Connect with us

Društvo

DJECA NOSE ŠKOLSKE TORBE TEŠKE ČAK 8 KG! Sve češći deformiteti kičme, za jedan predmet TRI UDŽBENIKA

Đaci Osnovnih škola za jedan predmet nose čak četiri udžbenika. Školska torba dostiže kilažu i do osam kilograma, a đaci kažu da se dešava da bude i teža kada se nosi pribor i oprema za likovno i fizičko.

– Torbe jesu teške. Imamo dosta knjiga, jer svaki predmet  ima bar tri udžbenika – kaže Aleksandar Paspalj, učenik četvrtog razreda OŠ ”Branko Ćopić”.

U Osnovnoj školi ”Branko Ćopić” posjeduju školske ormariće gdje učenici ostavljaju sve ono što im nije potrebno za naredni dan. Teške školske torbe predstavlaju veliki problem učenicima koji duže pješače. Učitelji navode da na sve načine pokušavaju da učenicima olakšaju školske torbe.

– Mi pokušavamo da im rasteretimo te školske torbe. Patike ostavljaju, blokove, pribor, udžbenike koji im nisu potrebni, tako da smanjimo težinu torbe na taj način i da nose kući samo ono što je neophodno. Torbe su preteške i za odraslog čovjeka, a kamoli za dijete – kaže Bojana Konta, učiteljica OŠ ”Branko Ćopić” Prijedor.

Sonja Kovačević, pedagog u Osnovnoj školi ”Branko Ćopić”, ističe da se po pitanju težine školskih torbi nešto treba poduzeti, jer dešava se da se učenici žale da ih boli kičma.

– Nažalost, preteške su školske torbe učenika Osnovnih škola. Ni sama toga nisam bila svjesna dok nisam imala školarca. Neka istraživanja pokazuju da prosječna školsa torba učenika teži od 5-7kg pa čak i 8kg u starijim uzrastima, a znamo da težina školske torbe ne bi trebala da prelazi 10% ukupne tjelesne mase djeteta koje nosi tu školsku torbu – dodaje Kovačevićeva.

Preteške školske torbe čest su uzrok bolova u leđima, grudima i vratu kao i lošeg držanja koje može dovesti do različitih deformiteta kičme koji se javljaju u periodu najvećeg intenziteta rasta i razvoja kod djece.

Vedrana Nišević/Kozarski

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE! Večeras dodatno zahlađenje

Temperature bi mogle znatno pasti, pa se građanima savjetuje oprez, posebno na putevima gdje je moguća poledica.

Snježne pahulje zabijelile su više predjele širom Republike Srpske, potvrđujući tako dugoočekivane prognoze koje su meteorolozi najavljivali prethodnih dana.

Iako smo već duboko zakoračili u proljeće, priroda kao da se predomislila – zima se ne predaje lako.

Pojava snijega iznenadila je mnoge, donoseći prizore tipične za januar, a ne za početak aprila. Mještani Mrkonjić Grada i okolnih sela jutros su osvanuli u bijelom okruženju, a društvene mreže preplavile su fotografije snježnih pejzaža.
Meteorolozi upozoravaju da će se hladno vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost slabog snijega u višim predjelima i mraza tokom noći. Posebno se apeluje na poljoprivrednike da zaštite rane zasade, jer bi niske temperature mogle nanijeti štetu usjevima.

Zima je pokazala da još uvijek ima snage, a nas ostaje da sačekamo da proljetno sunce ponovo preuzme glavnu riječ.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ ROĐENO SAMO SEDAM BEBA! Tri djevojčice i četiri dječaka

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je sedam beba, tri djevojčice i četiri dječaka, potvrđeno je u porodilištima.
Uporodilištima u Doboju i Banjaluci rođene su po dvije bebe, a u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju po jedna.

U Banjaluci su rođeni po jedna djevojčica i jedan dječak, u Doboju dva dječaka, u Zvorniku jedan dječak, a u Prijedoru i Trebinju po jedna djevojčica.
U porodilištima u Nevesinju, Gradiški, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Foči nije bilo poroda.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Aktuelno