Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Region

STRAHOTA U CRNOJ GORI! Najmlađa žrtva ugovorenih brakova imala samo sedam godina

Centar za romske inicijative je od 2011. godine do danas otkrio 146 ugovorenih dječjih brakova, a u tekućoj godini devet slučajeva, javio je Tanjug.

U Centru kažu da teško dolaze do dokaza, zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga. Bez ishoda je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.

Nevladina organizacija „Centar za romske inicijative” godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova. Direktorka Centra, Fana Delija, kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.

– Od 2011. do današnjeg dana, nažalost, otkrili smo 146 slučajeva. Konkretno, kada je u pitanju ova godina, do današnjeg dana otkriveno je devet slučajeva – rekla je Delija, prenosi TVCG.

U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.

– Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji uspjeli smo da spriječimo da se brak zasnuje. Dok je djevojčica koja je odmah nakon toga identifikovana imala samo 11 godina i bila je puna četiri mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punolijetnim licem. Ove godine naš najmlađi slučaj ima 14 godina – kazala je Delija.

Poslednjih godina sve je teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.

– Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju počiniocima, imajući u vidu da takve brakove obično zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu odgovornost nose roditelji, a najčešće otac – istakla je Delija.

Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 evra.

– Smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa – kaže Delija.

Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.

 

Nastavi čitati

Region

U školi u Hrvatskoj djeci zabranili telefone i gazirana pića, EVO ŠTA JE USLIJEDILO

Mobilni telefoni, pametni satovi, gazirana pića, ali i vještački nokti te neprimjerena šminka, zabranjeni su učenicima Osnovne škole Vrgorac novim Pravilnikom o kućnom redu koji bi na snagu trebao stupiti 7. oktobra.

Krešimir Kuran, direktor Osnovne škole Vrgorac, uveo je ove novine.

Većina roditelje je podržala prijedlog, a Kuran očekuje da će zabrana potaknuti učenike na više interakcije i aktivnosti bez tehnologije, prenose hrvatski mediji.

Odluka nije došla naglo, nego iz promišljanja o tome šta danas djeci najviše oduzima pažnju i zdravlje.

Zabrana, kako navode, nije uvedena da bi se nešto oduzelo, nego da bi se djeci dalo više. Više energije za igru, više koncentracije za nastavu, više prostora za stvarne razgovore. Iako se nekima takva odluka može činiti strogom, njena poruka je jednostavna – škola mora biti mjesto gdje se otvaraju umovi.

Kuran je naveo da na zabranu reaguju roditelji, djeca i radnici škole. Dodaje da je u razgovoru s nastavnicima fizičkog vaspitanja utvrdio da se škola svake godine bori s problemom sve većeg broja učenika s povišenom tjelesnom masom.

Nastavnici su primijetili da određeni broj učenika u školu redovno dolazi s gaziranim pićima u svojim torbama iako je dobro poznato koliko su štetna te da pridonose pretilosti, bolestima srca, bubrega i jetre, pa čak i dijabetesu.

“Imali smo par slučajeva gdje smo morali oduzeti mobitel. U tom slučaju roditelj dolazi u školu po njega. Ako se to ponovi, mobitel će biti zadržan u školi do kraja polugodišta”, objašnjava direktor Krešimir Kuran.

Benefiti zabrane vidljivi su i nakon samo mjesec dana.

“Vidim da puno više komuniciraju, zezaju se, smiju se, a događaju se i nekakvi nestašluci, ali to je bilo očekivano. Nama je to drago jer samim time im pomažemo da razvijaju socijalne vještine”, smatra pedagogica Mone Ademi.

Roditelji većinom podržavaju potez škole, iako ima onih koji se ne slažu potpuno s tim.

“Nastavnici tjelesnog su rekli da umjetni nokti na nastavi nisu opcija. Jednostavno smo morali zabraniti. I na neki način pomoći roditeljima u toj odluci. Sad se mogu pozvati na školu – evo, škola vam je to zabranila pa vam mi to nećemo napraviti”, kaže direktor.

Nastavi čitati

Region

POČINJE SUĐENJE ZA TRAGEDIJU U KOČANIMA: Optužene 35 osoba i tri firme za smrt 59 mladih

Rođaci 63 žrtve, više od 200 povrijeđenih, kao i makedonska i svjetska javnost, iščekuju današnji početak suđenja za najveću tragediju u Sjevernoj Makedoniji.

Sudski proces za požar u diskoteci Puls u Kočanima, koji se dogodio 16. marta ove godine, počinje u sudnici zatvora Idrizovo.

Juče su završene posljednje pripreme za suđenje, u kojem je optuženo 35 osoba i tri firme.

Svi su optuženi za isto krivično djelo – Prouzrokovanje teških djela protiv opšte bezbjednosti.

Roditelji su za emisiju KOD na Telmi izjavili da očekuju pravdu, ali se plaše da je sve unaprijed dogovoreno.

Prvooptuženi u predmetu je vlasnik kabarea, Dejan Jovanov Deko, njegov brat, dio obezbeđenja, tri prethodna gradonačelnika Kočana i dva bivša ministra ekonomije, Krešnik Bekteši i Valjon Saračini.

Iz ministarstva nadležnog za izdavanje licenci za noćne klubove optuženi su jedan državni sekretar i pet službenika.

Iz iste institucije optužena su i trojica bivših direktora i jedan generalni inspektor, rukovodilac inspekcijske službe Državne tržišne inspekcije.

Gone se i lokalni inspektori, kao i inženjerka koja je odobrila elaborat. Roditelji traže doživotnu zatvorsku kaznu za vlasnika, kao i kazne za one koji su stajali iza njegovih kriminalnih djela i bili korumpirani.

Podsjetimo, tragedija se dogodila u noći s 15. na 16. mart 2025. godine, a u požaru je iste noći stradalo najmanje 59 osoba.

Među žrtvama je bilo i maloljetnih lica. Povrijeđeni su prvo prebačeni u bolnice u Kočanima, Štipu i Skoplju, a nakon toga vršen je hitan transport u okolne zemlje. U Srbiju je bilo prebačeno više od 20 pacijenata,a Vojska Srbije je više puta slala avion po povrijeđene, prenosi Telegraf.

U diskoteci je kobne večeri nastupao bend DNK, čiji su članovi poginuli, a dio povrijeđenih prebačen je u bolnice.

U trenutku izbijanja požara u objektu je bilo najmanje 500 ljudi. Na snimcima koji su kružili mrežama vidjelo se kako se gosti diskoteke vesele, dok su kraj bine aktivirane prskalice.

U jednom trenutku prskalice udaraju do plafona i snimljen je trenutak kako plafon kreće da gori. Gosti su u panici pokušavali da ugase vatru, koja je munjevitom brzinom počela da guta krov…

Nastavi čitati

Aktuelno