Svijet
SVIJET BI MOGAO USKORO DA ODAHNE? Najavljeno rješavanje jedne od dvije tačke spoticanja u mirovnim pregovorima
Optimizam raste dok Izrael razmatra primirje u Libanu, a Tramp najavljuje mogućnost sporazuma za Ormuski moreuz.
Optimizam da bi rat na Bliskom istoku mogao biti blizu kraja porastao je danas, dok Izrael razmatra primirje u Libanu, a ključni pakistanski posrednik boravi u Teheranu, dok administracija predsjednika Donalda Trampa govori o mogućnosti sporazuma kojim bi se otvorio ključni Ormuski moreuz.
Izraelski kabinet sastao se juče kako bi razgovarao o mogućem prekidu vatre u susednom Libanu, rekao je visoki izraelski zvaničnik, više od šest nedjelja nakon početka rata s Hezbolahom, kojeg podržava Iran. Tramp je rekao da će se razgovori između lidera Izraela i Libana održati danas, dok je FT izvijestio da bi prekid vatre uskoro mogao biti objavljen, pozivajući se na libanske zvaničnike.
Prekid borbi u Libanu bila je jedna od dvije ključne tačke spoticanja u ranijim mirovnim pregovorima, uz nuklearne ambicije Teherana.
Američki i iranski zvaničnici razmatraju povratak u Pakistan na daljnje razgovore već sljedećeg vikenda, nakon što su pregovori završili u nedjelju bez napretka. Komandant pakistanske vojske i ključna figura u posredovanju, feldmaršal Asim Munir, stigao je juče u Teheran kako bi pokušao da spriječi obnovu sukoba.
“Osjećamo se dobro u vezi sa izgledima za dogovor”, rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit na konferenciji za novinare u srijedu, nazivajući razgovore kojima je posredovao Pakistan “produktivnim i tekućim”. Negirala je izvještaje da je SAD formalno zatražio produženje dvonedjeljnog primirja koje su dvije strane dogovorile 8. aprila.
“Direktni razgovori još nisu potvrđeni, ali će se vjerovatno ponovo održati u Pakistanu”, rekla je Levit , prenosi Rojters.
Pakistanska vojska potvrdila je da je Munir stigao u Teheran. Visoki iranski izvor rekao je za Rojters da će Munir, koji je posredovao u posljednjem krugu razgovora, nastojati da “smanji jaz” između dvije strane.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči objavio je na X-u dobrodošlicu Muniru, rekavši da je Teheran posvećen “promovisanju mira i stabilnosti u regionu”.
Rat i njegove posljedice
Razgovori prošlog vikenda propali su bez dogovora o okončanju rata, koji je Tramp započeo zajedno s Izraelom 28. februara, što je izazvalo iranske napade na iranske zalivske susjede, kao i ponovno rasplamsavanje sukoba između Izraela i Hezbolaha. Hiljade ljudi je ubijeno, uglavnom u Iranu i Libanu, dok su rastući troškovi energije uznemirili investitore i kreatore politika širom svijeta.
Berze su se posljednjih dana snažno oporavile zbog očekivanja brzog rješavanja sukoba, a indeksi na Wall Streetu dostigli su rekordne nivoe u srijedu dok su se cijene sirove nafte stabilizovale.
“Iako postoje nade za deeskalaciju, mnogi investitori ostaju skeptični, s obzirom na to da su se razgovori između SAD-a i Irana više puta prekidali čak i nakon što se činilo da napreduju”, rekao je Tošitaka Tazava, analitičar.
Tramp, Kina i Ormuski moreuz
Tramp je juče rekao da je kineskom predsjedniku Si Đinpingu rekao da ne isporučuje Iranu oružje, na šta je Si odgovorio da Kina ionako ne daje oružje Iranu.
Tramp je takođe rekao da je Kina jako srećna što se “trajno otvara” moreuz.
“Radim to i za njih, i za svijet”, napisao je na društvenim mrežama, dodajući: “Predsjednik Si će me čvrsto zagrliti kada stignem tamo za nekoliko nedjelja.”
Rat je doveo do toga da Iran efektivno zatvori moreuz, vitalnu arteriju za globalne pošiljke sirove nafte i gasa, za brodove koji nisu njegovi, što je oštro smanjilo izvoz iz Zaliva i ostavilo uvoznike energije u potrazi za alternativnim snabdevanjem.
