Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Region

Oglasili se iz NIS-a! “PRESTAJEMO S PROIZVODNJOM”

Naftna industrija Srbije saopštila je da je počela obustavu radu proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu.

Kako je pojašnjeno, to su posljedice sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS-u.

“Obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primenjuje kada je reč o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbednosti i zdravlja na radu”, navode iz NIS-a. Podsjećanja radi, Srbija je dospjela u ovu situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosno uvođenja sankcija od strane Zapada prema Rusiji. Politika Srbije otpočetka rata je da će pokušati zadržati neutralnost, i da neće uvoditi sankcije Rusiji. Iako su sankcije Zapada protiv Rusije bile opsežne, one se nisu odnosile na naftni sektor u Rusiji, jer je bivša administracija Džoa Bajdena, ali i većina vlada u Evropi, bila zabrinuta da bi to moglo dovesti do značajnog povećanja cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim tržištima.

Nakon dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike, pokrenut je mirovni proces a Vašington je iskazao spremnost na kompromis i ustupke prema Rusiji na koje Evropljani ni Bajden nisu bili spremni. Kada Vladimir Putin, predsjednik Rusije, nije odgovorio na Trampovu ponudu kako je on očekivao, Tramp je odlučio da uvede sankcije na kompletnu rusku naftnu industriju, uključujući i na NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu. Amerika je u nekoliko navrata odgađala primjenu sankcija, ostavljajući vrijeme Srbiji da se dogovori s Rusima oko kupovine ruskog udjela, ali Rusi nisu htjeli da pristanu na prodaju.

Jedna od mogućih opcija koja se spominje je ili da Srbija nacionalizuje kompaniju, odnosno samoinicijativno preuzme rusko vlasništvo, ili da pusti da NIS propadne, a onda na njenim temeljima osnuje novu kompaniju, bez ruskog vlasništva. Kako je navedeno u NIS-ovom saopštenju, za vrijeme trajanja obustave rada Rafinerije zaposleni će biti angažovani na poslovima koje obavljaju tokom planskih obustava postrojenja.

Kompanija NIS izražava nadu da će u što je moguće kraćem roku ponovo biti uspostavljen redovan rad Rafinerije nafte Pančevo.

Ako uskoro ne dođe do rješenja, bilo da Amerika odustane od sankcija ili Rusija odustane od zabrane prodaje, to bi moglo značiti potpuno gašenje naftne industrije u Srbiji.

Nastavi čitati

Region

SAD NIJE DAO LICENCU ZA NIS: Zatvara se rafinerija u Pančevu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, posle sastanka sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje, da nismo dobili pozitivnu odluku iz SAD za licencu o nastavku rada NIS-a kao i da je srpska strana dala dozvolu za zatvaranje rafinerije Pančevo.

Ministarka za rudarstvo obavestiće danas NIS da nemamo nagoveštaja da će SAD dati licencu za rad Rafinerije u Pančevu, što će prouzrokovati prestanak rada rafinerije, rekao je Vučić.

“Građani Srbije, nemamo dobrih vesti za vas što se tiče napretka po pitanju NIS-a, nekoliko važnih informacija ćemo dati oko mera i šta je sve ono što država Srbija preduzima i šta je ono što ćemo da uradimo u narednom periodu.

Mi smo, poštovani građani Srbije, očekivali da ćemo da dobijemo licencu za nastavak snabdevanja naftom naše rafinerije u Pančevu od strane vlade SAD, da ne ulazimo u to da li oni donose posebne odluke, pa ih spajaju ili donose zajedno, mi nismo dobili pozitivnu odluku iz SAD”, rekao je Vučić u Predsedništvu Srbije.

Istakao je da je razočaran kao i iznenađen pošto ne vidi, kako je rekao, šta su oni time dobili.

“Ne razumem ni šta su radili, trudim se da stvari racionalizujem u životu i da bez emocija, iako kada vodite zemlju i kada volite svoju zemlju, ne možete da to činite bez emocija, trudio sam se da se stavim u njihove cipele i da analiziram šta je to tačno što rade, i moram da priznam da nisam sasvim shvatio”, naveo je Vučić.

Kako je rekao, nikada neću razumeti tačno kako su u ovom slučaju postupali.

“Ali to je njihova stvar. Mi to moramo da prihvatimo kao činjenicu. Nedvosmisleno je da Rusi ne žele da prodaju i da im se ne prodaje. Nema nikakve sumnje. Nije novac uopšte u pitanju, u pitanju je politika. I to je logično, njihovo pravo.

Oni su vlasnici. Druga je stvar što mi imamo mnogo muka sa tim. Kao što i Amerikance baš mnogo drugo ne interesuje, osim njihovih geopolitičkih interesa. Opet nije neki veliki novac u pitanju. Za sada strada samo Srbija. Da li će i kako će dalje da bude, videćemo”, rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

Nakon skandiranja u Sarajevu, Vučić poručio: “NE DA MI NE SMETA, VEĆ MI I IMPONUJE!”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da uvrede bošnjačkih navijača upućene na njegov račun na košarkaškoj utakmici BiH-Srbija u Sarajevu znače da on dobro štiti srpske interese i interese Srbije.

Vučić je u telefonskom uključenju za TV Pink, odgovarajući na pitanje o tim uvredama, rekao da mu je važno da ljudi razumiju zašto se to dešava.

“Ne samo da mi ne smeta to, već mi i imponuje, jer to znači da dobro štitim srpske nacionalne interese”, istakao je Vučić.

Dodao je da može i da im pomogne u vrijeđanju, ali da to neće promijeniti njegovu politiku prijateljstva prema njima.

“Mogu da odem i da im pomognem ako treba, da im terciram dok to viču, to neće promeniti moju politiku koja će biti politika prijateljstva prema njima, ali istovremeno politika čvrste i snažne zaštite naših državnih i nacionalnih interesa”, naglasio je Vučić, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, na košarkaškoj utakmici BiH i Srbije održanoj sinoć sa tribina su se čule brojne uvrede na račun Srba, Srbije i njenog predsjednika.

Nastavi čitati

Aktuelno