Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Related Topics:

Region

LOPOVI KRADU VOĆE I POVRĆE PO HRVATSKOJ: Nakon paprika, obrane tone jabuka

Između 3. i 10. oktobra u poljskom predjelu nedaleko od Domašinca na sjeveru Hrvatske, nepoznati počinioci provalili su u ograđeni voćnjak, odakle su ukrali više tona jabuka, raznih vrsta.

Ukupnu materijalnu štetu vlasnik (58) procijenio je na više hiljada evra, saopštila je Policijska uprava brodsko-posavska.

Protiv počinilaca će se, kako navode, zbog počinjenja krivičnog djela teške krađe, podnijeti krivična prijava nadležnom državnom tužilaštvu.

U posljednje vrijeme sve su češće krađe proizvoda sa hrvatskih njiva i voćnjaka.

Podsjećamo, nedavno je mladom rataru iz okoline Ludbrega, u hrvatskoj Podravini, ukradeno čak pet tona paprika.

Lopovima to očito nije bilo dovoljno pa su mu onesposobili sistem za navodnjavanje.

Na svojoj parceli proizvođač povrća Tadej Bohorč iz Svetog Petra trebalo je ovih dana da ubere nekoliko tona papire, ali su ga lopovi preduhitrili.

“U par navrata tokom noći ukrali su mi oko pet tona paprike i uništili cijevi za navodnjavanje. Ne znam što bih na to rekao, novce smo u to uložili, ne mogu jednostavno da vjerujem”, rekao je Bohorč, prenio je HRT.

Nastavi čitati

Region

ZAVRŠENO BROJANJE U ZVEČANU! Srpska lista osvojila 86,82 odsto

Brojanje glasova za odbornike Skupštine opštine završeno je u Zvečanu, gdje je Srpska lista dobila najviše glasova 3.321 ili 86,82 odsto.

Na drugom mjestu je Srpska demokratija sa 264 glasova. Kandidati Demokratske partije Kosova za Skupštinu opštine dobili su 3,32 odsto ili 127 glasova, dok su kandidati Pokreta Samoopredjeljenje dobili ukupno 2,41 odsto ili 92 glasa. Ujedinjenje je dobilo 21 glas, prenosi Kosovo onlajn.

Kandidat DPK Fljurim Keljmendi, kao i dva kandidata Pokreta Samoopredjeljenje Selvije Peci i Rabije Peci ni sami nisu glasali za sebe jer su, prema podacima CIK-a, dobili nula glasova.

Nastavi čitati

Region

TONIJU CETINSKOM ĆE SUDITI ZBOG LAŽNIH “COVID” POTVRDA! Krivicu već priznalo više od 200 ljudi

Tony Cetinski, poznati pjevač, uskoro bi mogao sjesti na optuženičku klupu i to zbog kupovine lažnih COVID potvrda.

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo je optužnicu protiv njega i još 16 ljudi koje USKOK tereti za kupovinu lažnih kovid potvrda. Riječ je o predmetu u kojem je ukupno početkom 2023. u više optužnica bilo optuženo 240 osoba, ali više od 200 ih je priznalo krivicu i nagodilo se s USKOK-om te su osuđeni uglavnom na uslovne ili novčane kazne, prenosi Večernji.hr.

Cetinski je nakon što je prije koju godinu pokrenuta istraga u toj priči, javno tvrdio da kovid potvrdu nije ni kupio ni želio. “Svakodnevno su mi ljudi nudili da mi nabave potvrdu, ali ja to nikad nisam prihvatio. I te optužene ljude, koji su ih izrađivali, uopće ne poznajem. Nažalost, sistem je pritiskao na razne načine oko cijepljenja pa ne čudi da su se ljudi snalazili kako bi uopće mogli funkcionirati. I brzo se to zaboravlja”, kazao je svojevremeno Cetinski.

Iako je u to vrijeme čak javno i negirao da je riječ o njemu, USKOK je utvrdio drugačije, pa je Cetinski završio među 240 optuženih koji su se teretili za kupovinu lažnih kovid potvrda, a on se tokom istrage branio ćutanjem.

Prema optužnicama, mozak operacije trgovine sa COVID potvrdama bila je Petra Marković (ranije Rumiha) koja je bila medicinska sestra zaposlena u Doma zdravlja Zapad – Zagreb. I ona je odavno priznala krivicu te je na osnovu nagodbe i osuđena na djelimičnu uslovnu kaznu od dvije i po godine zatvora. Od izrečene kazne iza rešetaka mora provesti godinu dana, a preostalih godinu i po dana zatvora joj se mijenja uslovnom kazanom uz rok kušnje od pet godina. Bila joj je izrečena i novčana kaznu od 15.000 evra te joj je oduzeto 22.600 evra. USKOK ju je teretio da je bila na čelu zločinačkog udruženja koje je od septembra do snovembra 2021.,u sklopu kojeg su ljudi koji nisu bili vakcinisani te koji nisu imali pravo na digitalnu kovid potvrdu, davali mito posrednicima, a oni bi novac proslijedili Petri Rumihi koja bi potom u informacioni system Ministarstva zdravstva neosnovano upisala da su okrivljeni vakcinisani, na osnovu čega su potom neosnovano dobijali EU digitalne kovid potvrde.

Nastavi čitati

Aktuelno