Tokom prvih 48 sati američke blokade brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka, nijedan brod nije prošao pored američkih snaga, izjavila je američka vojska. Osim toga, devet brodova poslušalo je uputstva američkih snaga da se okrenu i vrate prema iranskoj luci ili obalnom području.
Međutim, iranska novinska agencija Fars Njuz izvjestila je da je iranski supertanker koji je pod američkim sankcijama prešao tesnac prema iranskoj luci Imam Homeini uprkos blokadi. Fars nije identifikovao tanker niti dao daljnje detalje o njegovom putovanju.
Zajednička iranska vojna komanda upozorila je da će zaustaviti trgovinske tokove u Zalivu, Omanskom moru i Crvenom moru, koje je povezano sa Sueckim kanalom, ako se američka blokada nastavi.
Iran bi mogao razmotriti dopuštanje brodovima slobodne plovidbe kroz omansku stranu tjesnaca bez rizika od napada kao dio prijedloga koje je ponudio u pregovorima sa SAD-om, pod uslovom da se postigne dogovor o sprečavanju ponovnog sukoba, rekao je izvor iz Teherana.
Nuklearno pitanje i Trampove prijetnje
Tramp je takođe zapretio eskalacijom ako se rat nastavi.
“Mogli bismo uništiti svaki njihov most za jedan sat. Mogli bismo uništiti svaku njihovu elektranu za jedan sat. Ne želimo to da uradimo… pa ćemo vidjeti šta će se dogoditi”, rekao je za Foks.
Iranske nuklearne ambicije bile su ključna tačka spoticanja na pregovorima prošlog vikenda. SAD je predložio dvadesetogodišnju obustavu svih nuklearnih aktivnosti Irana, što je očigledan ustupak dugogodišnjim zahtjevima za trajnom zabranom, dok je Teheran predložio prekid od tri do pet godina, prema izvorima upoznatim s predlozima.
Vašington je takođe insistirao na uklanjanju obogaćenog nuklearnog materijala iz Irana, dok je Teheran zahtijevao ukidanje međunarodnih sankcija.
Jedan izvor uključen u pregovore rekao je da su razgovori tajnim kanalima postigli napredak u smanjenju jaza, približavajući dvije strane dogovoru koji bi mogao biti predstavljen na novom krugu pregovora.
Svijet
OVO IMA SAMO U KINI! Na 100 kvadrata raste 50 tona salate
U automatizovanoj “fabrici biljaka” visokoj 8,8 metara u Čengduu, u kineskoj provinciji Sečuan, redovi zelene salate rastu pod crvenim svjetlom na policama raspoređenim u 20 nivoa i to čak duplo brže nego u uobičajenim uslovima. Ova vertikalna farma, koja zauzima svega 100 kvadratnih metara, razvijena je u okviru Instituta za urbanu poljoprivredu Kineske akademije poljoprivrednih nauka. Uprkos maloj površini, može da proizvede i do 50 tona salate godišnje, prenosi China Daily.
“U ovom sistemu imamo potpunu kontrolu nad svjetlom, temperaturom, vodom, hranljivim materijama i vazduhom. Cijeli proizvodni proces – od sjetve i rasađivanja do berbe i pakovanja – obavljaju roboti”, kaže Ši Šanglijen, član istraživačkog tima. Ciklus rasta salate traje samo 30 do 35 dana, što je upola kraće u odnosu na tradicionalnu proizvodnju na otvorenom. Takođe, prinos po jedinici površine može biti i do 120 puta veći nego kod konvencionalnih metoda.
Sistem se zasniva na uzgoju bez zemljišta, u sterilnim uslovima, čime se eliminišu štetočine i bolesti. Na taj način dobija se proizvod bez teških metala, hemijskih dodataka i ostataka pesticida.
Istraživač Vang Sen ističe da je ključna tehnologija ove farme upotreba vještačkog osvjetljenja koje omogućava optimalnu fotosintezu. LED svjetla se koriste tako da biljke dobijaju precizno podešene “svjetlosne recepte” – različite kombinacije boje, intenziteta i trajanja osvjetljenja u zavisnosti od vrste biljke i faze rasta. Nakon višegodišnjih istraživanja, razvijeno je više od 1.300 takvih svjetlosnih formula.
Ipak, i pored visoke efikasnosti, troškovi proizvodnje i dalje predstavljaju izazov. Wang navodi da električna energija za osvetljenje i kontrolu temperature čini oko 70 odsto ukupnih troškova.
