Connect with us

Društvo

DJECA U DIGITALNOM SVIJETU Od nerazvijanja govora do poremećaja u ponašanju

Stručnjaci u oblastima obrazovanja i zdravstva svjedoče da prekomjerna izloženost djece digitalnim platformama od rođenja preko predškolstva do adolescencije, nosi rizike i izaziva posljedice sa kojima roditelji teško mogu da se bore bez sistemske podrške i pomoći.

Vaspitači, pedagozi, psiholozi, logopedi i psihijatri posljednjih se godina, a naročito nakon početka pandemije zbog koje su djeca bila vezana za digitalne uređaje više nego ikad prije, susreću sa pojavama koje su moguće posljedice bilo prekomjerne upotrebe ekrana, bilo izloženosti štetnim sadržajima na internetu.

Dječiji i adolescentni psihijatar u Bolnici “Doktor Mladen Stojanović” Prijedor Sanja Škrbić Jarić navela je da je u najranijem uzrastu najvidljivije pogođen govor i da dijete koje ima ekran pred sobom uopšte nema potrebu za živom komunikacijom, te je socijalno izolovano.

“Imala sam u ordinaciji dijete od tri i po godine. Roditelji nemaju autoritet i ni ne trude se, štaviše i oni su na telefonu, čak i za vrijeme pregleda. Imala sam i dijete od 2,5 godine nerazvijenog govora kao posljedice izloženosti ekranu. Uključene su sve relevantne struke i došlo se do napretka. Što se ranije jave, efikasnije će se problem riješiti, te bi dobro bilo i da kolege pedijatri ne čekaju sa upućivanjem logopedu, defektologu, psihologu i psihijatru”, rekla je Škrbić Jarić.

Ona pojašnjava da djeci koja su dugo vremena pred ekranom nedostaje samopouzdanje jer su bila lišena stimulacije, ekran im je zamjena za sve, pruža im osjećaj sigurnosti, a oduzimanje uređaja nerijetko vodi do histerije.

Vaspitač u Dječijem vrtiću “Radost” Prijedor Biljana Pavlović kaže za da su velike promjene nagore u razvoju govora kod djece danas u odnosu na period od prije desetak godina, ali da se ne može dijete okriviti za ranu i pretjeranu izloženost digitalnim sadržajima, budući da ih nameću odrasli i socijalna sredina.

“Nedovoljno razvijen govor, nepravilno izgovaranje glasova, oskudan rječnik, destruktivno ponašanje i oponašanje likova iz crtanih filmova i video igara najčešći su pokazatelji pretjerane upotrebe multimedijalnih sredstava. Nemoguće je dijete izolovati od digitalnog svijeta, jer ga on okružuje gotovo svuda, ali se može kontrolisati od koje godine će mu biti izložen i dostupan”, istakla je Pavlovićeva.

Školski pedagog Bojana Vučenović rekla je da djeca koja smisleno koriste internet imaju strukturisano vrijeme, dobro su organizovana i imaju društveni život, a da ona koja i po sedam-osam časova provedu za ekranom imaju pad uspjeha i promjene u ponašanju poput pospanosti, odlutanosti, pretjeranog korištenja slenga.

“Najveća je odgovornost na roditeljima, a i prosvjetnim radnicima je potrebna edukacija i sistemska podrška. Odgovor je potrebno osmisliti, pa neka traje i godinu dana, ali da se uradi, jer su promjene toliko brze da ih ne možemo pratiti”, ističe Vučenovićeva.

Ona je naglasila da ima dobrih primjera gdje su zajednički i na istoj strani bili i stručna služba škole i odjeljenjski starješina i roditelji i da u takvoj situaciji rezultat ne može izostati.

“Listajući dnevnik, kod jedne učenice primijetila sam da su ocjene sa stabilne četvorke pale na dvojku. Intenzivnom komunikacijom i sa njom i sa roditeljima, na kraju i sa policijom, došli smo do toga da je bila meta muškarca od 50 i više godine koji joj se predstavio kao momak od 25 godina i sa kojim je bila u neprestanom kontaktu onlajn. Za otvaranje je trebalo dosta vremena, ali sam ponosna na povjerenje i na prijateljski odnos sa đacima uz, naravno, postavljene granice. Kritika je uvijek podsticajna, nikad optužujuća”, rekla je Vučenovićeva.

Logoped Mirjana Simić kaže da se u posljednje vrijeme povećava broj djece koja imaju teškoće u razvoju govora i da istraživanja pokazuju da je to posljedica ekranizma, a da je ona u svojoj praksi najčešće imala dvogodišnjake koji uopšte ne govore, što je veliki alarm.

