Connect with us

Politika

Dijasporu ne zanimaju lokalni izbori u BOSNI I HERCEGOVINI

Broj birača registrovanih za glasanje van BiH i putem pošte za predstojeće lokalne izbore biće skoro duplo manji u odnosu na izbore 2020. godine, a razlog tome je nezainteresovanost za lokalne (ne)prilike, ali i smanjena mogućnost zloupotreba, jer je sistem prijavljivanja potpuno digitalizovan.

Putem elektronskog servisa e-izbori prijavu za glasanje izvan BiH Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnio je 53.574 potencijalni birač.

Od toga broja obrađeno je 28.570 birača i utvrđeno je da njih 2.080 ima nedostatke. Prema u četvrtak objavljenim podacima, ostalo je da se obradi još 19.037 prijava.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da će, nakon što završe obradu svih pristiglih prijava za glasanje iz inostranstva u oktobru ove godine, svi oni koji ne ispunjavaju uslove imati mogućnost žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Za razliku od izbora održanih 2020. godine, to je skoro duplo manje, s obzirom na to da je na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH bio 101.771 birač, a njih još čak 27.960 skinuto je sa spiska.

Inače, te 2020. godine drastično je porastao broj prijava za glasanje putem pošte, s obzirom na to da je četiri godine ranije za glasanje iz inostranstva bilo registrovano “tek” 65.111 birača.

“Sve je manji interes građana koji imaju pravo da glasaju u Bosni i Hercegovini, a mi generalno imamo problem sa izlaznošću na lokalnim izborima. Nekada je bilo registrovano po 200.000 birača, a sada i od onih koji su se prijavili mislim da 60 posto neće glasati i iskoristiti svoje biračko pravo. Vjerovatno su nezainteresovani, a svemu tome kriva je i aktuelna vlast. Da imate kvalitetne igrače koji privlače publiku, bilo bi više i birača”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije.

On kaže da treba postaviti pitanje da li ti ljudi uopšte treba da učestvuju na lokalnim izborima te da takvih slučajeva ima u svijetu, da birači iz inostranstva ne mogu glasati na lokalnom nivou, a mogu na opštem nivou.

“Bune se ljudi u BiH, kažu, dođu ovdje, glasaju i odoše da žive negdje daleko”, naglasio je Šehić.

On smatra da je na smanjenje broja prijavljenih uticalo i to što se smanjila mogućnost manipulacije, i sve je prebačeno na online sistem, gdje se vrlo lako može pratiti ko se registruje i sa koje adrese, dodajući da je nekada bilo slučajeva da jedan čovjek registruje 100 ljudi na istoj adresi.

U razgovoru sa jedinim od birača koji se pokušao registrovati za glasanje iz inostranstva može se zaključiti da je ovaj put, kako je rekao “zbog sitnica” prijava vraćana na doradu.

“Poslali su mi mail da potpis na obrascu nije isti kao na ličnoj karti i da je potrebno da to ispravim. Ne znam kako da ispravim svoj rukopis tako da sam na kraju odustao od svega”, ispričao nam je jedan od građana BiH koji živi u inostranstvu.

Kada je riječ o lokalnim izborima, u posljednjih 20 godina broj birača iz inostranstva značajno je oscilirao, a prvi veliki skok broja registrovanih birača bio je 2016. godine. Te godine za glasanje iz inostranstva bilo je registrovano 65.111 birača, a četiri godine ranije, odnosno 2012. godine, “svega” 37.359 birača. Godine 2008. registrovano je bilo 33.678 birača, a 2004. godine njih 27.462.

“Zainteresovanost naših glasača u inostranstvu za izbore nije baš izražena, ali to je do sada bila idealna baza za završavanje izbora i prije samog glasanja. Političke partije su bile veoma angažovane na sređivanju vreća iz inostranstva i uglavnom bez problema su kontrolisale glasove gastarbajtera. Smanjena mogućnost manipulacije smanjila je znatno zainteresovanost ove ciljne grupe za lokalne izbore u BiH”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.

Inače, u prošlosti, vreće, odnosno glasovi iz inostranstva, često su odnosili prevagu, a posljednji takav slučaj desio se u Derventi, gdje je danima nakon završetka izbora više glasova imao Vlado Kovačević iz SDS-a, međutim nakon nekoliko dana i nakon što su prebrojani glasovi iz inostranstva, pobjedu i mjesto načelnika osvojio je Milorad Simić iz SNSD-a.

Politika

BIH POD PRITISKOM! Moneyval prijeti SIVOM LISTOM

Nakon smanjenja sredstava iz Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu zbog nedovoljnog napretka u provođenju reformi – još jedan problem na pomolu. Od Bosne i Hercegovine se traži napredak u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, inače bi BiH mogla da se nađe na sivoj listi Moneyvala, takav scenario dodatno bi otežao finansijske transakcije i onemogućio investicije.

Politička previranja stvaraju ekonomsku nestabilnost, zbog čega se bh. prostor iz međunarodnog ugla posmatra s posebnim oprezom, a sve više i finansijske transakcije. Bosna i Hercegovina je pod pooštrenom kontrolom Moneyvala zbog procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

“Prema informacijama kojima imamo, neke banke iz skandinavskih zemalja već odbijaju transakcije s Bosnom i Hercegovinom, smatrajući nas visokorizičnom zemljom”, ističe Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Federalne agencije za bankarstvo.

