Region
SRBIJA UBRZAVA PROJEKAT Trampovog zeta u Beogradu
Narodna skupština Srbije u torak, 4. novembra, raspravljaće o leks specijalisu, posebnom zakonu kojim se omogućava ubrzana realizacija investicionog projekta na lokaciji nekadašnjeg kompleksa Generalštaba u centru Beograda.
Prijedlog zakona podnijelo je 110 narodnih poslanika, a odnosi se na projekat kompanije Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je vrijedan 500 miliona dolara.
Zakonom bi se realizacija projekta odvijala po posebnim procedurama, što znači da bi svi državni organi, organi lokalne samouprave, privredna društva i druge institucije bili dužni da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti. Predlagač i predstavnik u parlamentu je narodni poslanik Milenko Jovanov.
Lokacija, obuhvat i namjena projekta
Projekat obuhvata prostor između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske, gdje se nalaze objekti nekadašnjeg Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane. Zgrade su tokom NATO bombardovanja 1999. godine teško oštećene i od tada nisu u potpunosti obnovljene.
Prema prijedlogu zakona, investitor bi mogao dobiti posebnu građevinsku dozvolu za pripremne radove, koja uključuje rušenje postojećih objekata, izmještanje infrastrukture i raščišćavanje terena. U okviru projekta predviđen je i memorijalni centar koji bi trebalo da nadomjesti gubitak istorijskog i kulturnog konteksta objekata.
Kritičari upozoravaju da, iako predviđeni memorijal može zadržati simbolički značaj lokacije, ništa ne može u potpunosti nadomjestiti originalnu arhitekturu i urbanistički identitet kompleksa Generalštaba. Ukidanje statusa kulturnog dobra i brzo sprovođenje zakona po hitnom postupku, prema njima, smanjuje transparentnost i uklanjanje javne kontrole nad projektom.
Investitor i međunarodni partneri
Investiciju vodi Affinity Global Development, kompanija Džareda Kušnera, u saradnji sa Trump Organization i kompanijom Eagle Hills, u vlasništvu Mohameda Alija Alabbara, investitora poznatog po luksuznim projektima u Dubaiju i „Beogradu na vodi“.
Projekat uključuje izgradnju luksuznog hotela Tramp, stambenog kompleksa sa 1.500 jedinica i muzeja, sa ukupnom bruto površinom od 30.000 kvadratnih metara. Preliminarni planovi predviđaju najmanje dva solitera, što već izaziva kritike urbanista i građana zbog prevelike gustine izgradnje u centru Beograda, koji je istorijski i kulturno osjetljiv prostor.
Pravni osnov i obrazloženje
Predlagači zakona ističu da je, prema Ustavu Srbije, moguće donijeti posebni zakon kojim se realizacija projekta uređuje po posebnim pravilima, a da se pritom ne narušavaju osnovni principi drugih zakona. Svi postupci provode se po fazama, a svi državni organi i lokalne uprave dužni su da bez odlaganja izdaju akte potrebne za realizaciju projekta.
Iz ugla investitora, posebne građevinske dozvole omogućavaju brzo izvođenje pripremnih radova, uključujući rušenje i raščišćavanje terena. Za predviđeni memorijal, zakon navodi da bi na „djelotvorniji način“ trebalo da očuva kulturno nasljeđe, što izaziva kritike da bi stvarni kulturni značaj objekata mogao biti marginalizovan.
Kritički komentari
Stručnjaci ističu da bi gradnja visokih solitera u istorijskom centru Beograda ozbiljno narušila urbani pejzaž i vizuelni identitet kvarta.
Kompleks Generalštaba, naglašeno je, decenijama je simbol vojne i administrativne vlasti, a njegova nagla komercijalizacija i transformacija u luksuzni stambeni i hotelski prostor može izazvati trajne promjene u funkciji i prepoznatljivosti lokacije.
