Connect with us

Društvo

DIREKTOR DOKTORA SELAKA SNIMA VIDEA umjesto da je izveo 50 ZATVORENIKA da očiste prilaze vrtićima i školama, ONI SE IZLEŽAVAJU U TOPLOM

Građani u Republici Srpskoj i Banjaluci navikli su da debelo plaćaju javne institucije za njihov nerad.
Kulminacija tog nerada je na vrhuncu, pa je prvi obilniji snijeg otkrio pravo lice višegodišnjeg javašluka.

Sada se više niko ne može sakriti, niti bježati od odgovornosti.

Snijeg je čudo.

Od pamtivijeka je poznato da se u slučajevima elementarnih nepogoda uključuju sve raspoložive snage koje zajednica ima, pa tako i zatvorenici. Međutim, njih nema iako, kako saznaje Srpskainfo, u KPZ Banjaluka postoji čak i grtalica, koja takođe nije mrdnula van zidina zatvora, barem do danas.
Profesor Nebojša Macanović pita se gdje je nestala solidarnost građana i gradova.

FOTO: UNIBLFOTO: UNIBL
– Umjesto da su izveli 50 zatvorenika i stražara da vlastitom grtalicom očiste prilaze vrtićima i školama oni se izležavaju u toplim prostorijama. Da ih je neko pitao da izađu i očiste vrtiće i škole prijavili bi se svi, ali nije i neće, jer je kod nas sve politika, pa kada su u pitanju i naša djeca i naš grad – istakao je Macanović.

Dodaje da je sve žalosno i isinito, ali ništa što već nismo vidjeli.

– Do juče smo se utrkivali da pošaljemo pomoć u Jablanicu i da pokažemo da smo jedinstveni, a danas kad je u Banjaluci haos, u Gradišci i Laktašima, gdje gotovo snijega i nema, grtalice stoje umjesto da pomognu Banjaluci i okolnim zavejanim selima. Škole su prestale s radom, umjesto da su skratile časove u gradskim školama, jer su se djeca radovala veselom času i grudvanju ispred škole – zaključio je banjalučki profesor.

Zbog svega navedenog poslali smo pitanja Ministarstvu pravde RS vezana za angažovanje zatvorenika iz KPZ Banjaluka u slučaju elementarnih nepogoda, a evo šta su, između ostalog, odgovorili.

Na prvom mjestu je da je rad zatvorenika zasnovan na principu dobrovoljnosti, a na drugom da nije ni bilo zahtjeva da se angažuju. Zaključak bi bio, i kada bi neko želio angažovati zatvorenike, na odobrenje bi čekao do ljeta.

– Zakonom o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske nije definisano radno angažovanje zatvorenika u slučajevima proglašenja elementarnih nepogoda, a kao što je navedeno, zbog same specifičnosti lica na izdržavanju kazne zatvora, individualnih procjena njihovih rizika i potreba, dobrovoljnosti rada, a i uznemiravanja javnosti u slučaju eventualnog bjekstva, eventualnih recidiva i slično. Takođe, napominjemo da do dostavljanja Vašeg upita nije podnesen zahtjev Ustanovi za radno angažovanje zatvorenika za čišćenje snijega, a kako bi se mogle sprovesti sve navedene bezbjednosne procedure i procjene, kao i propisane Zakonske odredbe u svrhu radnog angažovanja zatvorenika – navode iz resornog ministarstva.

Ističe se i da je način ugovaranja posla van Ustanove sa Privrednom jedinicom specifičan i svako radno angažovanje zatvorenika zahtijeva sažete navedene procedure koje podrazumijevaju procjene, rizike i programe, a sve u cilju zaštite javnosti i izvršenja svrhe kazne.

– Svako pravno ili fizičko lice može podnijeti zahtjev za uslugama Privredne jedinice. Kad zahtjev bude odobren od strane rukovodioca ustanove, predstavnik Privredno-instruktorske službe, Službe tretmana i Službe obezbjeđenja odlaze na adresu podnosioca zahtjeva, odnosno na mjesto gdje će se obavljati određeni radni zadaci, i prave Izvještaj o zahtjevanom poslu i naručiocu posla, uslovima rada i mogućnostima efikasnog obavljanja poslova. Nakon ispunjenja svih kriterijuma i potpisivanja ugovora s naručiocem posla, vrši se bezbjednosna procjena zatvorenika, prave se prijedlozi zatvorenika za obavljanje poslova koje je zahtijevala Privredno-instruktorska služba, te uz pratnju radnog instruktora ili policajca zatvorenici odlaze na radilišta u zavisnosti od procjene. Dozvolu za rad zatvorenika izdaje direktor ustanove – navodi se u odgovoru Ministarstva pravde RS.
Srpskainfo

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Zahlađenje sa kišom i susnježicom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH ujutro i veći dio prijepodneva biće pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom ili susnježicom u nižim i snijegom u višim područjima, a u ostatku dana prestanak padavina i smanjenje oblačnosti.

