Zavisnost djece od internet tehnologija javlja rano, kaže psihijatar u Institutu za mentalno zdravlje Palmotićeva Svetislav Mitrović, naglašavajući ulogu roditelja u kontroli korišćenja digitalnih tehnologija.

Zavisnost od interneta se razlikuje od zavisnosti od droge, jer je riječ o nesupstancionalnoj zavisnosti koja izaziva određene simptome ponašanja, kao i da nije nepoznato da djeca uzrasta 11, 12 godina zloupotrebljavaju internet.
– Ovi obrasci često podsjećaju na zavisnosti od supstanci. Kada se mladim osobama uskrate digitalna sredstva, javljaju se burne reakcije, a produženo korišćenje telefona ili drugih digitalnih uređaja može dovesti do promjena u ponašanju – rekao je Mitrović za TV K1 .

On je dodao da se djeca navikavaju na telefon još u najranijem uzrastu, navodeći primjer roditelja koji djetetu u hranilici daju telefon kako bi gledalo crtane filmove, što predstavlja rani korak ka navikavanju na digitalne tehnologije.

– Mlada osoba se zatim zabavlja igrama i društvenim mrežama, što im oduzima sve više vremena. Kada roditelji upozore djecu na prekomernu upotrebu, često dolazi do bunjenja i ljutnje, a djeca nastavljaju da koriste telefone noću ili na ulici i u školi – upozorio je Mitrović.

On je istakao da kada zabavne aktivnosti na mobilnom telefonu traju duže od sat i po dnevno, to predstavlja razlog za zabrinutost.

– U tom slučaju, već možemo posumnjati u razvoj zavisnosti – rekao je Mitrović.

Objašnjavajući ulogu roditelja, Mitrović je rekao da su oni svjesni šta žele da postignu dajući telefon djetetu, ali da nisu svjesni dugoročnih posljedica takvog načina čuvanja djece, odnosno da neki prepoznaju određenu vrstu problema, dok drugi misle da je to sasvim normalan trend, jer svi imaju mobilne telefone.

– Mnogim roditeljima je potrebno vrijeme da shvate da je to problem. Neophodno je uspostaviti određeni režim u porodici koji će podržavati zdrav način života djeteta. Ako djete ne spava noću, kako će pratiti nastavu? Kakav će biti njegov bioritam? Ovo samo po sebi predstavlja rizik za zdravlje, a da ne govorimo o sadržaju koji može biti nezgodan, skandalozan ili čak opasan. O tome se mora razgovarati – naglasio je Mitrović.

Govoreći o društvenim mrežama, on je rekao da one ne bi trebalo da budu dostupne djeci mlađoj od 16 godina, kao i da se preporučuje da djeca ne gledaju televiziju do treće godine, iz medicinskih razloga.

– Nažalost, u našem društvu je situacija drugačija. Kada roditelji odgovore na takva pitanja, na neki način prihvataju prisutnost djeteta na društvenim mrežama i nude savjet kako da se nose s negativnostima i lošim reakcijama, što može dovesti do stigmatizacije djeteta – upozorio je Mitrović.

Govoreći o pozitivnim stranama društvenih mreža, Mitrović je rekao da one omogućavaju pristup znanju i raznovrsnim sadržajima, ali da je važno da se dostupnost prilagodi uzrastu i stepenu znanja djece, što je uloga roditelja.

– Oni moraju da budu sposobni da objasne djeci potencijalne opasnosti i rizike, kao i načine na koje se mogu zaštititi. Neophodno je da i djeca i roditelji znaju kako da reaguju ukoliko primijete neprikladno ponašanje ili sadržaj na društvenim mrežama. Roditelji moraju da se upoznaju sa rizicima i opasnostima koje pruža internet – naglasio je Mitrović.

Novinarka Aleksandra Petrovski rekla je da je važno djeci pružati zdrave alternative u vezi sa korišćenjem digitalnih uređaja i dodala da je to zadatak roditelja.

– Ekrani se neće sami povući. Rani osnovci provode između sat i četiri sata dnevno pasivno koristeći digitalne uređaje. Ne možemo im oduzeti sve uređaje, jer postoje mnoge korisne funkcije. Trebalo bi da se fokusiramo na to kako da im pokažemo kako se mogu odgovorno ponašati, posebno kada počinju da koriste društvene mreže – rekla je Petrovski.

Ona je istakla da je dobra vijest što se formalna granica za korišćenje društvenih mreža povećava, upozoravajući da u Srbiji imaju zabrinjavajuće podatke o svakodnevnom korišćenju društvenih mreža među djecom uzrasta od devet do 11 godina.

Stručnjak za bezbednost djece na internetu Katarina Jonev istakla je da roditelji moraju da vrše kontrolu sadržaja koji djeca gledaju na internetu i navela primjer da je najmlađi zavisnik od interneta 2019. godine imao samo četiri godine.

– Nažalost, u proteklih pet godina promijenilo se vrlo malo. Sve specijalizovane bolnice koje se bave raznim oblicima zavisnosti su pune, a sve više roditelja dovodi svoju djecu, koja nisu samo tinejdžeri, kako bi im pružili adekvatnu pomoć i usmjerili ih na pravi put. Cilj je omogućiti im kvalitetan život bez prekomjernog uticaja ekrana. Očigledno je da se roditelji nisu dovoljno probudili na ovu problematiku – rekla je Jonev.

Ona je dodala da se danas suočavamo sa ekstremom da djeca sve mlađeg uzrasta fizički i agresivno nastupaju prema svojim roditeljima, naročito prema majkama, navodeći primjer majke koja je bila u dilemi da li da zove policiju, jer joj osmogodišnji sin nanosi ozbiljne povrede.

– Svaki dom je specifičan, ali ne smemo dozvoliti da se takvo ponašanje prihvati kao normalno. Granice i disciplina su ključne, a to se odnosi i na korišćenje mobilnih telefona.

Roditelji su ti koji treba da usmjeravaju djecu u virtuelnom prostoru, pokazujući im kako da pravilno koriste društvene mreže i sve prednosti digitalnog svijeta, ali takođe treba da postave jasne granice u tom korišćenju – naglasila je ona.

Jonev je rekla da je sadržaj na internetu poput lavirinta u kojem se djeca izgube, ne znajući šta je poželjan sadržaj, a šta nije, dok veliki broj platformi nudi neprimjereni sadržaj koji targetira upravo djecu.

– Mnogi od njih ne razumiju o čemu se radi, ali misle da treba da se ponašaju na taj način, što rezultira stvaranjem negativnih modela ponašanja. Od malih nogu, kada se roditelj odluči da da telefon djetetu u ruke, važno je postaviti smjernice o tome šta i koliko djeca gledaju. Takođe, trebalo bi da zajedno gledaju sadržaj i učestvuju u tom digitalnom prostoru. Kada istekne vrijeme koje dijete smije da provede na internetu, telefon treba uzeti na lijep način i ponuditi zdrave alternative – rekla je Jonev.

Tanjug