Hiljade građana su na proslavi 26. godišnjice NATO bombardovanja protestovali ispred Generalštaba, izražavajući nezadovoljstvo zbog rušenja spomenika kulture i privatizacije prostora od strateškog značaja. Kritičari navode da projekat favorizuje strane investitore i luksuzni sektor, dok lokalno stanovništvo i potrebe zajednice ostaju marginalizovani.
Donošenje lex specialisa po hitnom postupku bez opsežne javne debate podiže pitanja pravne transparentnosti. Pojedini pravni stručnjaci upozoravaju da ovakav način donošenja zakona može biti problematičan, jer smanjuje kontrolu nezavisnih institucija i građana nad projektom i omogućava zaobilaženje uobičajenih procedura zaštite kulturne baštine.
Region
DUNAV NA ISTORIJSKOM MINIMUMU: Vanredno u Vojvodini, hidroelektrane rade smanjenim kapacitetom
Zbog istorijski niskog vodostaja Dunava pokrenute su hitne mjere u Srbiji, dok je vanredna situacija uvedena u dijelu Vojvodine. Hidroelektrane rade smanjenim kapacitetom, a Mađarska se priprema za potpuno zaustavljanje nuklearne elektrane Pakš.
Država preduzima hitne mjere zbog istorijski niskog vodostaja Dunava. Vanredno u dijelu Vojvodine, ugrožena plovidba, usjevi, energetika. Zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog vodostaja Dunava, letnja potrošnja električne energije dostigla nivoe karakteristične za zimski period. Ministarka Đedović Handanović apelovala je na građane da struju koriste racionalno i štede kad god je to moguće. Proizvodnja u nuklearnoj elektrani Pakš potpuno će se zaustaviti u naredna 24 do 72 sata.
Iako je Dunav već na istorijskom minimumu, nadležni upozoravaju da bi vodostaj narednih dana mogao dodatno da opadne za još dvadesetak centimetara. Vanredna situacija već je uvedena u dijelu Vojvodine.
Država preduzima hitne mjere, kako bi se obezbedio dotok vode do crpnih stanica i nesmetano funkcionisanje sistema Dunav–Tisa–Dunav.
Zbog opadanja nivoa Dunava, ugrožavanja navodnjavanja usjeva, ali i potencijalnog ugrožavanja rada Hidrocentrale “Đerdap”, gdje je dotok vode blizu istorijskog minimuma, ponovo je zasjedao Republički štab za vanredne situacije.
Na štabu za vanredne situacije razmatrana je aktuelna meteorološka i hidrološka situacija u Srbiji, imajući u vidu najavljeni dugotrajni toplotni talas, izrazito visok rizik od požara na otvorenom prostoru i vodostaj na Dunavu i drugim vodotocima koji su na istorijskom minimumu.
Proizvodnja u Pakšu staje u naredna 24 do 72 sata
Pored očekivanog obustavljanja rada nuklearne elektrane Pakš, došlo je do gubitka dodatnih 400 megavata kapaciteta zbog kvara u termoelektrani Dunamenti, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar, što bi, kako je naveo, od ponedjeljka moglo da dovede do krize u snabdijevanju energijom bez presedana u Mađarskoj.
Mađar je u objavi na Fejsbuku takođe potvrdio da će se, zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, proizvodnja u nuklearnoj elektrani Pakš potpuno zaustaviti u naredna 24 do 72 sata, što se nikada ranije nije dogodilo.
Đedović Handanović apeluje na građane da racionalno troše struju
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je, zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog vodostaja Dunava, ljetnja potrošnja električne energije dostigla nivoe karakteristične za zimski period i apelovala na građane da energiju koriste racionalno i štede kad god je to moguće.
“Očekujemo da se potrošnja električne energije poveća već od sljedeće nedelje na 100 do 105 gigavat-sati dnevno. U zimskom periodu je to na dnevnom nivou između 110 i 115 gigavat-sati kad je najveći konzum i kad su najniže temperature. To nam govori da se potrošnja izjednačila ljeti i zimi i to nije slučaj samo ove godine, tako je bilo i prethodnih godina. Zbog toga apelujem na sve građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju, da se ne rasipaju, jer sve to treba da se proizvede i dopremi, a na sve to utiču prirodni uslovi“, rekla je Đedović Handanović za Tanjug.
