Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Related Topics:

Region

STRANI TURISTI RAZOČARANI HRVATSKOM! “Žele da im pošaljem novac i ostanem kod kuće”

Hrvatska je tradicionalno privlačila posjetioce iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, najprije zbog povoljnijih cijena.

Ipak, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj su porasle znantno više od onih u konkurentnim destinacijama poput Španije i Grčke, gdje su troškovi porasli za svega 15 do 20%, navodi Večernji.hr.

Imidž Hrvatske kao povoljne destinacije je stoga narušen, a kao glavni razlog povećanja cijena, kako Britanci navode, su visoke cijene operativnih troškova unutar ugostiteljstva. To je rezultiralo stagnacijom broja noćenja i, što više zabrinjava, smanjenjem potrošnje turista, piše britanski portal Express.

U vrhuncu prošlogodišnje ljetne sezone zabilježen je pad prihoda od stranih turista za 0,7% u odnosu na godinu prije, a putnici su svoje nezadovoljstvo porastom cijena izrazili i na Tripadvisoru.

“Sve je puno skuplje nego prije”, napisali su.

“Cijene su neuobičajeno visoke i vjerovatno su porasle dva do tri puta u dvije godine. Cijena solarija je 25 do 30 evra! Hrvatska je bila naš prvi izbor za ljetni odmor, ali sada je nažalost sve postalo preskupo. Ne znam hoćemo li se vratiti”, napisao je jedan turista dok je drugi dodao kako nije primijetio značajne razlike u troškovima u odnosu na prošlu godinu.

“Poređenje onoga što smo potrošili u Rovinju na hranu i piće 2023. i onoga što smo potrošili na Hvaru ove godine bilo je vrlo blizu, zanimljivo. Nije bilo velike varijacije u cijenama”, naveo je.

Neki od čitalaca britanskog Expressa su komentarisali kako je Hrvatska jedna od najskupljih država u Evropi koje su posjetili, prenosi Večernji.hr.

“Živim u Norveškoj i posjetila sam 10 zemalja širom Evrope u 2024. godini, uključujući Hrvatsku u oktobru. Hrvatska je bila daleko najskuplja. Potrošila sam isti iznos novca za jednu sedmicu tamo kao i za dvije u Italiji” napisala je jedna čitateljka dok je drugi čitalac kazao da voli Hrvatsku, ali da se posljednih godina ne osjeća dobrodošlo.

“Volim Hrvatsku, nije me briga kolika je cijena… Ali za svoj novac želim kvalitetno gostoprimstvo, želim osjetiti da sam dočekan raširenih ruku, a ne ono što Hrvatska postaje u posljednje vrijeme… Posljednjih nekoliko godina sve više imam osjećaj da samo žele da im pošaljem novac i ostanem kod kuće. To je pravi problem” napisao je.

Nastavi čitati

Region

DRAMA U SPUŽU! Osuđenik pobjegao iz zatvorske bolnice

Muškarac (19) osuđen za ubistvo starice u Podgorici, pobjegao je iz Specijalne zatvorske bolnice u Dobroti i za njih je u toku intenzivna potraga!

Kako pišu portali u Crnoj Gori, osuđeni ubica nije zatečen u ustanovi u koju je prebačen iz zatvora u Spužu.

Policija je obavila uviđaj, saslušano je više osoba i aktivirana je potraga za bjeguncem, piše RTCG.

Nastavi čitati

Region

Prijedlog predsjednika Srbije! “Policiji DAJTE VIŠE OVLAŠĆENJA za bolju zaštitu”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas na svečanoj akademiji povodom Dana MUP-a i policije Srbije da će Vladi i Skupštini predložiti da rade na davanju čvršćih ovlašćenja policiji.

Vučić je rekao da će se boriti za poštovanje policajaca, navodeći da osjeća sramotu kada gleda kako danas mnogi pokušavaju da unize ovu časnu profesiju i policajce.

On je rekao da je danas u Srbiji manje femicida, silovanja i opšteg kriminaliteta, ali da je ono što pravi problem građanima Srbije neravnomjerno raspoređena pravda.

– Najviša vrednost jednog društva uz mir, red i društveno blagostanje jeste pravda. Bez pravde nema uspeha u bilo kojoj sferi društvenog života, a za to će nam biti potrebna jača i snažnija policija, bolje opremljena i čiji će pripadnici biti zadovoljni – rekao je Vučić.

Vučić smatra da je jedan od krivaca jer su oduzimana ovlašćenja MUP-u i davana tužilaštvu u skladu sa agendom EU, te da se nerijetko čini da nema ni prava ni pravde jer za ista djela neki bivaju strogo kažnjeni, a neki nikako.

– Zato je moj predlog Vladi da sa Skupštinom radi ne na daljem razvlašćivanju policije, već na davanju čvršćih ovlašćenja policiji i jasnih okvira za to kako bi pravo i pravda trebalo i moralo da budu ustanovljeni – naglasio je Vučić.

Dan Policije Srbije obiqežava se u znak sećanja na 1862. godinu, kada su srpski žandarmi na Duhove imali presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme i tokom turskog bombardovanja Beograda narednih dana.

Obilježavanju u Palati “Srbija” u Beogradu prisustvuju i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan i direktor Policije Srpske Siniša Kostrešević.

Nastavi čitati

Aktuelno