Trenutni modeli vještačke inteligencije (AI) poput ChatGPT i Claude često precjenjuju racionalnost svojih ljudskih protivnika u igrama strateškog razmišljanja kao što je Kejnzijansko takmičenje u ljepoti.

To se dešava bez obzira na to da li su im protivnici studenti prve godine ili iskusni naučnici, pokazalo je istraživanje Nacionalnog istraživačkog univerziteta Viša škola ekonomije iz Moskve.

Studija o ovom istraživanju objavljena je u Journal of Economic Behavior & Organization, prenosi TechXplore.

Britanski ekonomista Džon Mejnard Kejnz tridesetih godina prošlog vijeka razvio je teorijski koncept metaforičkog takmičenja u ljepoti. Klasičan primjer uključuje čitaoce novina od kojih se traži da izaberu šest najprivlačnijih lica sa skupa od 100 fotografija.

Nagrada se dodjeljuje učesniku čiji su izbori najbliži najpopularnijem izboru – to jest, prosjeku izbora svih ostalih.

Obično ljudi teže da biraju fotografije koje oni lično smatraju najprivlačnijim.

Međutim, često gube, jer je stvarni zadatak predvidjeti koja lica će većina ispitanika smatrati privlačnim. Racionalni učesnik bi, stoga, trebalo da zasnuje svoje izbore na tuđoj percepciji ljepote. Takvi eksperimenti testiraju sposobnost rasuđivanja na više nivoa: kako drugi razmišljaju, koliko su racionalni i koliko duboko vjerovatno predviđaju razmišljanje drugih.

Dmitrij Dagajev, šef Laboratorije za sportske studije na Fakultetu ekonomskih nauka, zajedno sa kolegama Sofijom Paklinom i Petrom Paršakovom sa Više škole ekonomije i Julijom Aleksejenko sa Univerziteta u Lozani u Švajcarskoj, sproveo je istraživanje o tome kako će se pet najpopularnijih AI modela, uključujući ChatGPT-4o i Claude-Sonnet-4, pokazati u takvom eksperimentu.

Četbotovi su dobili instrukciju da igraju “Pogodi broj”, jednu od najpoznatijih varijacija Kejnzijanskog takmičenja u ljepoti.

Prema pravilima, svi učesnici istovremeno i nezavisno biraju broj između 0 i 100.

Pobjednik je onaj čiji je broj najbliži polovini (ili dve trećine, u zavisnosti od eksperimenta) prosjeka izbora svih učesnika.

U ovom takmičenju iskusniji igrači pokušavaju da predvide ponašanje drugih kako bi izabrali optimalan broj.

Da bi istražili kako bi se veliki jezički model (LLM) pokazao u igri, autori su replicirali rezultate 16 klasičnih eksperimenata “Pogodi broj” koje su prethodno sproveli drugi istraživači sa ljudskim učesnicima.

Za svaku rundu, LLM modeli su dobijali upit koji objašnjava pravila igre i opis njihovih protivnika – od studenata prve godine ekonomije i učesnika akademskih konferencija do pojedinaca sa analitičkim ili intuitivnim razmišljanjem, kao i onih koji prolaze kroz emocije poput besa ili tuge. Od modela je zatim traženo da izabere broj i objasni svoje obrazloženje.

Studija je pokazala da su LLM modeli prilagođavali svoje izbore na osnovu društvenih, profesionalnih i starosnih karakteristika svojih protivnika, kao i njihovog znanja o teoriji igara i kognitivnih sposobnosti.

Naprimjer, kada su igrali protiv učesnika konferencija o teoriji igara, LLM je težio da izabere broj blizak nuli, što odražava izbore koji obično pobjeđuju u takvom okruženju.

Nasuprot tome, kada su igrali protiv studenata prve godine, model je očekivao manje iskusne igrače i birao značajno veći broj.

Autori su otkrili da su LLM modeli sposobni da se efikasno prilagode protivnicima sa različitim nivoima sofisticiranosti, a njihovi odgovori su takođe pokazali elemente strateškog razmišljanja. Međutim, modeli nisu uspjeli da identifikuju dominantnu strategiju u igri za dva igrača.

Kejnzijansko takmičenje u ljepoti se dugo koristi za objašnjavanje fluktuacija cena na finansijskim tržištima: brokeri ne donose odluke na osnovu onoga što bi oni lično kupili, već na osnovu toga kako očekuju da će drugi učesnici na tržištu procjeniti vrijednost akcije.

Isti princip važi i ovdje – uspjeh zavisi od sposobnosti predviđanja preferencija drugih, prenosi Telegraf.rs.

“Sada smo u fazi u kojoj AI modeli počinju da zamjenjuju ljude u mnogim operacijama, omogućavajući veću ekonomsku efikasnost u poslovnim procesima. Međutim, u zadacima donošenja odluka, često je važno osigurati da se LLM modeli ponašaju slično ljudima. Kao rezultat toga, raste broj konteksta u kojima se ponašanje veštačke inteligencije upoređuje sa ljudskim ponašanjem. Očekuje se da će se ova oblast istraživanja ubrzano razvijati u bliskoj budućnosti”, naglasio je Dagajev.