Hidroelektrane rade smanjenim kapacitetima
Objašnjava da trenutni prirodni uslovi ne dozvoljavaju dovoljan dotok zbog čega hidroelektrane rade smanjenim kapacitetima. Kaže da identične izazove imaju i zemlje u okruženju što stvara dodatni pritisak na energetski sektor čitavog region.
“Dotoci na Drini su znatno ispod prosjeka, imamo određenih izazova i sa hlađenjem termoelektrane u Kostolcu. Sve to nas tjera na veliki oprez, prije svega zbog situacije sa vodostajima, ali i zbog proizvodnje električne energije“, rekla je ministarka.
Ona ističe da je, uprkos velikoj potrošnji, sistem siguran i stabilan. “U ovom trenutku nema rizika od preopterećenja mreže. Postoji regionalni izazov jer se Mađarska, Rumunija i Bugarska suočavaju sa izazovima u njihovom energetskom sektoru, zbog hlađenja nuklearnih elektrana i zbog toga smo na oprezu, kao i Elektromreža Srbije”, kaže Đedović Handanović.
Region
CRVENE ZASTAVE I DALJE STOJE: Na pojedinim plažama u Crnoj Gori zabranjeno kupanje
Nadležne službe u Crnoj Gori prethodno su bile zabranile kupanje na više lokacija u Baru i Budvi nakon što su analize pokazale da kvalitet morske vode nije bio bezbjedan za kupače.
Na tim mjestima bile su istaknute crvene zastavice, a građanima i turistima preporučeno je da ne ulaze u more do dobijanja novih rezultata ispitivanja.
Ponovljene analize uzoraka uzetih 28. jula pokazale su da je sad more na Slovenskoj plaži u Budvi, kao i na lokacijama Žukotrlica 2 i Žukotrlica 3 u Baru, ponovo bezbjedno za kupanje. Ipak, zabrana je i dalje na snazi na kupalištu Pržno u Budvi, gdje je kvalitet vode ostao nezadovoljavajući.
“Rezultati ponovljenih analiza kvaliteta morske vode, uzetih 28. 7. 2026. godine na lokacijama na kojima je tokom prethodnog redovnog ispitivanja utvrđen loš kvalitet vode, pokazali su odličan kvalitet za oba ispitivana parametra na lokaciji vode za kupanje ‘Slovenska plaža 01’ u opštini Budva, kao i kvalitet od dobrog do zadovoljavajućeg za oba parametra na lokacijama vode za kupanje ‘Žukotrlica 02’ i ‘Žukotrlica 03’ u opštini Bar. Ovi rezultati potvrđuju da je kvalitet morske vode na navedenim lokacijama bezbjedan za kupanje i rekreaciju”, navodi se u saopštenju nadležnih.
Na lokaciji “Pržno” u opštini Budva kvalitet morske vode i dalje je loš, zbog čega je, prema njihovim riječima, na kupalištima u okviru ove lokacije i dalje na snazi zabrana kupanja, uz istaknutu crvenu zastavicu.
Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore navode da su rezultati analiza dostavljeni Inspekciji za vode, koja će, kako ističu, u okviru svojih nadležnosti preduzeti dalje mjere i aktivnosti.
“Institut za biologiju mora nastavlja sa uzimanjem uzoraka morske vode na lokaciji ‘Pržno’, a javnost će blagovremeno biti obaviještena o rezultatima narednih analiza”, zaključuje se u saopštenju, piše Telegraf.rs.
Društvo
KOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!
Građani koji putuju iz BiH prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Evropske unije često pitaju koliko cigareta ili duvana smiju ponijeti bez plaćanja carine, PDV-a i akciza.
Najvažnije je znati da se pravila primjenjuju na granici na kojoj putnik prvi put ulazi u carinsko područje Evropske unije, a ne prema državi koja je njegovo konačno odredište.