“U prve tri godine, u tom periodu intenzivnog razvoja, dijete treba da ima konstantnu živu interakciju, komunikaciju, stimulaciju, a to je najbolje u porodici i sa vršnjacima. Bez toga, u najboljem slučaju razvoj će `samo` kasniti, a u težim slučajevima imamo razvojne smetnje i poteškoće. Dijete pred ekranom je u jednom položaju, komunikacija je jednosmjerna, ali se posljedice ponekad primijete tek pred polazak u školu”, pojašnjava Simićeva.

Ona je naglasila da ekranizam nije zabluda i da će biti sve veći problem ukoliko se pristup roditelja ne bude mijenjao, a da bi i pedijatri ranije morali upućivati djecu logopedima, defektolozima, psiholozima, jer se ranijom intervencijom rezultati postižu brže i bolje.

“Nikako da se shvati da mi nismo bauk, već smo prijatelji razvoja. Ne treba nas se plašiti. Krajnje je vrijeme da roditelj preuzme odgovornost, da se više interesuje, da sazna što više o razvojnom periodu, da bi mogao da prati i uoči odstupanja. Moraju da krenu od sebe jer se danas o tome mnogo govori i ne može izgovor biti da se nema gdje potražiti pomoć”, rekla je Simićeva Srni.

Psiholog u Centru za socijalni rad Prijedor Sanja Topić kaže da izlaganje djeteta virtuelnom svijetu u najranijem uzrastu na račun žive komunikacije neminovno vodi problemima u živoj komunikaciji i dovodi do manjka empatije.

“Dijete nije naučeno na osjećanja drugih jer telefon ne daje povratnu informaciju o tome. I škole i roditelji nam se obraćaju zbog sajber bulinga, sve prisutnijeg oblika vršnjačkog nasilja. Počinioci se ne bi isto ponašali kada bi fizički bili u prisutvu žrtve. Imali bi osjećaj kako je tom djetetu, vidjeli bi ga kako plače, tuguje, ne spava, ne jede i sigurno bi drugačije reagovali nego kada su za te informacije uskraćeni”, dodaje Topićeva.

Ona za Srnu pojašnjava da rano izlaganje djeteta ekranu dovodi do disharmoničnog razvojnog poremećaja, do poremećaja iz autističnog spektra i usporenog razvoj govora, a da ekranizam u kasnijem uzrastu dovodi do promjena u ponašanju, odražava se na uspjeh u školi i negativno utiče na socijalizaciju.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

RiTE UGLJEVIK O STEČAJU: Zlonamjeran potez radi uznemiravanja radnika

Uprava Rudnika i termoelektrane Ugljevik osudila je priče o navodnom otvaranju stečaja u ovom preduzeću na prijedlog advokatske kancelarije Stevanović, te poručuju da se radi o zlonamjernom potezu u cilju uznemiravanja radnika RiTE.

“Uprava RiTE najoštrije osuđuje pokušaj da se pravnim i medijskim manipulacijama nanese šteta ovom strateški važnom preduzeću, njegovim radnicima i interesima Republike Srpske. Prema informacijama objavljenim u medijima, advokatska kancelarija Stevanović iz Bijeljine podnijela je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad RiTE Ugljevik pred Okružnim privrednim sudom u Bijeljini, navodno radi ‘restrukturiranja’. Smatramo da je riječ o zlonamjernom i tendencioznom potezu, usmjerenom na destabilizaciju preduzeća i uznemiravanje zaposlenih”, naveli su iz RiTE u saopštenju koje prenosi RTRS.

Dug RiTE prema Stevanoviću 17.520 KM
Tvrde da je RiTE 2016. godine sa advokatskom kancelarijom Stevanović zaključila ugovor u vrijednosti od 350.415 KM bez PDV-a, po kojem je fakturisano i plaćeno 332.894 KM.

“Preostalih 17.520 KM, što predstavlja pet odsto od ugovorene vrijednosti, ugovorom je predviđeno da se može fakturisati tek po potpunom okončanju sudskog postupka, što se nije desilo. Uprkos tome, advokat je jutros, bez pravnog osnova i bez izvršenja ugovornih obaveza, predložio otvaranje stečaja upravo za taj iznos, te odmah obavijestio medije, očigledno s namjerom da izazove zabrinutost među zaposlenima i javnošću. Takvo ponašanje je neprofesionalno, neodgovorno i štetno po interese Republike Srpske”, poručili su iz RiTE.

Spriječiti zloupotrebe
Uprava RiTE Ugljevik ovim putem je pozvala nadležne institucije Republike Srpske da se hitno uključe i preduzmu sve mjere kako bi se spriječile zloupotrebe koje mogu ugroziti proces stabilizacije i redovan rad preduzeća.

“RiTE Ugljevik će i dalje djelovati isključivo u interesu svojih radnika, energetskog sistema i Republike Srpske”, naglasili su iz ovog javnog preduzeća.

Nastavi čitati

Društvo

PREKO 10.000 SAOBRAĆAJNIH NEZGODA U SRPSKOJ: Do sada više stradalih nego za prošlu čitavu godinu

Na putevima Republike Srpske u odnosu na prošlu godinu imamo više saobraćajnih nesreća i više poginulih lica. Do sada smo imali 10.000 saobraćajnih nezgoda, rekao je za RTRS Petar Praštalo, viši asistent Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

– Svi ti podaci su nam motiv da nastavimo s aktivnostima i represivnim mjerama kako bismo ovu statistiku sveli na minimum – kaže Praštalo.

Praštalo ističe da su najčešće greške za saobraćajne nezgode neprilagođena brzina, nepropisno odstojanje kao i korišćenje mobilnih telefona.

– Poveznica za odstojanje jeste korištenje mobilnih tlelefona. Svake godine sve više među vozačima jeste upotreba mobilnih telefona – ističe Praštalo.

Dodaje da se zakon mora mijenjati i dopuniti, te da pojedini članovi i zakonske odredbe nisu adekvatne za prekršaje koje vozači učine.

Praštalo je i apelovao na vozače da prate stanje na kolovoza te da brzinu prilagode uslovima na kolovozu.

– Klizavi kolovozi su jedan od uzroka saobraćajnih nesreća u Republici Srpskoj – rekao je Praštalo.

Goran Bošnjak iz republičke Agencije za saobraćaj kaže da su negativne crne statistike u Republici Srpskoj.

– Moraju se pojačati kontrole u saobraćaju. Takođe i uvoditi represivnije mjere – kaže Bošnjak.

Nastavi čitati

Društvo

BUDŽETI U BIH “ŽIVE” OD DOPRINOSA, a penzije i zdravstvo zapeli na minimalcu

Budžeti Republike Srpske i Federacije BiH velikom većinom se popunjavaju iz doprinosa, pokazuju zvanični podaci poreskih uprava oba entiteta.

U saopštenju Poreske uprave FBiH piše da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar-oktobar 2025. godine uplatili 7.303.193.463 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 739.681.377 KM, ili za 11,27%.

Od ovog iznosa doprinosi su učestvovali sa više od pet milijardi KM, tačnije 5.063.578.074 KM.

Ovo znači da je više od dvije trećine ukupno prikupljenih sredstava koje je prikupila Poreska uprava FBiH došlo od doprinosa za PIO, doprinosa za zdravstveno osiguranje te doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, za devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupljeno je 3,261 milijarda KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde maraka, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u saopštenju.

Ističe se da je po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje u prvih devet mjeseci prikupljeno po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite prikupljeno po devet procenata više.

“S obzirom na to da se vrlo velika sredstva prikupljaju i iz drugih izvora – indirektnih poreza (PDV, carine, akcize), direktnih poreza (na prihode i dobit) i drugih dažbina, jasno je da ovoliki udio prihoda od doprinosa pokazuje neracionalno trošenje i pogrešnu poresku politiku”, smatra ekonomista Igor Gavran.

On za “Nezavisne novine” kaže da previsoki doprinosi, odnosno naknade po osnovu rada, znače i visoku cijenu rada, nekonkurentnost i relativno niske neto plate, što dugoročno vodi ka nižim prihodima, jer destimuliše zaposlenost i ekonomski razvoj.

“Posebno veliki problem je što se sredstva od doprinosa neracionalno i neefikasno troše, pa bez obzira na visoke prihode, imamo niske penzije, loše zdravstvene usluge i socijalni sistem”, dodao je Gavran.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da je ovo praksa već decenijama.

“Prihvatili smo i nismo reformisali fiskalni sistem i isti u značajnom dijelu zavisi od doprinosa. Razumijevajući da dolazi do pada broja zaposlenih, konkretno u FBiH, ali i strukturalnih kriza, na tržištu rada u BiH zbog odlaska radno sposobnog stanovništva, nedostatka radne snage, nedovoljnog dolaska strane radne snage, kladiti se samo na doprinose je relativno riskantno u današnjim ekonomskim okolnostima”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, vjerovatno će se morati reformisati ovaj sistem u pravcu da se više oslanjamo na indirektne poreze, a manje na doprinose.

“Generalno, sistem doprinosa i međugeneracijske solidarnosti trebao bi prije svega da se omogući da se vrši socijalni transfer od onih koji trenutno doprinose onima koji su ranije doprinosili, a ne da se na bazi navedenog indirektno finansira državni aparat, odnosno država”, zaključio je Čavalić.

Nastavi čitati

Aktuelno