružila bi im se jedinstvena prilika ne samo da pokrenu istrage o velikim korupcionaškim aferama i navodnim zloupotrebama kroz formiranje istražnih odbora i organizovanje saslušanja u Kongresu već i da taj proces iskoriste kao podlogu za definisanje vlastite politike, koja bi im poslužila kao platforma za naredne predsjedničke izbore.

Međutim, ako bi američka istorija poslužila kao osnova za predviđanja, onda bi se moglo reći da ne treba nužno očekivati sistemske promjene, jer političke elite obje stranke često nastavljaju koristiti privilegije i ovlašćenja koja su uspostavile administracije koje su zamijenile.

Na primjer, politolozi i sociolozi ukazuju na to da se Kongres već nekoliko predsjedničkih ciklusa postepeno razvlašćuje, odnosno da predsjednik preuzima sve više izvršne moći.

Iako stranka u opoziciji redovno kritikuje aktuelnu administraciju zbog prevelike koncentracije predsjedničkih ovlašćenja, nakon preuzimanja vlasti često i sama nastavlja sličnu praksu.

Zašto promjena većine ne mora značiti i promjenu sistema?

Osim toga, predstavnici obje stranke kritikuju korupciju i preveliku ulogu novca u političkim kampanjama, ali kroz svaki izborni ciklus i sami koriste slične prakse, dok se malo toga čini da se takav sistem promijeni iz korijena.

Sličan primjer predstavlja i politika prekrajanja izbornih distrikta, poznata kao džerimandering, kojom političke stranke nastoje povećati šanse svojih kandidata da budu izabrani.

Sve u svemu, čak i u slučaju velikog izbornog preokreta i poraza Trampa i njegovog MAGA pokreta, nema garancije da će to značiti i korjenitu promjenu američkog političkog sistema.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA ODLUČILA: Ovu zabranu uvodi do februara 2027. godine

Vlada Ruske Federacije saopštila je da je produžila zabranu proizvođačima dizel goriva izvoz do kraja januara 2027. godine.

„Potpisan je dekret kojim se produžava zabrana izvoza dizel goriva i brodskog goriva, kao i gasnih ulja iz Rusije od strane direktnih proizvođača, do 31. januara 2027. godine, zaključno sa tim danima“, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je cilj ove odluke održavanje stabilnosti domaćeg tržišta goriva.

Zamenik premijera Aleksandar Novak rekao je da Vlada radi na tome da se pojedinačni dobavljači koji isporučuju gorivo na svetsko tržište izuzmu od zabrane u novembru.

Početkom oktobra, Vlada je delimično ukinula zabranu izvoza nakon sporazuma ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, o isporuci ruskog dizela na svetsko tržište.

Očekuje se da će prvi tankeri stići pre srednjoročnih izbora u SAD 3. novembra.

Novak je procenio da će isporuke ruskog dizela svetskim tržištima dostići 2,15 miliona tona u novembru, u odnosu na 510.000 tona u oktobru.

Nastavi čitati

Svijet

FBI optužio Sjevernu Koreju za rekordnu krađu: MILIJARDE NESTALE ZA 20 MINUTA

Sjeverna Koreja stoji iza jednog od najvećih hakerskih napada u istoriji kriptovaluta, tokom kojeg je sa berze Bajnens ukradeno čak 6,36 milijardi dolara, saopštio je američki Federalni istražni biro (FBI).

Prema navodima američkih istražilaca, hakeri povezani sa Pjongjangom već su počeli da peru ukradeni novac pretvarajući ga u druge kriptovalute.

Napad je izveden za svega 20 minuta, a milijarde dolara prebačene su na deset različitih blokčejn mreža.

Kako planiraju da nadoknade ukradene milijarde?
Iz Bajnensa tvrde da su uspjeli da nadoknade 90 odsto ukradenog iznosa, dok FBI upozorava da bi mogle uslijediti nove faze pranja digitalne imovine.

Kako je naveo FBI, akteri povezani sa Sjevernom Korejom primijećeni su tokom pranja ukradenih sredstava, tako što su ih konvertovali u kriptovalutu ethereum.

Američka agencija očekuje da će uslijediti dodatne faze pranja ukradene digitalne imovine.

Kriptovalutna berza Bajnens saopštila je u subotu da je uspjela da nadoknadi 90 odsto iznosa ukradenog tokom hakerskog napada, u kojem je sa njene platforme nestalo rekordnih 6,36 milijardi dolara.

“Preostalih 10 odsto odnosi se na tokene sa manjom likvidnošću, što znači da će možda biti potrebno više vremena da se obezbijede potrebne količine”, navodi se u saopštenju kompanije.

Bajnens je saopštio da je interno izdvojio oko 6,34 milijarde dolara sopstvenih sredstava kako bi pokrio nastale gubitke, prenio je Rojters.

“Načeta” rezerva
Kompanija je navela da je nadoknada sredstava uključivala i djelimično korišćenje njenog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog milijardu dolara, koji predstavlja rezervu u bitkoinima namijenjenu zaštiti korisnika u slučaju bezbjednosnih incidenata.

Hakeri povezani sa Sjevernom Korejom ukrali su oko 6,36 milijardi dolara sa novčanika kriptovalutne berze Bajnens, u sajber napadu koji se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, objavila je kompanija za analizu blokčejn transakcija TRM Labs.

Prema analizi TRM Labsa, napad se dogodio u četvrtak, kada su napadači za oko 20 minuta prebacili sredstva sa novčanika Bajnensa na deset različitih blokčejn mreža.

Nastavi čitati

Aktuelno