Connect with us

Svijet

DIJAGNOZE ZA BOGATE: Trećina studenata na prestižnim američkim fakultetima ima “posebne potrebe”

Na elitnim američkim univerzitetima vlada epidemija “posebnih potreba”. Po trećina studenata, navodno, ima “dijagnozu”. Barem dio toga može da se objasni modom ovog vremena i imetkom roditelja.

Na Stenfordu, jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu, 38 odsto studenata je registrovano kao osobe sa teškoćama. Na Amherstu 34 odsto, na Harvardu i Braunu više od 20 odsto. To nije greška u kucanju. To je stvarnost koju niko nije predvidio, piše Vreme.

Ukoliko vam dodijele dijagnozu mentalnih poteškoća, univerzitet vam omogućava razna prilagođavanja poput dodatnog vremena na ispitima, fleksibilnih rokova i odvojenih prostorija za polaganje, što vam dozvoljava da radite svojim tempom i pokažete znanje bez vremenskog pritiska. Uz to dobijate i mogućnost snimanja predavanja i pristup mirnijem okruženju za testiranje.

Prije petnaest godina, udio osoba sa smetnjama bio je ispod pet odsto. Na lokalnim koledžima koji primaju studente bez obzira na ocijene ili porodični budžet, udio je i dalje na stabilnih 3-4 odsto. Šta se dogodilo? I zašto se dogodilo samo na elitnim univerzitetima?

BROJEVI KOJI NEMAJU SMISLA
Postoji nešto veoma čudno u ovim podacima. Jer ako je varijetet biološka realnost, ako je hiperaktivni poremećaj (ADHD) genetska predispozicija, ako je anksioznost poremećaj mozga… onda bi stopa tih teškoća trebalo da bude otprilike ista svuda. Možda malo viša kod siromašnijih koji nemaju pristup zdravstvenoj njezi. Možda malo viša kod ljudi izloženih traumama.

Ali ne bi trebalo da bude deset puta viša kod bogatijih, privilegovanih, akademski najuspešnijih mladih ljudi u zemlji. Pa ipak, jeste. Student na Stenfordu ima deset puta veće šanse da bude registrovan kao osoba sa smetnjama u odnosu na studenta na lokalnom koledžu. Ne zato što je bolesniji. Ne zato što ima veće teškoće u učenju. Razlog je mnogo komplikovaniji. I mnogo tužniji.

Prvi faktor je promjena dijagnostičkih kriterijuma. Godine 2013. izašao je DSM-5, nova verzija psihijatrijskog priručnika. Snižen je kriterijum za ADHD sa šest na pet simptoma. Proširena je starosna granica za početak simptoma sa 7 na 12 godina.

Zvuči beznačajno, zar ne? Ali istraživanja pokazuju da je ta tehnička promjena kvalifikovala dodatnih 5,2 odsto studenata za dijagnozu. To nisu novi slučajevi. To su isti ljudi kod kojih su primijenjena drugačija mjerila.

Drugi faktor je relaksiranje standarda za dokumentaciju. Nakon 2008. godine, kada su izmijenjeni zakoni o invaliditetu u Americi, univerzitetima je preporučeno da daju veću težinu ličnim pričama studenata, a manju medicinskim dokazima. Istraživanje Univerziteta u Džordžiji iz 2013. pokazuje da većina univerziteta zahtijeva samo potvrdu ljekara za specijalne uslove studiranja zbog ADHD-a. Samo potvrdu. Ne detaljnu procjenu. Ne objektivne testove.

Treći faktor je realan: mentalno zdravlje studenata se zaista pogoršalo. Istraživanje iz 2023. godine pokazuje da je 44 odsto studenata prijavilo simptome depresije, 37 odsto anksioznosti, 15 odsto je razmišljalo o samoubistvu. To su užasavajuće brojke. I one jesu realne.

Ali evo paradoksa – mentalno zdravlje se pogoršalo svuda, i na elitnim univerzitetima i na lokalnim koledžima. A stopa registracije smetnji porasla je samo na elitnim univerzitetima.

PRIČA O NOVCU
Uzmimo ovako: Džejmsovi roditelji mogu da priušte privatnog psihijatra, a on naplaćuje 2.000 dolara za procjenu. Psihijatar preporuči dodatno vrijeme na ispitima, mogućnost pauza, fleksibilne rokove.

Marija pohađa lokalni koledž. Osjeća istu anksioznost. Ima iste teškoće sa koncentracijom. Ali njena porodica nema 2.000 dolara za privatnu procjenu. Univerzitet nema resurse da pruži besplatne procjene. Marija nastavlja bez prilagođene nastave.

Ko je od njih dvoje osoba sa poteškoćama? Ko zaslužuje pomoć? Sistem je odlučio: Džejms zaslužuje, Marija ne. Ne zato što je Džejms bolesniji već zato što je bogatiji.

Profesorka Elison Herison sa Univerziteta Kvins izvela je mali eksperiment – napravila je lažni neuropsihološki izvještaj. Student u izvještaju ima normalne rezultate na svim kognitivnim testovima. Nijedan objektivan dokaz problema. Ali izvještaj sadrži dvosmislene formulacije koje sugerišu ADHD: jezik koji zvuči stručno a zapravo ništa ne kaže. Poslala je taj izvještaj odjeljenjima za podršku studentima sa posebnostima u razvoju na različitim univerzitetima.

Rezultat? Sto odsto odobrenja. Svaki univerzitet je dao studentu dodatno vrijeme na ispitima. Za studenta koji nema nijedan dokaz stvarnog problema.

STRAH KOJI UPRAVLJA ODLUKAMA
Univerziteti su zastrašeni tužbama. Ako odbiju studenta, a taj student može da potvrdi diskriminaciju, univerzitet može da izgubi milione dolara u sudskim postupcima.

Ako pak odobre studentu kojem možda ne treba pomoć, tada nema posljedica. Možda malo više posla za profesore. Možda komplikovanije ocjenjivanje. Ali nema tužbe. Pa šta racionalan administrator radi? Odobrava sve. Najbolje je igrati na sigurno.

Jedan profesor je na Redditu anonimno napisao: “Trošim više vremena brinući o potrebama studenata van učionice nego u njoj”.

Zamislite da vodite kurs sa sto studenata. Od njih sto, čak 38 ima priznate poteškoće. To znači: 38 različitih pravila za ispite. Nekima treba dodatno vrijeme, nekima posebne prostorije, nekima čitači, drugima pauze. Neki mogu da odlože esej bez najave. Neki mogu da traže ponovno ocjenjivanje. Neki dolaze u vašu kancelariju plačući dok objašnjavaju zašto nisu mogli da urade zadatak.

I univerzitet vam kaže: vaša odgovornost. Brinite o njima. Budite empatični. Uzimajte časove obuke o “prvoj pomoći za mentalno zdravlje”.

Ali niko ne pita šta kada profesor pukne od preopterećenja! Ko brine o njemu?

ISTRAŽIVANJA KOJA KOMPLIKUJU SVE
Studija Univerziteta Kvins iz 2021. pokazuje: studenti koji su imali više posebnih uslova u srednjoj školi imali su značajno niže ocjene na univerzitetu. Kako sad to? Zar posebni uslovi ne podstiču razvoj učenika?

Moguća objašnjenja: prilagođavanja nastave uopšte ne rade ono što mislimo da rade. Prilagođavanja pomažu tokom škole, ali ne pripremaju studente za realnost. Studenti sa više posebnih uslova možda zaista imaju teže probleme, ali je moguće da (i ovo je nelagodno) posebni uslovi u učionici čak štete napretku.