“Trenutno proizvodnja jednog kilograma salate u ovakvom sistemu košta između 10 i 15 juana (oko 1,5 do 2,2 dolara), što je znatno više u odnosu na tradicionalne metode”, dodaje on.
(Agromedia) Foto: AI/BN
Svijet
AMERIKANCI PRIJETE IRANU “Spremni smo pritisnuti dugme!”
Šef Pentagona Pete Hegseth (Pit Hegset) uputio je oštru poruku iranskom rukovodstvu, naglašavajući da su Sjedinjene Američke Države spremne na nove vojne poteze, dok istovremeno traju tenzije i pokušaji pregovora na Bliskom istoku. „Gledamo vas!“, poručio je Hegseth, dodajući da je američka vojska sve jača i spremna da reaguje po naređenju predsjednika.
Pritisak i prijetnje Iranu
Hegseth je upozorio da Iran nema kapacitete da se suprotstavi američkoj vojnoj sili.
„Mi smo sve jači. Nemate odbrambenu industriju. Imate samo to što imate. Vi to znate i mi to znamo“, rekao je on.
Dodao je da SAD ne žele eskalaciju, ali da su spremne na nju.
„Spremni smo. Ne bismo željeli to da učinimo, ali spremni smo da krenemo na naredbu našeg predsjednika i pritisnemo dugme“, istakao je Hegseth.
Posebno se osvrnuo na situaciju u Ormuskom moreuzu, optužujući Iran za prijetnje komercijalnim brodovima.
„Prijetnje raketama i dronovima prema trgovačkim brodovima nisu kontrola – to je piratstvo. To je terorizam. Ako izaberete pogrešno, suočićete se sa blokadom i bombama. Izaberite pametno“, poručio je.
(Agencije) Foto: Tanjug/AP
Svijet
SUKOB NATO I EU: Sporna upotreba finansija
NATO i EU su u sporu oko kontrole nad sve većim finansijama koje se izdvajaju za odbrambenu industriju u Evropi, prenio je list Fajnenšl tajms, pozivajući se na neimenovane izvore.
Kako navodi list, izbio je oštar spor oko korištenja “dodatnih bilion dolara godišnje za program ponovnog naoružavanja Evrope kao odgovor na prijetnje predsjednika SAD Donalda Trampa da će Vašington izaći iz Alijanse”.
NATO, koji je od Drugog svjetskog rata osiguravao bezbjednost Evrope pod vođstvom SAD, dugo se protivio prebacivanju bilo kakvih odbrambenih ovlaštenja Briselu.
Međutim, zahtjevi Vašingtona da saveznici više ulažu u sopstvene oružane snage, kao i Trampova najava da će SAD napustiti Alijansu, podstakli su EU da preispita svoju politiku proizvodnje naoružanja, oblast u kojoj Unija ima više iskustva od NATO, navodi se u izvještaju.
Neimenovani zvaničnik EU je za list naveo da je u toku borba za nadležnosti u oblasti politike odbrambene industrije.
– Riječ je o tome ko će imati nadležnost nad povećanjem proizvodnje i kakav će to uticaj imati na oružje koje će Evropa koristiti u budućnosti – dodao je zvaničnik.
U izvještaju se ističe da je jedno od ključnih pitanja uloga američkog naoružanja u procesu ponovnog naoružavanja, pri čemu se NATO protivi pristupu EU da se “kupuje evropsko” kao dijelu šire industrijske strategije Unije.
– EU i NATO su saglasni da Evropljani treba da preuzmu vodeću ulogu u konvencionalnoj odbrani kontinenta, ali se razlikuju u načinu kako do toga doći – izjavio je istraživač na Institutu za bezbjednosne studije EU Đuzepe Spatafora.
Prema njegovim riječima, Brisel nastoji da podstakne industrijsku saradnju u oblasti odbrane unutar Evrope, dok NATO želi da ona ostane transatlantska.
Spatafora je dodao da Alijansa može da definiše koje nadležnosti Evropljani mogu imati, ali da ima ograničene mogućnosti kada je riječ o regulatornim i finansijskim instrumentima za njihovo sprovođenje.
-
Politika2 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ PORUČIO MINIĆU: Želim TV duel prema svjetskim standardima, a ne onaj koji vi sa režimom režirate (VIDEO)
-
Društvo1 dan agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika1 dan agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Banjaluka2 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Politika3 dana agoKO JE Darijana Filipović, kandidat za HRVATSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA?
-
Svijet2 dana agoNETANJAHU KRITIKOVAO EVROPU: “Zaboravili su lekcije Holokausta”
