Connect with us

Zanimljivosti

DIVLJI PSI koji žive u oblasti Černobilja razvili genome OTPORNE NA RAK

Divlji psi koji žive u zoni Černobilja razvili su tokom godina otpornost na rak, pokazala je najnovija studija američkih istraživača.

Psi, koji su mutirali, razvili su genome otporne na rak koji bi mogli da budu ključni za pomoć ljudima u borbi protiv te smrtonosne bolesti, prenosi Njujork post.

U studiji objavljenoj prošle nedjelje, naučnici sa Prinstona su ustanovili da su divlje životinje uspjele da mutiraju i prežive visoke nivoe radijacije koja je zahvatila to područje nakon što je nuklearni reaktor u černobilskoj elektrani eksplodirao 1986. godine – što je postalo najgora nuklearna nesreća na svijetu u istoriji.

Ljudi su napustili ovo područje nakon što je eksplozija iscurila u okolinu radijaciju koja je izazvala rak, a zona od 1.000 kvadratnih milja je ograđena da bi se spriječilo dalje izlaganje ljudi zračenju.

Međutim, divlje životinje koje su se vratile u ovu oblast – uključujući čopore divljih pasa, nisu pod uticajem hronične izloženosti radijaciji.

Evolucioni biolog i ekotoksikolog Kara Lav, zaposlen u laboratoriji Šejn Kempbel-Stejton na univerzitetu Prinston proučavala je kako su mutirani psi evoluirali da prežive radioaktivno okruženje još od 2014. godine kada je ona sa timom ušla u zonu isključenja u Černobilju.

Ekipa je divljim psima stavila ogrlice sa GPS uređajem i opremljene dozimetrima zračenja, a često su im uzimali krv kako bi razumjeli njihov odgovor na zračenje.

Te ogrlice su im pomogle da imaju uvid gdje se psi nalaze i koliko su izloženi radijaciji, a na osnovu njih su saznali da su vukovi izloženi 11,28 miligrama radijacije dnevno, što je više od šest puta više od zakonske granice bezbjednosti za ljude.

Imuni sistem černobiljskih divljih pasa izgledao je drugačiji od običnih pasa – slično kao kod pacijenata oboljelih od raka koji prolaze kroz terapiju zračenjem, otkrili su istraživači.

Otkriveni su i specifični genomi pasa koji su najvjerovtnije otporni na povećan rizik od raka.

Kako se navodi ova najnovija studija bi mogla da bude ključna za ispitivanje kako bi mutacije gena kod ljudi mogle da povećaju šanse za preživljavanje raka.

Černobiljski divlji psi koji se smatraju potomcima kućnih ljubimaca bivših stanovnika – takođe mogu da imaju sličnu otpornost na rak iako nisu proučavani na isti način kao njihovi divlji rođaci.

Psi su bili odmah u tom području nakon katastrofe i bolje su se prilagodili od drugih vrsta – poput ptica koje su doživjele ekstremne genetske defekte kao rezultat toksičnog zračenja.

Studija je pokazala da se divlji psi bore protiv raka slično kao ljudi, međutim istraživanje je prekinuto najprije zbog pandemije kovida-19, a zatim i zbog sukoba u Ukrajini.

Zanimljivosti

OTKRIĆE ZAPREPASTILO NAUČNIKE! Ptice dnevno pjevaju 50 minuta duže

Svjetlosno zagađenje, odnosno prekomjerna upotreba vještačkog osvjetljenja, utiče na ponašanje ptica širom svijeta.
Ono produžava i prosječno trajanje njihovog pjevanja za čak 50 minuta dnevno, pokazalo je opsežno istraživanje objavljeno u žurnalu Science.

Studiju su sproveli naučnici sa Univerziteta Južni Ilinois u i Državnog univerziteta Oklahome u Sjedinjenim Američkim Državama, analizirajući podatke o ponašanju više od 500 vrsta ptica u različitim dijelovima svijeta i tokom različitih sezona, prenosi Telegraf.

Vještačko osvjetljenje, koje danas zahvata oko 23 odsto površine Zemlje, remeti prirodni ritam smjene dana i noći, utičući na čitav niz bioloških procesa kod brojnih vrsta, navode istraživači.

Podaci su prikupljeni u okviru projekta “BirdWeather”, koji kombinuje automatski monitoring biodiverziteta, vještačku inteligenciju i zapise koje su prikupili volonteri.

Istraživanje je pokazalo da su ptice sa većim očima i one koje prave gnijezda na otvorenim mjestima posebno osjetljive na svjetlosno zagađenje. Naučnici još uvijek proučavaju da li ova promjena u ponašanju može imati negativne posljedice po zdravlje ptica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

STVARI SE POČELE MIJENJATI! Ženska nevjera u porastu – evo šta stoji iza ovog trenda!

Kada se priča o prevarama u romantičnim vezama, često se automatski misli da su to uglavnom muškarci, ali zbog promjene tradicionalnih rodnih uloga stvari su počele da se mijenjaju, pa su žene sve češće te koje varaju.