Osoba koja iz BiH automobilom ili autobusom ulazi u Hrvatsku bez plaćanja uvoznih davanja može unijeti najviše 40 cigareta, odnosno dvije standardne kutije cigareta. Umjesto cigareta može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. Dozvoljena je i proporcionalna kombinacija različitih duvanskih proizvoda, ali se ukupno propisano oslobođenje ne smije prekoračiti. Ovo pravo ima svaki putnik koji je navršio 17 godina, piše GPMaljevac.
To znači da putnik koji automobilom iz BiH prelazi granicu s Hrvatskom ne može bez plaćanja davanja unijeti jednu šteku od 200 cigareta, iako putuje dalje prema Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj.
Hrvatska je u tom slučaju prva država Evropske unije u koju ulazi i na njenoj se granici primjenjuje hrvatski limit od 40 cigareta po osobi. Evropska unija državama članicama dopušta primjenu višeg limita od 200 ili nižeg limita od 40 cigareta, a Hrvatska niži limit primjenjuje na putnike koji dolaze putnim, željezničkim i drugim kopnenim prevozom.
Viši limit u Hrvatskoj vrijedi za putnike koji iz treće zemlje dolaze avionom. Putnik stariji od 17 godina tada može bez uvoznih davanja unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. Zbog toga nije isto dolazi li osoba iz BiH automobilom preko graničnog prelaza ili avionom iz države koja nije članica Evropske unije.
Putnik može unijeti i više od 40 cigareta, ali veću količinu mora sam prijaviti carinskom službeniku prije početka kontrole. Hrvatska carina navodi da je unos većih količina dopušten ako ih unosi osoba starija od 17 godina, sama ih prevozi, roba je namijenjena njenim ličnim potrebama i na nju se obračunaju carina, PDV i akcize. Prekoračenje dozvoljene količine zato nije automatski krijumčarenje ako je roba uredno prijavljena i ako su ispunjeni ostali uslovi.
Problem nastaje kada putnik cariniku ne prijavi višak, cigarete sakrije u vozilu, prtljagu ili odjeći ili pokuša ostaviti utisak da nema robe koju mora prijaviti. U takvom slučaju roba može biti oduzeta, mogu biti obračunata neplaćena davanja, a protiv osobe može biti pokrenut prekršajni postupak. Visina kazne nije ista za svako prekoračenje i ne postoji jedinstvena kazna koja vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Kazna zavisi od države ulaska, količine, vrijednosti robe, načina na koji je roba pronađena, ranijih prekršaja i procjene je li riječ o robi za lične ili komercijalne potrebe.
Hrvatska carina je u posljednjim slučajevima za ozbiljnije pokušaje nezakonitog unosa izricala kazne od nekoliko hiljada evra. Za 3.400 skrivenih cigareta jednom je vozaču izrečena kazna od 5.100 evra, od čega je platio dvije trećine, odnosno 3.400 evra, dok su cigarete oduzete. U drugom slučaju, za nezakonit unos 8.800 cigareta izrečena je kazna od 10.500 evra, a sva pronađena roba je oduzeta.
Posebna, još stroža pravila mogu se odnositi na stanovnike pogranične zone, radnike u pograničnom području i članove posada koji granicu prelaze u sklopu svog posla. Njima je pri svakodnevnom pograničnom prometu predviđeno oslobođenje za najviše 25 cigareta, 10 cigarilosa, pet cigara ili 25 grama duvana za pušenje. Ova ograničenja ne moraju se primjeniti ako putnik carinskim službenicima dokaže da putuje dalje od pogranične zone ili da se vraća s područja izvan pogranične zone, na primjer računom izdatim izvan tog područja.
Ako više punoljetnih osoba putuje u istom vozilu, svaka osoba ima vlastito količinsko oslobođenje. Tako bi, na primjer, četiri putnika starija od 17 godina pri ulasku u Hrvatsku pojedinačno mogla imati po 40 cigareta. Međutim, cigarete se ne bi trebale skrivati niti predstavljati kao zajednička količina jednog putnika, jer carinik procjenjuje kome roba pripada, je li namijenjena za ličnu upotrebu i postoje li znakovi da se unosi radi prodaje.
