Pored velikog broja hitova koje sam izvodi, malo je poznati da Baja Mali Knidža piše i za svoje kolege.

Pjevač je svojevremeno otkrio da je upravo on napisao čuveni hit Bore Drljače „Plači mala, plači“ i priznao da mu je nikada nije naplatio jer je volio da sluša njegove pesme.

Osim toga, Knindža priznaje da je ovo pjesma uz koju se mnogi vesele, a niko ne zna pozadinu priče koja je veoma tužna.

“250.000 ljudi je prešlo preko Rače. I, da bih napravio hit pokojnom Bori Drljači, napravio sam nešto što je masovno i toliko ljudi je prešlo preko te Rače, svi su je zapamtili. Kad sam napravio pesmu, postala je hit. Svi pevaju uz tu pesmu i vesele se, a ja sam napravio najtužniju pesmu”, ispričao je jednom prilikom pjevač.

Baja je otkrio i da legendarnom pjevaču nije želio da naplati pjesmu.

“Bora je doneo pesmu na neki svoj način, nikada ništa ne bi bilo od nje da ju je neko drugi otpevao. Nisam mu naplatio pesmu, kako mogu to kad sam kao klinac krao gramofone da slušam njegove pesme”, rekao je on.

Inače, inspiraciju za tekst ovog hita pronašao je u istinitom događaju iz svoje porodice.

“Moju majku su izveli iz autobusa na Rači tokom rata i nisu joj dali da pređe. Ja sam joj rekao da kaže da je moja majka i da će da je puste, a ona kaže: „E, neću!“ Ja joj onda kažem: „Plači, mama, plači, neka te na Rači!“. Kasnije sam od toga napravio ljubavnu pesmu.

Podsjećamo, kako je nedavno otkrio sebi jednu želju tokom karijere nije uspio da ostvari.

“Moja izdavačka kuća bila je na Dorćolu, vrata do vrata sa kućom u kojoj je rođen Džej, a i dalje čuvam kačket koji mi je poklonio. Ja sam mu pred smrt napisao dve pesme koje, nažalost nije otpevao”, rekao je Baja.

Da li je lubenica voće ili povrće? Ovo je istina koju sigurno niste znali.

Lubenica je sinonim za ljeto, osvježavajuća, sočna i slatka, idealna za vruće dane jer sadrži više od 90 odsto vode.

Najčešće je svrstamo u voće, jer je tako doživljavamo: kao poslasticu koju rado jedemo ohlađenu, često uz druge sezonske plodove. Ipak, u pozadini se već godinama vodi tiha rasprava, da li je lubenica zaista voće, ili ipak spada u povrće?

Odgovor zavisi od toga koga pitate. Botaničari lubenicu smatraju voćem jer nastaje iz cvijeta biljke i u sebi nosi sjeme, što je osnovna definicija ploda. Po toj logici, isto važi i za paradajz, krastavac i tikvice.

Međutim, u svijetu poljoprivrede i kulinarstva, lubenica se često klasifikuje kao povrće. Način njenog uzgoja, sadnja, njega, slična je onom koji se koristi za povrtarske kulture.

Dakle, sljedeći put kad zagrizete krišku sočne lubenice, imajte na umu: možda jedete povrće koje se ponaša kao voće i u tome je njen šarm.

Tek treći međuzvezdani objekat koji je čovječanstvo otkrilo, kometa 3I/ATLAS, stigao je iz gustog diska Mliječnog puta – juri brzinom od 57 km/s i uskoro će zauvek nestati.

NASA je prošle nedjelje potvrdila otkriće objekta, nazvanog 3I/ATLAS, koji je u Sunčev sistem stigao iz međuzvjezdanog prostora. Astronomi su utvrdili da je u pitanju kometa koja će napustiti našu zvjezdanu okolinu do kraja godine, a najnoviji rezultati istraživanja sada nam otkrivaju i porijeklo ovog misterioznog objekta.

Prema najnovijem istraživanju astronoma, objekat 3I/ATLAS potiče iz gustog diska Mliječnog puta – regije koja je veoma različita od one u kojoj se trenutno nalazi Sunce.

Naš solarni sistem prepun je stijena nastalih iz istog oblaka prašine i gasa iz kojeg se formiralo Sunce. One se kreću raznim orbitama – neke traju milionima godina, druge znatno kraće. Do sada su samo tri puta viđeni objekti sa putanjama koje ukazuju na međuzvjezdano porijeklo – Oumuamua, 2I/Borisov i sada 3I/ATLAS.

Kometa 3I/ATLAS otkrivena je 1. jula 2025 i trenutno je pod lupom naučnika. U trenutku otkrića, kometa se kretala brzinom od 57 km/s. U oktobru će proći blizu Marsa i Sunca, a zatim napustiti sistem. Prečnik jezgra procjenjuje se na 10 do 20 kilometara, površina mu je plavičasta, a oblak gasa i prašine koji ga okružuje crveniji je nego kod većine kometa.

Kako bi otkrio odakle potiče ova kometa, tim naučnika sa Oksforda koristio je Otautaha-Oksford model, koji je razvio zajedno sa kolegama sa Novog Zelanda, a koji spaja podatke sa teleskopa Gaia, odnosno modele kretanja i sastav galaktičkog diska.

Na osnovu tih proračuna, tvrdi se da kometa potiče iz gustog diska Mliječnog puta – starije i zvjezdama siromašnije oblasti u poređenju sa tankim diskom, gdje se nalazi Sunce. Gusti disk čini oko 10% zvijezda u galaksiji, uglavnom starih preko 10 milijardi godina.

Ako su proračuni tačni, a astonomi tvrde da su 65% sigurni da jesu, 3I/ATLAS kometa je znatno starija od Sunca. Procjene govore da je stara između 7,6 i 14 milijardi godina, što znači da može biti fosil iz vremena kada je Mliječni put bio tek u razvoju. Poređenja radi, Sunce je staro 4,6 milijardi godina.

Ovo je prvi put da je porijeklo nekog međuzvezdanog objekta precizno povezano sa konkretnom regijom galaksije.