Connect with us

Region

Dobila otkaz pa na dva smederevca razvila biznis (FOTO)

Foto: Dragana Dumbelović / Facebook

Kad je gubitak posla skrenuo sa ustaljene rute i ostavio bez redovnih prihoda, Dragana Dumbelović iz Gorjana kod Užica našla se na životnoj raskrsnici.

Putokaz je bio samo jedan. Danas je ova žena vlasnica poljoprivrednog gazdinstva koje se uspešno bavi proizvodnjom zimnice, i slatke i slane. Novac za koji proda ajvar, kisele krastavčiće, pasterizovanu cveklu, džemove, sirupe, sokove, solidna je dopuna kućnog budžeta.

Većina voća i povrća koje koristi potiče sa njenog ili imanja njenih roditelja koji žive u obližnjem selu Zlakusa. A, sve je počelo od paprike.

“Sve je počelo pre petnaestak godina kada sam dobila otkaz. U to vreme jedan lokalni hladnjačar najavio je otkup paprike, pa smo došli na ideju da posadimo tu kulturu na našoj njivi u Gorjanima. Međutim, desili su se događaji zbog kojih je otkup pao u vodu. Šta sam drugo mogla sa tolikom paprikom nego da je prodajem na užičkoj pijaci”, priča Dragana.

Paprika koja danas nije nalazila kupca sutradan nije bila svježa da bi se mogla izneti na tezgu. Šta sa viškovima koje je vraćala kući? Kako ih iskoristiti? Uloženo je u njih isuviše novca i truda da bi tek tako propali, još u vrijeme kad je svaki dinar bio veliki kao kuća.

“Majka i ja došle smo da ideju da od neprodate paprike proizvodimo ajvar za prodaju. Mušterije, tada uglavnom meštani našeg i okolnih sela, su bile zadovoljne proizvodima. To nas je ohrabrilo. Nastavili smo da sadimo papriku, ali od sledeće godine više nismo trgovali na pijaci. Sve što smo proizvodili prerađivali smo u ajvar, najpre od pečene i barene paprike, kasnije i od pečene na roštilju”,  kaže mještanka Gorjana.

Nije na tome htjela da se zaustavi. Došla je na ideju da asortiman proširi kiselim programom – paprikom u tegli, kornišonima, pasterizovanom cveklom, pinđurom, somborkom, salatom od patlidžana, lovačkom salatom. Sve od povrća sa svog dobra u Gorjanima. Papriku uzgajanu od sjemena kao rasad iznosila je u njivu, a na njeno mjesto pod plastenikom sadila krastavčiće. Usput je pokrenula i slatki program, proizvodeći slatka, džemove, sirupe od šljive, maline, kupine, kajsije, čak i kruške, kivija, šargarepe. Sve što je moglo da se posadi i rodi, ili ubere u okolini, gledala je da maksimalno iskoristi.

Sljedeći korak bili su sokovi sa plodovima voća. U službu porodičnog biznisa Dragana je stavila i šumsku borovnicu, zovu, višnju, jagodu, neprskanu domaću jabuku. Pročulo se i za njene džemove sa smanjenim procentom šećera ili fluktozom kao zajmenom za bijeli šećer.

“Zimnicu proizvodim sa svojom decom, a pomažu nam i moji roditelji. U dane većih poslova imamo sezonske radnike koje angažujemo u berbi ili na ljuštenju paprike. Šipurak, zovu, šumsku borovnicu i jagodu beremo po okolnim brdima. Ako na našem imanju ne rodi dovoljno voća, na primer kajsije, onda je kupujemo na pijaci ili od naših komšija, da bi i oni imali koristi. Količine koje proizvedemo nisu velike, radimo onoliko koliko možemo da stignemo, a da stanemo iza kvaliteta i onoga što piše na deklaraciji – domaće, prirodno, bez konzervansa i aditiva”, navodi vlasnica poljoprivrednog gazdinstva iz Gorjana.