Tokom jutra biće osjetno hladnije, vjetrovito i oblačno s padavinama koje se brzo izmeštaju ka jugu. Padaće kiša, koja će u višim predjelima, a ponegdje i u nižim krajevima na istoku prelaziti u susnježicu i snijeg, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Repubike Srpske.

U nastavku jutra postepeno razvedravanje, prvo na sjeveru, a tokom dana u svim krajevima i biće svježije. Uveče i naredne noći pretežno vedro i sve hladnije uz mraz, na istoku i jugozapadu oblačnije, povremeno s po kojom pahuljom snijega.
U Hercegovini i na jugozapadu umjerena do pojačana bura, a u ostatku zemlje slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do 10, a dnevna od četiri do devet, na jugu do 12 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

VASKRŠNJI POST JE NAJSTROŽI Sveštenik objasnio zašto neko jede hranu pripremljenu na vodi, a neko na ulju

Vaskršnji post je najstroži i zbog toga se mnogi koji do sada nisu postili ustručavaju da to učine. Ishrana je, iako zdrava, i prilično oskudna: od ponedjeljka do petka se posti na vodi, a vikendom na ulju, dok je riba dozvoljena samo dva dana– na Blagovijesti i na Cvijeti.
Sveštenik Borislav Petrić, paroh crkve Svetog Proroka Ilije objasnio je da post ne mora da bude isti za svakoga.

Uzdržavanje od proizvoda na bazi mesa i mlijeka, kao i uzdržavanje od jaja dok traje Vaskršnji post je korisno za zdravlje, ali je u isto vrijeme i veoma izazovno. Mnogi koji nikada nisu postili biraju da se hrane na ovaj način prve i/ili posljednje nedjelje Velikog posta, jer strahuju da zbog zdravstvenih problema, putovanja ili izloženosti velikim fizičkim naporima neće moći da poste na vodi. Da li je post isti za svakoga ili šta bi svaki vjernik trebalo da uradi prije nego što odluči da posti za Blic TV svojevremeno je objasnio sveštenik Borislav Petrić, paroh crkve Svetog Proroka Ilije.
– Ljudi koji poste to ne čine sami za sebe, odvojeni od zajednice u nekim svojim sobama, pa sad malo tamo jedu neke proizvode na vodi ili na ulju, gladuju, već naprotiv, učestvuju u zajednici koja se zove Crkva – rekao je sveštenik Petrić i dodao:
– Zato je važno da kada neko hoće da posti najprije potraži blagoslov od crkve, od svoga sveštenika, da se vidi kako živi, u kakvim uslovima radi, da li ima neku hroničnu bolest, da li često putuje. Kontekst života je važan da bi se odredilo kako i koliko neko da posti, kada da se pričešćuje, kada da se ispovijedi.
U razgovoru sa parohijanima, sveštenici odlučuju kome će dati razrješenje za post na ulju, odnosno koliko dugo bi neko trebalo da posti – da li jednu, dvije ili svih sedam nedjelja Vaskršnjeg posta. Odluku donose na osnovu toga da li je bolestan, da li pije terapiju koja iziskuje konzumiranje kaloričnije hrane da bi lijekovi bili djelotvorni, da li vjernik radi izuzetno težak fizički posao, da li je zbog prirode posla prinuđen da često putuje dok traje post… Razloga je mnogo, te se u skladu sa njima i donosi odluka o načinu na koji će neko postiti.

Ipak, ne bi trebalo zaboraviti da je uzdržavanje od mesa, mlijeka i jaja tokom svih postova, pa i ovog Vaskršnjeg samo jedan segment sjedinjenja sa Crkvom. Pojačane molitve i dobročinstva, uzdržavanje od loših misli i djela, odlasci na liturgije i život po Svetom pismu imaju jednaku težinu kao i hrana tokom posta koji, kako sveštenici podsjećaju, nikad ne bi trebalo da bude sveden na dijetu, piše ŽenaBlic.

Nastavi čitati

Aktuelno