Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Region

Vučić progovorio o slučaju “SARAJEVO SAFARI” I NAJAVIO TUŽBE!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da će tužiti pojedine svjetske medije koji šire lažne vijesti da je učestvovao u aferi “Sarajevo safari” i da će novac koji od toga bude dobio dati u humanitarne svrhe, kao i crkvi kako bi se obnovio neki manastir u Srbiji.

On je istakao da će angažovati najskuplje svjetske advokate koje će platiti po principu – “success fee”, odnosno po učinku.

“Koliko naplatite toliko uzmete procenat. Ostatak ću da podijelim nekoj djeci negdje. Možda i da nekoj ustanovi damo, crkvi da damo nešto, neki manastir da obnovimo, jer ja vjerujem da mogu da im uzmem milione za ovo. Samo moram da vidim kako su oni definisali, šta su definisali, šta će mi advokati reći”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je to rekao komentarišući to što je hrvatski novinar Domagoj Margetić u objavi na Fejsbuku iznio optužbe protiv njega navodeći da je prijavio Vučića Tužilaštvu u Milanu povodom navodnog učestvovanja u takozvanom “Sarajevo safariju”, a koje navodno Italija istražuje, a o čemu su pisali i pojedini svjetski mediji.

Nastavi čitati

Region

HITNA PROCEDURA: Vlada Hrvatske uputila Saboru zakon o TRGOVSKOJ GORI

Vlada Hrvatske uputila je u hitnu parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori na samoj granici sa BiH.

Kako se navodi, ovim zakonom se obezbjeđuje prostorno plansko utvrđivanje lokacije tog centra na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Ovim prijedlogom zakona se stvaraju preduslovi za procjenu uticaja centra na životnu sredinu.

“Donošenjem ovog zakona, stvaraju se preduslovi za ispunjenje zahtjeva Međudržavne komisije Hrvatske i Slovenije da se što prije krene sa izgradnjom centra i da preuzimanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško” počne najkasnije početkom 2028. godine”, piše u prijedlogu zakona.

U obrazloženju ovog prijedloga zakona navodi se da će njegovim donošenjem biti ispunjeni zahtjevi iz direktive Evropske zajednice za atomsku energiju.

“Predviđeno je da centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada bude organizaciona jedinica Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane “Krško”. U centru bi se zbrinjavao institucionalni radioaktivni otpad sa teritorije Hrvatske te polovina nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško””, dodaje se u prijedlogu, prenosi Srna.

Na sajtu Hrvatskog sabora ovaj prijedlog je zaveden kao novi akt, ali još nije uvršten u dnevni red plenarne sjednice.

Podsjećamo, Hrvatska planira da svoj radiokativni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, te postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, koja je na samoj granici sa BiH.

Lokacija Trgovske gore je vazdušnom linijom udaljena manje od kilometra od opštine Novi Grada i vodocrpilišta za ovu lokalnu zajednicu.

Kako je ranije rečeno, ovim je ugroženo više od 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Region

DAČIĆ: Budućnost BiH zavisi od naroda koji žive u njoj, A NE OD STRANACA

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je Srni da budućnost BiH zavisi isključivo od naroda koji u njoj žive, a ne od stranaca koji pokušavaju da samovoljno mijenjaju Dejtonski mirovni sporazum.

Dačić je naglasio da će Srbija uvijek braniti mir, dijalog i poštovanje Dejtonskog sporazuma, koji je temelj bezbjednosti, političke stabilnosti i očuvanja mira u regionu.

S druge strane, naglasio je Dačić, svaki pritisak na Srbe u BiH ujedno je i pritisak na Srbiju.

“Politika Beograda i Banjaluke mora biti usklađena, sa mudrim i promišljenim potezima u punoj koordinaciji rukovodstva Srbije i Republike Srpske. Srbija neće predstavljati pretnju BiH, ali neće dozvoliti ni uništenje Republike Srpske”, naglasio je Dačić.

On je naveo da Dejton nije dječija slikovnica na koju se može docrtavati kako se kome svidi.

“To nije samo pravni akt, već živi politički dogovor, sistem ravnoteže koji omogućava stabilnost u složenom regionu”, rekao je Dačić Srni povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

On je podsjetio da je ovaj sporazum zaustavio rat, sačuvao živote i utvrdio ravnopravnost tri konstitutivna naroda u BiH, ali da se danas, tri decenije kasnije, njegovi izvorni principi narušavaju.

Dačić je ukazao na činjenicu da visoki predstavnik, koji u sporazumu nije predviđen kao organ iznad vlasti, sebi daje pravo da donosi zakone, mijenja ustav i smenjuje izabrane predstavnike naroda.

On je naglasio da je uz Srbiju, Republika Srpska jedina strana koja dosljedno insistira na poštovanju Dejtona i principa ravnopravnosti.

Dačić je istakao da, uprkos svim pritiscima na Srbiju, ona ostaje garant izvornog teksta i duha Dejtona.

“To znači da se svi problemi u BiH moraju rešavati dogovorom sva tri naroda i oba entiteta, bez nametanja. Srbija će poštovati sve što dogovore narodi u BiH jer je naš najveći interes stabilnost regiona”, naglasio je Dačić.

On je napomenuo da ne smije zaboraviti na značaj Srbije kao garanta mira u BiH, ni uloga Slobodana Miloševića, nekadašnjeg predsjednika Srbije.

“Čak i američki izvori, uključujući svedočenja Ričarda Holbruka, potvrđuju da bez njegovog učešća ne bi bilo Dejtona. On je tada, pod ogromnim pritiscima, izabrao mir, svestan da je to jedini način da se zaustavi stradanje svih naroda u BiH”, podsjetio je Dačić, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno