Connect with us

Politika

Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.

Politika

DODIK IMA NOVU IDEJU! ” U studentskom kampusu izgraditi vrtić i crkvu?!”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da će 3,5 miliona KM iz budžeta Kabineta predsjednika biti izdvojeno za izgradnju vrtića u okviru kampusa banjalučkog Univerziteta.

“To nije limit sredstava, jer ovaj vrtić mora biti vrtić budućnosti sa najsavremenijom opremom i neophodnom logistikom u smislu digitalizacije i ostalog”, rekao je Dodik novinarima na Fakultetu političkih nauka, gdje je prisustvovao predstavljanju ključnih informacija o aktuelnom upisu na prvu godinu prvog ciklusa srtudija i o investicijama.

On je naveo da insistira na tome da u okviru kampusa bude izgrađena i crkva kao spomenik poginulim studentima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

“Uredićemo i saobraćajnice ovdje, izgradićemo tehnološki centar. Uložićemo više od 150 miliona KM u novi Medicinski fakultet, Medicinsku školu, centar za istraživanja i to će biti savremeni kompleks na Paprikovcu koji će povezati srednje i visoko medicinsko obrazovanje sa Univerzitetskim-kliničkim centrom Srpske”, istakao je Dodik.

On je rekao da se pokazalo da u oblasti zdravstva privatni sektor pokriva samo ono što je profitabilno, ali da javni sektor mora imati sve pokriveno.

Dodik je ukazao da je ovogodišnji veći upis studenata na banjalučki Univerzitet rezultat ne samo aktuelnih trendova, već i besplatnog školovanja i boravka u studentskim domovima sa cijenom od tri KM za tri obroka.

“Studenti trebaju da redovno studiraju i da polažu godine redovno da bi koristili ove benefite”, poručio je Dodik.

On je dodao da je ranijih godina nedostajalo kadra na fakultetima, a da se danas Univerzitet u Banjaluci može ponositi kadrom koji može biti konkurentan i u regionu.

“Uradićemo sve da pojačamo standard naših profesora i studenata. Prije mjesec dana povećali smo plate profesorima i vjerujem da ćemo početkom iduće godine biti u prilici da povećamo plate prosvjetnim i radnicima u javnom sektoru”, istakao je Dodik i izrazio uvjerenje da će to omogućiti nastavak rasta domaćeg proizvoda.

On je ukazao da su univerziteti najisturenija institucija prema okruženju i da ga raduje svako pomjeranje rejtinga visokoškolskih ustanova u Srpskoj.

“Za studente koji u pauzi studiranja se opredijele da negdje rade po ugovoru o djelu na mjesec ili dva, odlučio sam da preuzmemo plaćanje 14 odsto poreza i 18 odsto za penzioni fond”, rekao je Dodik.

On je dodao da Srpska ima pad poljoprivredne proizvodnje koju su desetkovali vremenski uslovi, ali vjeruje da će imati dovoljne količine pšenice, dok je voćarska proizvodnja gotovo uništena.

“I dalje ćemo biti sa poljoprivrednicima i očuvaćemo stočarsku i svaku drugu proizvodnju koju možemo”, naveo je Dodik.
Provjereno.info

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ U REKAVICAMA “Građani žele razvoj, ali skupštinska većina sve blokira”

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP) Nebojša Drinić boravio je danas u popodnevnim časovima u mjesnoj zajednici Rekavice 2, gdje je sa mještanima razgovarao o svakodnevnim problemima, razvojnim potencijalima, ali i blokadama koje, kako tvrdi, sprovodi skupštinska većina u Banjaluci.

– Danas sam poslijepodne proveo u MZ Rekavice 2. Sa dobrim mještanima ovog banjalučkog naselja razgovarao sam o njihovoj viziji razvoja, ali i o izazovima i problemima sa kojim se susrećemo u gradu. Mnogo je projekata, većih i manjih, koji su zbog neodgovornih pojedinaca iz skupštinske većine na čekanju. Opstruišu razvoj, ulaganja i održavanje postojeće infrastrukture. Takođe, namjerno guraju gradska preduzeća u ambis. Za to nemaju utemeljenje, osim u bezobrazluku i neodgovornosti prema povjerenju naroda – poručio je Drinić.


Ipak, kako naglašava, PDP u saradnji sa mještanima nastavlja da djeluje odgovorno i predano:

– Zajedničkim snagama sa neformalnom grupom mještana Rekavica 2 obnovićemo krov na školi, kako bi se zaustavilo dalje propadanje objekta. Pokrenućemo inicijativu na lokalnom nivou za izgradnju mostića preko rječice Rekavice, kako bi djeca bezbjedno stizala do škole. Pokrenućemo i inicijativu prema „Putevima Republike Srpske“ za postavljanje zaštitne mreže na stijenama pored puta, zbog čestih odrona u zimskom periodu – naveo je Drinić.

Dodaje da dobrobit građana mora biti prioritet svih nivoa vlasti, te da PDP ostaje uz građane i njihove potrebe, uprkos političkim opstrukcijama koje dolaze od onih koji, kako kaže, „misle samo na svoje džepove“.

Nastavi čitati

Politika

NIJE JOJ DOSTA! Ponovo se kandidovala! Obrenka Slijepčević hoće još jedan mandat!

Svi aktuelni članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS i članovi Komisije za žalbe RS žele da zadrže ta pristojno plaćena mjesta i ponovo su se prijavili na konkurs za te pozicije.

Pred Komisijom za izbor i imenovanje Narodne skupštine RS juče su održani intervjui sa kandidatima. Na konkurs za člana Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS prijavili su se i aktuelna predsjednica Obrenka Slijepčević, kao i svi njeni članovi Granedina Dragojević, Sandra Vuković, Vojislav Marković, Gordan Jovanović, Slaviša Mrkaja i Munib Karić.

Pored njih, novi kandidati su Igor Vidović, Jelena Toromanović i Marijana Nešković, pri čemu treba napomenuti da su se Slaviša Mrkaja i Munib Karić prijavili i na konkurs za članove Komisije za žalbe koja je drugostepeni organ za odlučivanje po rješenjima Komisije za utvrđivanje sukoba interesa. ored njih dvojice na oba konkursa su se prijavili i Jelena Milanović Milekić, Branko Mudrinić, Budimir Petković, Rade Gojković i Mladena Mutić, te aktuelni članovi Komisije za žalbe Oliver Blagojević i Biljana Vasić, piše Capital.

Pored Blagojevića i Vasićeve za člana Komisije za žalbe prijavili su se njen aktuelni predsjednik Ranko Karapetrović i član Goran Raković. Treba napomenuti da je u ovoj komisiji bilo izmjena u odnosu na petočlani sastav izabran u maju 2021. godine. Naime, Marina Kremenović je 2022. godine postala notarka i podnijela je ostavku na članstvo u Komisiji, pa je umjesto nje izabrana Armi Buro. Međutim, ona je u međuvremenu preminula i komisija od tada radi u nepotpunom sastavu sa četiri člana.

Nastavi čitati

Aktuelno