U julu 2026. godine hrvatski carinici su na graničnom prelazu Slavonski Brod pronašli pet kilograma skrivenog sitno rezanog duvana. Budući da je vozač ranije već počinio sličan prekršaj, izrečena mu je kazna od 5.130 evra. U slučaju pronalaska 21.600 cigareta u kamp-vozilu dvojici prekrilaca izrečene su kazne od 13.000 i 16.000 evra, uz oduzimanje robe i naplatu dodatnih troškova.
Ovi iznosi odnose se na velike i skrivene količine te ih ne treba poistovjećivati s putnikom koji je prijavio nekoliko kutija više od dozvoljenog limita. Ipak, pokazuju da pokušaj skrivanja cigareta može dovesti do oduzimanja robe, naplate akcize, visokih novčanih kazni, a u težim slučajevima i privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kojim je roba prevožena.
Slovenija pri direktnom ulasku iz države koja nije članica Europske unije primjenjuje viši limit od 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje po putniku starijem od 17 godina. Međutim, putnik iz BiH koji prema Sloveniji putuje preko Hrvatske već je u Evropsku uniju ušao na hrvatskoj granici. Zbog toga ne može hrvatskim carinicima objašnjavati da mu je konačno odredište Slovenija i pozivati se na slovenski limit od 200 cigareta.
Austrija takođe kod direktnog dolaska iz države izvan Evropske unije uglavnom dopušta unos 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje po osobi starijoj od 17 godina. Austrijska carina izričito upozorava da putnici koji dolaze preko druge države članice moraju poštovati pravila države preko koje su ušli u Evropsku uniju.
Kada su cigarete već legalno kupljene u jednoj državi Evropske unije i putnik putuje u drugu članicu, primjenjuju se druga pravila. Evropska unija kao orijentacijsku količinu za ličnu upotrebu navodi 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara ili kilogram duvana. To nisu količine koje se iz BiH mogu unijeti bez davanja, niti predstavljaju zagarantirano pravo na prenošenje osam šteka. Carina i kod putovanja između članica može tražiti dokaz da je roba kupljena za lične potrebe, a ne za prodaju, te uzeti u obzir račune, pakovanje, način prevoza i ukupnu količinu.
Najjednostavnije pravilo za putnike iz BiH koji automobilom ili autobusom ulaze preko Hrvatske glasi: najviše 40 cigareta, odnosno dvije kutije, po osobi starijoj od 17 godina. Sve iznad te količine treba prijaviti carinskom službeniku i ne pokušavati sakriti, čak ni kada se radi o jednoj šteki namijenjenoj za vlastitu upotrebu.
-
Politika3 dana agoPSS U PRIJEDORU NASTAVIO BORBU ZA JEFTINIJE LIJEKOVE! “Zdravlje bez poreza” za lakši život građana (FOTO)
-
Hronika2 dana agoPUCNJAVA USRED BAŠČARŠIJE: Fantomkom maskirani napadač otvorio vatru pa pobjegao
-
Hronika3 dana agoNAKON AFERE “KOKAIN” NA UKC-U: Ponovo uhapšen Nenad Radinković?
-
Svijet2 dana agoKATASTROFALNI POŽARI U GRČKOJ: Poginula tri vatrogasca, hiljade turista evakuisane
-
Politika2 dana agoPOMOĆ ZA SVETINJU U DRINJAČI! Stanivuković podržao izradu novih dveri na ikonostasu
-
Društvo1 dan agoKOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!
-
Svijet3 dana agoHUMANOST U NAJTEŽIM TRENUTCIMA: Dok se Srpkinja bori za život, vlasnik apartmana pokazao veliko srce
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAKON HAPŠENJA RADINKOVIĆA: Očekujemo da se rasvijetle sve okolnosti afere “kokain”