Neki univerziteti predlažu novo rješenje: univerzalni dizajn. Umjesto da se prilagođavaju nekima, da dizajniraju nastavu i ispite tako da budu pristupačni svima. Fleksibilni rokovi za sve. Više načina da prikažete znanje. Audio i vizuelni materijali. Tehnologija koja pomaže svima.

Ali onda se postavlja pitanje: ako svi mogu da odlažu eseje, šta je poenta roka? Ako svi mogu da biraju kako će biti testirani, šta diploma potvrđuje? Ako nema zajedničkih standarda, kakvo značenje ima sertifikat? I ponovo smo na istom mjestu: balansiranje između pomoći i standarda.

ODNOS PREMA MENTALNOM ZDRAVLJU
Generacija studenata odrasla je vjerujući da mentalno zdravlje treba tretirati jednako ozbiljno kao fizičko zdravlje. Da traženje pomoći nije slabost. Da specijalne potrebe nisu sramota. To je napredak. To je dobro.

Ali ta ista kultura promjene stvorila je okruženje gdje je normalno reći “imam anksioznost” nakon teškog ispita. Gde je normalno reći “moj ADHD” kada se teško koncentrišete. Gde samodijagnostikovanje postaje novi identitet.

Granica između kliničkog poremećaja i ljudskih poteškoća postala je toliko nejasna da čak ni kliničari ne mogu da se slože gde se nalazi.

Related Topics:

Svijet

TRAGEDIJA U ISTANBULU! Troje mrtvih, bujica nosi sve pred sobom, tijelo pronađeno u stubu mosta!

Tijelo muškarca pronađeno je zaglavljeno u nosećem stubu mosta pored potoka u istanbulskom okrugu Kagitane, nakon obilnih padavina i poplava koje su pogodile grad. Vjeruje se da je muškarac bio u četrdesetim godinama, a sumnja se da ga je bujica odnijela iz oblasti Ajazaga, u okrugu Sarijer.

Ekipe su ubrzo stigle na mjesto događaja, a policija je pokrenula istragu. Identitet preminulog muškarca još nije utvrđen.

Guvernerstvo Istanbula saopštilo je da je muško tijelo pronađeno u blizini parka Sadabat, kao i da je postupak identifikacije u toku.

„Broj poginulih usljed padavina porastao je na tri, dok se četiri osobe trenutno vode kao nestale“, navedeno je u saopštenju.

Četrnaestogodišnji Mahmut Išildak preminuo je nakon što ga je udario strujni udar tokom snažnog pljuska u istanbulskom okrugu Fatih.

Dječak je bio hafiz, odnosno znao je cijeli Kuran napamet, a njegov otac, koji je radio kao vjeroučitelj, preminuo je prije samo šest mjeseci.

Tragedija se dogodila ispred parkinga u naselju Čukurbostan, u istanbulskom okrugu Fatih.

Prema dostupnim informacijama, Mahmut je tokom pljuska izuo cipele kako bi izbjegao da ih pokvasi. Tom prilikom nagazio je na kablove koji su se nalazili na zemlji, nakon čega je doživio strujni udar.

Urušio se dio mosta

Obilne padavine koje su pogodile Istanbul izazvale su probleme u više dijelova grada, a u okrugu Bejkoz, u provinciji Istanbul, srušili su se bočni zidovi mosta preko potoka Čamlibahče, u naselju Tokatkej.

Nakon incidenta, na teren su upućene ekipe koje su započele radove na sanaciji štete.

Iz bezbjednosnih razloga, put preko mosta zatvoren je za saobraćaj.

Dok ekipe rade na terenu, područje oko mosta je obezbijeđeno. Pojedina vozila koja su bila parkirana na mostu ostala su naslonjena na metalne zaštitne ograde.

Obilna kiša podigla je i nivo vode u potoku, a bujica je poprimila smeđu boju zbog blata koje je nosila sa sobom.

 

Nastavi čitati

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Aktuelno