Dumbelovići slatku i slanu zimnicu prave na tradicionalan način. Njihova fabrika je zapravo pomoćna prostorija sa dva šporeta “smederevca”, sudoperama, šerpama, pasterizatorom, velikim presama za cijeđenje sokova. Ulaganja nisu beznačajna! Dug je put od oranja njive, koja se uzgred đubri samo stajnjakom, do gotovog proizvoda. A tu su izdaci za sadnju, sirovine, ambalažu, drva, gorivo… Porodica je u poslu angažovana od ranog proljeća do sredine novembra, samo im je zima mrtav period.

Zarada na ajvaru, kaže Dragana, nekada zna da bude simbolična, ali od njega je sve počelo. Kupci su joj, osim ljudi iz njenog kraja, turisti koje magistralni put Užice – Požega navede kroz Gorjane.

“Napravili smo brvnaru za potrebe izložbenog prostora u kojoj će, kad bude stavljena u funkciju, kupci moći da probaju ceo naš asortiman. Ove godine proširili smo voćnjak novim sadnicama šljive i kruške, a u planu nam je i novi zasad kajsije. Ništa što proizvedemo od voća i povrća ne dajemo u otkup. Sve, osim onoga što se iznese na trpezu, ide u proizvodnju”,  objašnjava Dragana Dumbelović za portal Plodna zemlja.

NEZAVISNE

Related Topics:

Region

NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.

Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.

Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.

Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.

U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ SAOPŠTIO “Nemam dobre vijesti, ali NAĆI ĆEMO RJEŠENJE”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da od jutros nema dobre vesti kada je riječ o Naftnoj industriji Srbije i da će zato od 17.00 sati imati važan sastanak i poručio da će Srbija i u ovoj situaciji naći rješenje.

– Ma koliko da je teška energetska situacija sad, ja vama samo hoću da kažem jednu stvar – siguran sam da će biti teško da izađemo iz svega i nemam dobrih vesti od jutros, zato imam važan sastanak i zato ću morati uskoro da vas napustim, a vas da zamolim da vi ostanete ovde, da se družite. Naći ćemo rešenje – rekao je Vučić obraćajući se građanima u selu Jaša Tomić kod Sečnja.

Građanima je poručio „budite sigurni da ćete da imate i dovoljno dizela i dovoljno benzina i dovoljno mazuta, kao i dovoljno kerozina“.

Istakao je da će građani imati dovoljno struje i dovoljno grijanja tokom predstojeće zime.

Precizirao je da predstoje još neki razgovori o NIS-u i da će o ishodu obavijestiti javnost u narednih 36 do 48 sati.

– Još nas neki razgovori očekuju, ali ćemo svakako u narednih 36 sati izaći u javnost, da li će to biti danas ili sutra uveče ili utorak nešto ranije vidjećemo – rekao je Vučić novinarima u razgovoru sa građanima u selu Jaša Tomić kod Sečnja.

On je rekao da će to biti tema današnjeg sastanka u 17 sati.

Vučić će se danas sastati sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje, u Predsjedništvu Srbijhe.

Vučić je juče rekao da je razgovarao sa Amerikacima o NIS-u i da će u roku od 48 sati iznijeti više informacija o tome.

On je rekao i da Amerikanci žele da vide sve detalje ugovora, a to nije moguće posle pet dana.

– Nama je licenca potrebna koliko juče, jer ako je ne dobijemo, rafinerija staje – ukazao je Vučić.

Ponovio je da je preuzimanje ruskog udela u NIS-u posljednja opcija za Srbiju.

Naftna industrija Srbije potvrdila je ranije da će rafinerija nafte u Pančevu, sa zalihama nafte kojima raspolaže, nastaviti da radi do 25. novembra.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ SA AMERIČKIM KONGRESMENIMA “Spremnost za jačanje veza sa Vašingotnom”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, nakon susreta sa amerčikim kongresemnima Majklom Tarnerom i Donaldom Norkrosom, da je uvjeren da će uskoro biti riješeno pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije.

“U sadržajnom i otvorenom razgovoru, izrazili smo spremnost da dodatno jačamo veze i sveukupnu saradnju Srbije i SAD, kao i da nastavimo dijalog po svim pitanjima od obostranog interesa”, objavio je Vučić na “Instagramu”.

Vučić je naveo da je, kada je riječ o energetici, za Srbiju veoma značajno pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije i očuvanje energetske bezbjednosti Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno