Connect with us

Politika

Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.

Related Topics:

Politika

BORENOVIĆ “Vrijeme je da Republika Srpska izađe iz političke i ekonomske izolacije koju je stvorio Dodikov režim”

Deset političkih subjekata iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine potpisalo je dokument o evropskoj budućnosti BiH, čime je otvoren put ka normalizaciji političkih odnosa, jačanju institucija i ubrzanju evropskih integracija.

Među potpisnicima je i opozicija iz Republike Srpske, koja je, kako navode, preuzela odgovornost da zastupa interese svih građana, a posebno onih koji žive u Srpskoj, suočenoj sa ozbiljnom političkom i ekonomskom izolacijom.

Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, istakao je da je ovo važan korak za budućnost svih naroda i građana:

– Opozicija iz Republike Srpske, kao inicijator ovog dokumenta, pokazuje odgovorno ponašanje štiteći interes cijelog društva u kojem živimo, a posebno interes ljudi i mog naroda u Republici Srpskoj koja se nalazi u ozbiljnoj političkoj i ekonomskoj izolaciji zbog katastrofalnog i destruktivnog djelovanja Dodikovog režima. Vidim da se Dodik i par njegovih poltrončića utrkuju u bezočnim napadima na potpisnike političke platforme koja za cilj ima mir, sigurnost, ekonomski napredak i evropsku budućnost. Dodikovom režimu odgovara samo tenzija, samo izolacija i, ne daj Bože, bilo kakvi konflikti na koje i javno pozivaju.

Borenović je podsjetio i na štetu koju je Dodikova politika nanijela privredi Republike Srpske, blokirajući ključne investicije:

– Upravo su Dodik i njegova politička struktura najveći krivci za blokadu velikih investicionih projekata u Republici Srpskoj finansiranih od strane Evropske investicione banke i Svjetske banke vrijednosti 240 miliona evra grantova i 360 miliona evra povoljnih kredita. Ukupno do sada je zamrznuto 600 miliona evra investicija iz evropskih i međunarodnih fondova koji se tiču i važne transevropske transportne mreže, komponente Koridora 5c, od čega se jedan odnosi na dio autoputa Rudanka–Vukosavlje, a drugi na novu trasu pruge Doboj–Šamac.

Na kraju, Borenović poručuje da je evropski put jedina realna alternativa i put opstanka za Bosnu i Hercegovinu:

– Naša je obaveza i dužnost da otvorimo perspektive i vratimo Republiku Srpsku i BiH na evropski put i uspostavimo punu vladavinu prava.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ IZ KNINA “Dobrijevići su simbol snage porodice, vjere i ljubavi prema zavičaju”

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković boravio je proteklih dana u Lici i Dalmaciji, gdje je zajedno sa članovima udruženja „Baštionik“ posjetio više srpskih porodica koje su se nakon rata vratile na svoja ognjišta.

Jedna od najemotivnijih posjeta bila je u Kninu, gdje su obišli desetočlanu porodicu Dobrijević. Otac porodice, Perica, još 2001. godine vratio se iz izbjeglištva u svoj rodni kraj. Danas, zajedno sa suprugom i osmoro djece, živi i odgaja djecu u duhu zajedništva, tradicije i nepokolebljive vjere.

Stanivuković je u izjavi za medije naglasio važnost ovakvih susreta i potrebu da se institucije i društvo snažnije angažuju na očuvanju povratničkih zajednica:

– U Kninu smo obišli desetočlanu porodicu Dobrijević, oca Pericu, koji se još 2001. godine, nakon izbjeglištva, vratio na svoje ognjište, u svoju rodnu grudu. Danas, sa suprugom i osmoro djece, živi je primjer snage porodice, vjere i ljubavi prema zavičaju. Zajedno sa udruženjem „Baštionik“ završili smo posjetu predivnoj Lici i Dalmaciji upravo ovom pričom, tihom, ali snažnom. Podrška povratku nije samo politička obaveza, već ljudska dužnost. Naš je zadatak da ovakve porodice prepoznamo, uvažimo i podržimo – poručio je Stanivuković.

Ova posjeta, kako ističu organizatori, nosi poruku nade i zajedništva, uz poziv svima da ne zaborave ljude koji, uprkos teškim uslovima, i dalje vjeruju u život na svojim ognjištima.

Stanivuković je zaključio da će PDP i dalje biti glas povratnika i svih koji žele život dostojan čovjeka – bilo u Republici Srpskoj, Srbiji ili povratničkim krajevima širom regiona.

Nastavi čitati

Politika

MILORAD KOJIĆ TVRDI “Dodik i SNSD promovišu mir”

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je danas da SNSD i predsjednik ove stranke Milorad Dodik promovišu ideju potpisanu u Dejtonu, a to je slovo Dejtonskog mirovnog sporazuma, mir, stabilnost, unutrašnji dijalog i prosperitet.

Govoreći o Dodikovom pozivu predstavnicima svih parlamentarnih stranaka na nivou BiH na sastanak u srijedu, 14. maja, Kojić je napomenuo da je potpuno jasno da Dodik u kontinuitetu poziva na razgovor i unutrašnji dijalog.

“Ovaj poziv je jednak onome što smo čuli od nekih koji su značajno osuđivali Republiku Srpsku, a to je da se pitanja rješavaju unutrašnjim dijalogom u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekao je Kojić Srni.

Prema njegovim riječima, oni koji odbijaju Dodikov poziv potvrđuju da nisu ni za dijalog ni za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, već da su na fonu zajedno sa neimenovanim i neizabranim Kristijanom Šmitom i malim dijelom međunarodne zajednice koji žele da sruše Dejtonski sporazum.

“Sve to što promoviše SNSD upravo ne žele ovi koji odbijaju”, naglasio je Kojić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je predsjednike svih parlamentarnih stranaka na nivou BiH, i vlasti i opozcije, na sastanak 14. maja u Doboju, shodno porukama poslatim na sjednici Savjeta bezbjednosti UN da izlaz iz ustavno-pravne krize u BiH treba da pronađu domaći političari.

Nastavi čitati

Aktuelno