Naučnici istražuju otpornije biljne alternative koje bi mogle da zamijene kakao u omiljenim slatkišima.

Sve učestaliji ekstremni vremenski uslovi ozbiljno ugrožavaju uzgoj kakaa širom svijeta, dovodeći u pitanje budućnost čokoladne industrije.

Zbog toga naučnici intenzivno istražuju alternativne biljne kulture koje su otpornije na klimatske uslove i koje bi mogle da posluže kao osnova za nove vrste slatkiša, prenosi Euronews.

Oko 60 odsto svjetske proizvodnje kakaa dolazi iz zapadne Afrike, prije svega iz Obale Slonovače i Gane, gdje se proizvodnja oslanja na specifičnu kombinaciju visokih temperatura, obilnih padavina i kratkih sušnih perioda.

Međutim, u posljednje dvije godine proizvodnja kakaa smanjena je i do 40 odsto. Posljedica toga je nagli rast cijena čokolade, koje su dostigle najviše nivoe još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se trend nastavi, kakao mogao postati rijetkost već do sredine ovog vijeka.

Klimatske promjene kao ključna prijetnja
Iako su se ranije kao razlozi za pad proizvodnje pominjali ilegalna eksploatacija zlata, starenje plantaža i krijumčarenje, novija istraživanja ukazuju da je glavni uzrok sve izraženiji ekstrem vremenskih padavina.

Institut “Salata” za klimu i održivost sa Univerziteta Harvard navodi da je kakao oduvijek bio osjetljiv na vremenske uslove, ali da klimatske promjene dodatno pojačavaju intenzitet obilnih kiša uslijed rasta temperatura.

Kako objašnjavaju naučnici, svaki porast prosječne temperature vazduha za jedan stepen Celzijusa omogućava atmosferi da zadrži oko sedam odsto više vlage, što dovodi do snažnijih pljuskova. Takvi uslovi uzrokuju zadržavanje vode u zemljištu, eroziju tla i širenje gljivičnih oboljenja koja uništavaju usjeve.

Suočeni sa ovim problemima, istraživači sa Nacionalnog univerziteta u Singapuru počeli su da traže održivu alternativu kakau.

Može li rogač da zamijeni kakao?
Kao potencijalno rješenje, naučnici su se okrenuli rogaču, biljci koja uspijeva u mediteranskim krajevima i poznata je po otpornosti na sušu i visoke temperature.

Za razliku od kakaa, rogač zahtijeva minimalne količine vode i dobro podnosi suve klimatske uslove.

Iako nakon prženja razvija aromu sličnu kakau, njegov ukus se ipak razlikuje. Zbog toga su istraživači razvili dvije enzimske tehnike kojima menjaju njegov hemijski sastav kako bi pojačali gorčinu i slatkoću, čineći ga bližim ukusu čokolade.

Ovakav enzimski pristup smatra se jednostavnim i ekološki prihvatljivim, jer ne zahtijeva agresivne hemikalije koje se često koriste u industrijskoj obradi hrane.

Unapređenjem ukusa rogača, naučnici vjeruju da bi proizvođači mogli češće da ga koriste u proizvodima koji se danas prave od kakaa — od čokoladnih tabli i kakao-praha, do napitaka i raznih poslastica.

Ako bi se ove metode primijenile na industrijskom nivou, mogle bi značajno da smanje zavisnost čokoladne industrije od kakaa, čineći proizvodnju otpornijom na klimatske promjene i bolesti usjeva.

“Naš cilj nije samo da oponašamo ukus kakaa, već i da proširimo spektar sastojaka koji se koriste u čokoladnim proizvodima”, ističe Manfred Ku, glavni autor istraživanja.

“Okretanje izdržljivim i klimatski otpornim kulturama poput rogača može pomoći industriji da se prilagodi ekološkim izazovima, a potrošačima ponudi proizvode u kojima će i dalje uživati”, zaključuje on.

U Gani se ovih dana odigrala prava drama nakon što je prorok Ebo Noa tvrdio da će svijet doživjeti kraj 25. decembra usljed ogromnih poplava.

Ova vijest je izazvala paniku, radoznalost i burne reakcije na internet mrežama širom Gane i šire. Ljudi koji su čuli vijest počeli su da pakuju svoje stvari i pješače ka mjestu gdje su arke sagrađene.

Snimak je prikazao muškarce, žene i djecu kako hodaju ka arci, što je podsjećalo na biblijski egzodus.

Tek nakon što su krenuli na iscrpljujuće putovanje i već bili blizu arke, Noa je podijelio novu poruku: poplave i spasavanje su odloženi dok se ne poveća broj ljudi koji su se pojavili da budu spaseni.

„Sutra niko ne treba da žuri na bilo koju lokaciju, zato vas molim da ostanete kod kuće, uživate i zabavite se. Želim vam srećan Božić i Novu godinu.“

Zašto je Noa bio uhapšen?

Ranije ove godine, vlasti u zemlji su nakratko uhapsile proroka Nou zbog njegovog proročanstva, ali je kasnije pušten nakon što su zvaničnici presudili da izricanje takvih vjerskih proročanstava nije krivično djelo.