Otežane transakcije pogoršaće kreditni rejting Bosne i Hercegovine, što ćemo tek osjetiti zbog slabljenja finansijskog sektora i povećanog rizika za ulaganje.

“Transakcije će biti sporije, one koje se mogu izvršiti biće skuplje i za privredu i stanovništvo, a strane investicije, kojima svi težimo i kojima se nadamo, biće dosta kompleksnije za realizaciju”, upozorava Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

“Dovedeni smo u situaciju da će vam, kad dođete u mjenjačnicu da promijenite ili kupite 100 evra, tražiti ličnu kartu i upisati vaše podatke. Agencija za bankarstvo je dala nalog poslovnim bankama u oba entiteta da svaki transfer koji je veliki i neobičan ili kod klijenta koji je tek registrovao svoj račun mora biti zaustavljen”, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

“CBBiH smatra da bi nadležni navedene aktivnosti trebalo da shvate vrlo ozbiljno i pristupe hitnoj implementaciji svih neophodnih mjera u interesu svih fizičkih i pravnih lica, kako bi se izbjegle finansijske, ekonomske i ostale posljedice za građane Bosne i Hercegovine”, poručili su iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Ukoliko nedostaci u primjeni zakona ne budu otklonjeni, moglo bi nas koštati vraćanja na sivu listu Moneyvala.

“Postoje sistemski nedostaci, naročito u pogledu operativne učinkovitosti, saradnje institucija, nadzora nad visokorizičnim sektorima, te transparentnosti stvarnog vlasništva pravnih osoba. Takođe, posebno su izražene slabosti u vezi s implementacijom ciljanih finansijskih sankcija i procesuiranjem finansiranja terorizma”, navodi Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).

“Treba prihvatiti direktive i sugestije i EU i zakon dopunjavati onoliko puta dok on ne bude dovoljno dobar”, poručio je Jasmin Imamović, predsjedavajući Komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH (SDP).

“Danas imamo mnoštvo agencija za borbu protiv korupcije i preventivno djelovanje na svim nivoima, nekakve odbore i komisije, ali je moj utisak da je to potpuno neunčikovito”, ocjenjuje Zdenko Ćosić, član Komisije za odbranu i sigurnost PSBiH (HDZ BiH).

“Zakon koji smo donijeli je jako dobar, samo je poenta kako se i koliko on primjenjuje”, istakla je Sanja Vulić, član komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH (SNSD).

Bosna i Hercegovina već ima umanjenje salda iz Plana rasta za 10 posto uz prijetnju novim. Eventualno stavljanje Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala smanjilo bi priliv milijardi maraka bh. dijaspore koje održavaju ekonomsku stabilnost zemlje.

(Federalna)

Nastavi čitati

Politika

SLAVIŠA MARKOVIĆ POSJETIO MANIFESTACIJU “Sajam šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025”

Narodni poslanik Slaviša Marković, član Predsjedništva PDP Milenko Ristić i predsjednik Opštinskog odbora PDP Ugljevik Nikola Dakić prisustvovali su danas tradicionalnom „Sajmu šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025“, koji se održava po 14. put.

– Ova jedinstvena manifestacija je prilika da izlagači prikažu svoje proizvode nastale od šljive i još jednom pokažu šta znači naša domaća radinost i kvalitet. Jako je bitno da na svaki način podržimo male proizvođače, domaću proizvodnju i našu tradiciju. Zato nam je veliko zadovoljstvo što smo danas ovdje u Ugljeviku – poručili su iz PDP.

Posjetioce „Sajma šljive, voćnih rakija i meda Ugljevik 2025“ očekuje izložba voća, voćnih rakija, meda, domaćih radinosti, poljoprivredne mehanizacije, kulturno-umjetnički program i još mnogo zanimljivih sadržaja.

Najuspješnijim izlagačima biće uručene diplome i medalje, a očekuje nas i proglašenje pobjednika ovogodišnjeg sajma.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA “VLAST je potpuno OBESMISLILA Narodnu skupštinu Republike Srpske”

Rekao je to šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske, Ognjen Bodiroga komentarišući odluke koje je donosila Narodna skupština, a Milorad Dodik gazio.

“Diktator reče: ,,Nijedna škola, dom kulture, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Bilo kakvo učešće ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora, izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strane. Postoji niz stvari koje ćemo činiti po tom pitanju. To su legitimni procesi”, istakao je Dodik u Jutarnjem programu RTRS-a”, podsjeti je Bodiroga.

“Prije par mjeseci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja Suda BiH i Tužilaštva BiH. Taj zakon su prekršili Dodik, Viškovića i Stevandić kada su se pojavili pred sudom BiH”, napisao je on.

Zatim je podsjetio da je nepoštovanje ili neizvršenje odluka institucija ili organa Republike Srpske je krivično djelo koje predviđa tačno propisanu kaznu, citirajući zakon:

,, Ako službeno ili odgovirno lice u instituciji Republike Srpske ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija Republike Srpske kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora.” Ovo je samo jedan od primjera kako je ova vlast obesmislila Narodnu skupštinu Republike Srpske”, zaključio je Bodiroga.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno