Connect with us

Svijet

DIREKTOR NAJVEĆE AMERIČKE BANKE: Prijeti kolaps američkog tržišta

Džejmi Dajmon upozorio je da će američko tržište obveznica “pući” pod teretom rastućeg duga zemlje, pozivajući administraciju Donalda Trampa da Ameriku usmjeri na održiviju putanju.

Izvršni direktor banke JPMorgan Chase u petak je rekao da je upozorio regulatore: “Vidjećete pucanje na tržištu obveznica.”

Dodao je:

“Kažem vam da će se ovo dogoditi. I počećete da paničite. Ja neću paničiti. Bićemo dobro.”

Upozorenje šefa najveće američke banke o rastućim rizicima za američko tržište obveznica – koje određuje troškove zaduživanja za trilione dolara duga širom svijeta – naglašava kako Volstrit postaje sve zabrinutiji zbog rastućeg nivoa nacionalnog duga.

Ovo se dešava u trenutku kada Kongres razmatra Trampov “veliki, lijepi” prijedlog budžeta, za koji se očekuje da će značajno povećati federalni deficit.

Čak i prije uvođenja zakona, koji je Predstavnički dom usvojio prošle nedjelje i trenutno se razmatra u Senatu, Kongresna kancelarija za budžet predviđala je da će dug SAD kao udio u BDP-u premašiti svoj vrhunac iz 1940-ih u narednim godinama.

Dugoročne američke obveznice su pod pritiskom zbog fiskalnih briga, sa prinosom 30-godišnjih trezorskih obveznica koje se trguju na oko 5 procenata, što je pad u odnosu na nešto više od 4 procenta na početku 2024. Agencija za kreditni rejting Mudis je takođe ovog mjeseca oduzela SAD trostruki A kreditni rejting.

Tržište državnih obveznica poraslo je sa otprilike 5 biliona dolara u 2008. godini na 29 biliona dolara danas, jer je vlada smanjila poreze i povećala potrošnju – posebno tokom pandemije koronavirusa.

Tržište je najdublje i najlikvidnije na svijetu i dugo je imalo koristi od privilegije dolara kao svjetske rezervne valute.

Ali kako je dužničko opterećenje raslo, potražnja je takođe opala. Strani investitori su se stalno povlače sa tržišta državnih obveznica tokom protekle decenije, što je ubrzala Trampova tarifna politika.

Džejmi Dajmon je rekao da rastuće geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i rastući nivoi duga širom svijeta znače da se “tektonske ploče” globalne ekonomije pomeraju.

“Jednostavno ne znam da li će biti kriza za šest mjeseci ili šest godina”, rekao je na Nacionalnom ekonomskom forumu Regana u Kaliforniji, pozivajući vladu da “promijeni putanju duga” i pozivajući regulatore da ublaže ograničenja za banke kako bi povećale svoj kapacitet za trgovinu obveznicama.

“Mislim da možemo poboljšati sve, uključujući i ovo, samo promjenom i modifikacijom nekih od ovih pravila i propisa.”

Njegovi komentari podsjećaju na komentare predsjednika Goldman Saksa, Džona Voldrona, koji je ranije ove nedjelje opisao rastući američki deficit kao “donekle zabrinjavajući” i upozorio da je njegov uticaj na tržište obveznica “najveći rizik za makroekonomiju trenutno”, prenosi “b92”.

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno