Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Related Topics:

Region

BEOGRAD O KRIZI U KOJOJ SE NIS NALAZI! “Pripremiti se na najgori scenario”

Beograd se nada da će nova američka administracija imati razumijevanja za Naftnu industriju Srbije (NIS), ali mora da se pripremi za najgori scenario, ako sankcije ne budu odgođene, rekla je ministar rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović.

Handanovićeva je rekla da je neophodno voditi aktivan dijalog i raditi na poboljašanju sveukupnih odnosa sa SAD, a to je moguće da se desi za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa.

Ona je dodala da će Srbija o problemu NIS-a nastaviti da razgovara i sa Rusijom na koju se oslanja u snabdijevanju gasom.
“Da nema te saradnje, verovatno bi Srbija bila mnogo više pogođena energetskom krizom, pre svega, kada su u pitanju cene energenata”, rekla je Handanovićeva za TV K1, prenosi Srna.

Handanovićeva smatra da je u periodu odlaganja američkih sankcija važno kako bi NIS nastavi da neometano posluje i sa kompanijama iz država EU i sa tamošnjim finansijskim institucijama.

Ona je podsjetila da Srbija raspolože sa dovoljno naftnih derivata za 90 do 100 dana rezervi, s tim da i NIS ima svoje rezerve i sirove nafte, što znači da rafinerija može da nastavi da radi u doglednom periodu bez obzira na bilo šta drugo.
Linker
Govoreći o strateškom partnerstvu sa Mađarima, Handanovićeva je naglasila je Srbija zakupila dodatna skladišta gasa u Mađarskoj, pored onog koje ima u Banatskom Dvoru.

Ona je dodala da bi, izgradnjom naftovoda između Srbije i Mađarske dužine oko 113 kilometara, Srbija dobila još jedan pravac za snabdijevanje naftom, pa bi tako mogla da uvozi naftu iz više pravaca, što bi značajno povećalo njenu energetsku sigurnost.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U HRVATSKOJ DOBIO EPILOG! Još jedan ministar napušta Vladu

Još jedan ministar napušta hrvatsku Vladu, ali ovog puta ne zbog korupcije ili nekog drugog krivičnog dijela, već zbog kandidature za gradonačelnika Zadra.

Iz Vlade odlazi ministar evropskih fondova i regionalnog razvoja, Šime Erlić (HDZ), koji će se kandidovati za gradonačelnika Zadra na predstojećim lokalnim izborima u Hrvatskoj.

Mediji prenose da će Erić ostavku podnijeti danas, a javnost bi o tome trebalo da objavi premijer Andrej Plenković na redovnoj sjednici Vlade.

HDZ je sredinom februara zvanično objavio da će Erlić biti kandidat njihove stranke za gradonačelnika Zadra, dok je on sam rekao da će radi toga povući iz Vlade, iako je i sa aktuelne pozicije mogao da vodi izbornu kampanju.

Nije poznato ko će Erića zamijeniti u Vladi, a prema izvorima zagrebačkog Jutarnje lista, Plenković neće odmah ići u rekonstrukciju izvršne vlasti, već će naći privremeno rješenje.

Vladu premijera Plenkovića do sada je napustilo više od 30 ministara od kojih je samo dvoje-troje to učinilo radi prelaska na novu dužnosti, dok su ostali podnosili ostavke ili bili smijenjeni zbog sumnje da su počinili krivična djela, odnosno da su bili umiješani u korupciju.

Nastavi čitati

Region

OGLASIO SE VUČEVIĆ “U novoj vladi biće i dosadašnjih ministara”

Predsjednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu i predsjednik SNS Miloš Vučević izjavio je danas da će u novoj Vladi Srbije biti i dosadašnjih ministara, kao i da će biti mnogo novih imena.

– Mislim da i u ovoj vladi ima ljudi koji zaslužuju da ostanu ministri, ima pozicija koje treba promeniti. Verujem da će biti mnogo novih ljudi – rekao je Vučević gostujući na TV Pink i dodao da će broj resora u novoj vladi ostati isti, jer promjena iziskuje i raspravu o zakonima o vladi i o ministarstvima.

Vučević je naveo da će Srbija do 18. aprila imati novu vladu, dodajući da bi on, da je mandatar, gledao da se izbjegnu Veliki četvrtak i Veliki petak.

– Verujem da će Ana Brnabić zakazati sednicu u roku, da narodni poslanici mogu da učestvuju aktivno, da diskusija bude otvorena, da mandatar iznese svoj ekspoze, predstavi vladu i da to bude najkasnije do 18. aprila. Đuro Macut treba da obavesti da je pripremio ekspoze, kabinet, obavio razgovore sa koalicionim partnerima. To nije jednostavno – naveo je Vučević.

On je dodao da je više puta razgovarao sa mandatarom Macutom i da je spreman da podijeli sa njim sva svoja iskustva.

Vučević je naveo i da vjeruje da će nova vlada donijeti novu energiju i novi optimizam i da vjeruje da je profesor Macut najbolje rješenje ne samo u smislu njegove biografije, i da može da uspostavi preko potreban dijalog i da razgovara sa svima koji su zainteresovani za dijalog.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno