Početak oktobra donosi neuobičajno hladno i promjenjivo vrijeme uz lokalno kišu, na planinama prvi snijeg.

Saopštili su na BH meteo stranici.

– Proteklih dana temperature postepeno padaju, a vrijeme sve više nalikuje pravoj jeseni. U tom ritmu nastavljamo i narednih dana. Očekuje se dodatni pad temperatura koje će od srijede (01.10.) pasti daleko ispod prosjeka za ovaj period godine. U drugom dijelu ove sedmice vrhunac zahlađenja uz lokalno padavine koje bi glavninom išle istočnije od naše zemlje – naveli su meteorolozi.

– U tom slučaju obilnija kiša i obilniji snijeg pali bi u brdsko-planinskim krajevima Srbije, Crne Gore te dalje prema jugu Balkana dok bi našu zemlju ciklon zahvatio rubno uz većinom slabije i orografske padavine koje bi jedino iznad centralnih i istočnih dijelova zemlje bile nešto izraženije. U nizinama kiša dok bi u planinskim krajevima prvenstveno centralne i istočne Bosne zabijelio prvi snijeg – navode i dodaju:

– Dnevne temperature u prvim danima oktobra većinom od 4 do 10°C, na jugu koji stepen više ali će se subjektivno činiti i hladnije zbog pojačanog sjeverca, a u Hercegovini i na zapadu Bosne jake i olujne bure. U noći na subotu(04.10.) nije isključena i lokalna pojava mraza prije svega na zapadu i sjeverozapadu Bosne dok je novo naoblačenje uz padavine moguće početkom iduće sedmice čime bi prva dekada oktobra prošla u odlikama promjenjivog i neuobičajno hladnog vremena. Miholjskog ljeta zasada nema u najavi – zaključili su.

Osim što mladi u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme sve češće odgađaju brak i roditeljstvo, prema najnovijim podacima vidljivo je da se na te važne korake u životu odlučuje njih sve manje.

Tako je, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom šest mjeseci ove godine sklopljeno 6.129 brakova, dok je u istom periodu lani taj broj bio veći i iznosio je 6.393. Manje je beba i rođeno. U prvoj polovini ove godine na svijet je došlo 10.831 dijete, što je za 311 beba manje nego od januara do juna prošle godine.

Zašto je situacija takva i šta koči mlade da stanu na ludi kamen, ali i da se ostvare u ulozi roditelja, tražili smo odgovor od stručnjaka.

Za Vladimira Vasića, sociologa, ključno pitanje je sa kolikim uopšte kapacitetom resursa raspolažemo, odnosno koliki je broj mladih ljudi koji uopšte mogu sklapati brakove i samim tim se odlučiti na rađanje djece.

Kako dodaje, treba uzeti u obzir veliku stopu odliva stanovništva.

– Ako izuzmemo faktore kao što su migracije, socioekonomska i političko-bezbjednosna situacija u Bosni i Hercegovini, što i te kako umnogome utiče na depopulaciju stanovništva, definitivno je da svjedočimo fenomenu promjene vrijednosno interesne sfere u društvu i kod pojedinca, a koji se odnosi na promjene stavova mladih ljudi ka porodici, braku, djeci, potomstvu. Mladi sve češće odgađaju ulazak u brak zbog obrazovanja, karijere, ličnih interesovanja, ali i pod pritiskom savremene egoistične kulture življenja koja se iz dana u dan nameće kao koncept života – kaže Vasić.

Prema njegovim riječima, društvene norme se i te kako mijenjaju.

– U prvi plan se stavlja lična i profesionalna emancipacija, posebno žene, a tek na drugom mjestu je rađanje djece i porodica. Cijepaju se dosadašnji koncepti tradicionalnih modela porodice temeljeni na krutim moralnim normama – objašnjava Vasić.

On dodaje da prevladava strah od nepoznatog, te da mladi ne žele ili pak ne smiju da se upuste u avanturu izlaska iz zone komfora.

– Za brak i roditeljstvo, pored novca, potrebno je mnogo odricanja, promjene životnih navika, prilagođavanja novonastaloj situaciji ali i ‘žrtvovanja’ sebe za drugoga – ističe on i postavlja pitanje u kojoj mjeri smo spremni na to.

Slično kaže i Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, dodajući da sve više živimo u vremenu naglašene samostalnosti, gdje pojedinac na prvo mjesto stavlja lične ciljeve, slobodu, komfor, a manje zajedništvo i zajedničku odgovornost.

– Brak i roditeljstvo traže kompromis, odricanje, spremnost da potrebe drugog stavimo ispred svojih, a to je danas veoma teško prihvatiti. Uopšteno, ljudi kada ulaze u brakove, ulaze sa perspektivom da će i dalje živjeti onakav život kakav su živjeli kada su bili sami ili nisu spremni na kompromis, niti bilo kakav vid odricanja – navodi ona.