Zašto je ustaljeno uvjerenje da su muškarci ti koji varaju? Pa, ako zamislite supružnika koji vas vara, prva slika koja vam vjerovatno pada na pamet je muškarac. U mnogim kulturama, muškarci se vide kao partneri koji varaju i prekidaju veze, dok se za žene često smatra da čekaju kod kuće da se nevjerna muška bolja polovina vrati.

Ali zašto ne razmišljamo o tome i da žene mogu da varaju? Zašto je teško povjerovati da su i žene sklone varanju i da to uglavnom ne rade samo muškarci?

Postoji nekoliko faktora koji ovo mogu objasniti:

1. Moć: Tokom većeg dijela istorije, žene su smatrane slabijim ili manje privilegovanim polom, a muškarci su hranitelji porodice. Ova dinamika doprinosi tome da je teško povjerovati da žene imaju iste mogućnosti da varaju kao i muškarci.

2.Kultura: Seks je bio tabu tema kroz istoriju, a konzervativizam je često potiskivao žensku seksualnost. Žene koje su pokazivale otvorenu seksualnost smatrane su grešnicama, dok su muškarci manje osuđivani za slično ponašanje.

3. Vidljivost: Nedavna istraživanja pokazuju da muškarci teže sakrivaju znakove prevare, dok su žene često veštije u prikrivanju svojih vanbračnih aktivnosti. Ovo može proizaći iz stereotipa i vjerovanja da su muškarci ti koji varaju.

Ali zašto žene danas varaju češće nego ranije?
Postoje nekoliko razloga:

– Promjena uloga: Žene zarađuju više i penju se na korporativnoj ljestvici, što im daje veću finansijsku nezavisnost i slobodu.

– Seksualna liberalizacija: Zapadno društvo postaje sve liberalnije kada je u pitanju seksualnost, što omogućava ženama da slobodnije izraze svoje seksualne želje i potrebe.

– Tehnološki napredak: Internet i aplikacije za upoznavanje ženama olakšavaju pronalaženje vanbračnih partnera.

Iako muškarci tradicionalno češće varaju, procenat žena koje varaju dramatično se povećao posljednjih decenija. Ženska seksualnost je složena i ne može se jednostavno svesti na tradicionalne stereotipe.

Važno je razumjeti razloge za varanje i promijeniti uvjerenja koja podržavaju rodnu nejednakost u ovoj oblasti, prenosi Krstarica.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

IZAZOV ZA TRADICIJU! Da li će Generacija Z sahraniti domaća jela?

Generacija Z, odnosno mladi rođeni od sredine devedesetih do 2010. godine, poznati su po tome da su odrasli uz internet i digitalne tehnologije, njihovo detinjstvo i odrastanje potpuno su drugačiji od onih koji su rođeni pre njih.

Imaju svoj rečnik, stil života, smisao za humor ali u odnosu na starije razlikuje se i njihov odnos prema hrani. U vrhu liste namirnica koje skoro nikada ne konzumiraju nalazi se džigerica.

Marko Glođević, kuvar u restoranu kod Čačka, kaže da mlađi gosti retko naručuju džigericu ili da za neka tradicionalna jela poput mezaluka često nisu ni čuli.

“Pileća džigerica sa roštilja jedno je od omiljenih jela mnogih naših gostiju, ali ne i kod mlađe generacije, odnosno takozvane Generacije Z. Naime, džigerica se može pripremati na različite načine u tiganju, sa lukom, ispod sača. Mi je ovde služimo uz pekarski krompir i salatu od domaćeg paradajza i luka sa polja Zapadnog Pomoravlja i Šumadije. Starije generacije baš vole da jedu tradicionalna jela”, rekao je za RINU Marko Glođević, kuvar u čuvenoj “Glođovoj tvrđavi” u Mršincima kraj Čačka.

Dodaje da mladi u najvećem broju slučajeva traže burgere i modernija jela.

“Međutim, moram da kažem, bez obzira na sve, onaj ko proba našu tradicionalnu hranu uvek se vraća, bilo zbog džigerice, jagnjetine ispod sača, kolenica i sličnih specijaliteta”, naglašava on.

Na pitanje od čega se pravi čuveni mezaluk, staro jelo zapadne Srbije, Marko objašnjava da se spravlja od bele i crne džigerice svinjske, jagnjeće, juneće ili teleće.

“Mislim, prema nekom mom iskustvu, mlađe generacije nisu čule za mezaluk. To jelo se danas retko gde može probati, osim u pečenjarama, a Generacija Z tamo ređe odlazi. Najvažnije kod pripreme je da džigerica odstoji u mleku 24 sata, pa tek onda da se prži ili sprema na drugi način, uz razne začine i obavezan beli luk koji daje poseban ukus”, zaključuje Glođević.

Džigerica, nekada nezaobilazna u domaćoj kuhinji, danas se sve ređe nalazi na menijima mladih. Tradicionalna jela poput mezaluka svedoče o bogatstvu naše gastronomske baštine, ali je pitanje da li će Generacija Z u njima prepoznati vrednost koju su starije generacije odavno usvojile.

Nastavi čitati

Aktuelno