Kako objašnjava u razgovoru za “Nezavisne novine”, ljudi često nisu nezreli, već se teže odlučuju da svoju energiju, vrijeme i resurse ulože u odnos i u porodicu.

– Problem je u tome što to odgađanje vrlo često preraste u trajni izbor, pa kao društvo ostajemo bez temeljnih veza koje su uvijek bile i jesu oslonac zajednice – navodi ona.

Savanović Zorićeva ističe da se čovjek, kada nema osjećaj da može planirati budućnost, prirodno povlači u sadašnjost i odgađa odluke koje mijenjaju život.

– Ljudi žive u vremenu produžene nesigurnosti, kako političke, tako i socijalne i ekonomske, i to neminovno utiče na spremnost da se preuzmu dugoročne obaveze, bilo da je riječ o braku ili roditeljstvu. Današnja generacija nalazi se između želje da živi slobodno i potrebe da pronađe stabilnost i, ako društvo ne ponudi sigurnu podršku, ljudi će se i dalje dvoumiti i odgađati donošenje odluka, a to odgađanje s vremenom postaje odustajanje – ističe ona.

Cijene peleta i ogrevnog drveta u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, a potražnja premašuje ponudu, zbog čega se na isporuku čeka i po nekoliko dana.

Iako neki proizvođači drže stare cijene, drugi su ih blago povećali, a zaliha gotovo da i nema zbog naglog rasta interesa kupaca pred sezonu grijanja.

Iz firme “Drvosječa” iz Sarajeva, koja posluje kroz predstavništva u nekoliko gradova širom BiH, kažu da imaju povećanu potražnju za peletom i drvetom, te, kako navode, cijene peleta zavise od klase.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 550 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 580 KM po toni. Imamo jako mnogo narudžbi, kupci čak moraju čekati nekoliko dana na isporuku”, navode iz ove firme i dodaju da se intenzivno radi na isporuci kako bi se zadovoljile potrebe tržišta.

“Pored peleta, u ponudi imamo i drva, i to sirova i suva. Cijena za metar suve cjepanice iznosi 165 KM, dok se sirova drva mogu nabaviti po cijeni od 147 KM. Trenutno imamo naručeno oko 100 metara drva”, ističu iz “Drvosječe”.

Iz kompanije “Drvoprodex” Banjaluka kažu da trenutno dostavljaju kupcima koji su prije mjesec dana naručili.

“Međutim, svaki dan imamo zahtjeve za nove količine”, kazali su iz ove kompanije i istakli da su njihovi kupci stalni i dugogodišnji.

“Trenutno cijena palete peleta je 466 maraka sa uključenim našim prevozom”, objašnjavaju iz ove firme.

Prema riječima Igora Andrića, sekretara Udruženja šumarstva i drvoprerade pri Privrednoj komori Republike Srpske, posljednje zime su bile ozbiljne i veoma hladne, što je direktno uticalo na potrošnju i tržište ogreva.

“U posljednjim danima primjetna je promjena na tržištu. Neki proizvođači su zadržali cijene, dok su drugi blago podigli cijene zbog rasta potražnje”, navodi Andrić.

Dodaje da je tržište peleta generalno stabilno, te da BiH ima značajnu domaću potrošnju, ali da se povećava i interesovanje iz inostranstva.

“Prva klasa peleta se na području Banjaluke trenutno kreće od 420 do 470 KM po toni, u zavisnosti od toga da li je prevoz uračunat u cijenu”, pojašnjava on.

Drva se najčešće prodaju u paletama, a cijene se, prema Andrićevim riječima, kreću oko 250 do 260 KM po paleti.

Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, potvrđuje da cijene zavise od kvaliteta, ali da niko od proizvođača nema interes da naglo i drastično povećava cijene.

“Do prije 20 dana većina proizvođača je nudila pelet svojim redovnim kupcima, a prodaja je bila veoma slaba. Međutim, situacija se naglo promijenila”, kaže Ivanović.

Dodaje da je došlo do velikog pritiska potrošača na tržištu, zbog čega su zalihe brzo potrošene.

“S obzirom na to da je planiranje proizvodnje rađeno prema prethodnoj slabijoj potražnji, zaliha nije bilo mnogo. Sada se svi trude da povećaju proizvodnju kako bi odgovorili na nagli rast potražnje”, objašnjava on.

Kako je pojasnio, izvoz je pod kontrolom, a najaktivnija su tržišta Italije i Slovenije.

“Izvoz peleta i drva iz BiH se i dalje odvija, ali u znatno manjim količinama nego prije 2020. godine. Tržišta Italije i Slovenije su i dalje među najaktivnijima kada je riječ o izvozu”, zaključuje Ivanović.