Connect with us

Društvo

DOBRE VIJESTI! U Srpskoj pomjerena starosna granica za besplatnu HPV vakcinu

U Republici Srpskoj vakcina protiv humanog papiloma virusa (HPV), glavnog uzročnika raka grlića materice, besplatna je za uzrast od devet do 18 godina, odnosno do punih 18 godina, dok je ranije bila besplatna do 14. godine.

Naime, kako su za “Nezavisne novine” rekli iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, otkako je započela vakcinacija u Srpskoj krajem marta 2023. godine pa do 21. marta ove godine HPV vakcinu – prvu dozu primilo je 3.087 djece uzrasta od 11 do 15 godina, dok ih je drugom dozom vakcinisano 2.074.

“Kada govorimo o komercijalnoj vakcini, prvu dozu primilo je 595, drugu 336, dok je treću primila 21 osoba. Najstarija osoba je imala 65, a najmlađe su u uzrastu od 10 do 15 godina”, kazali su iz Instituta.

Dodali su da je od 18. marta na snagu stupio izmijenjeni Program mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti u skladu sa kojim se preporučena vakcinacija protiv HPV-a sprovodi kod djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 17 godina (do punih 18 godina) i za ovaj uzrast je besplatna.

Vesna Ćurić, ginekolog u Zdravstvenoj ustanovi “Medico-S”, ističe da je jako dobra odluka da se poveća starosna granica za besplatnu HPV vakcinu.

“Osobe starosti od 16 godina pa naviše češće stupaju u seksualne odnose i sve češće samostalno donose odluke o zaštiti i očuvanju svog zdravlja. Zreliji su, informisaniji i svjesniji rizika, uključujući i HPV. Zato smatram da je pomjeranje starosne granice za besplatnu HPV vakcinaciju dobra i opravdana odluka”, kazala je Ćurićeva.

Dodala je da se u Hrvatskoj vakcina besplatno prima do 25. godine, dok je u Srbiji dostupna do 19. godine, a za studente i do 26. godine.

“Praksa drugih zemalja pokazuje da proširenje dostupnosti doprinosi boljoj zaštiti i manjoj stopi obolijevanja”, istakla je Ćurićeva za “Nezavisne novine”.

Ona kaže da je u opštoj javnosti, putem sredstava javnog informisanja, potrebno podizati svijest o posljedicama koje izazivaju invazivni HPV-ovi i opasnostima od nastanka raka.

“Uvijek je dobro naglasiti da postoje zemlje koje su uz pravovremeni skrining i vakcinaciju skoro iskorijenile HPV, dok smo mi jedna od vodećih zemalja u Evropi kad je u pitanju broj oboljelih”, kaže ona za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o statistici, doktorica Ćurić ističe da je, prema procjenama iz ranijih godina, broj novih slučajeva raka materice u Bosni i Hercegovini bio između 300 i 400 godišnje, dok je broj smrtnih slučajeva povezanih s rakom materice takođe visok, s procjenama od oko 100 smrtnih slučajeva godišnje.

“Veliki procenat slučajeva raka materice je povezan s infekcijama visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa. Edukacija i informisanje su ključni za smanjenje broja oboljelih i podizanje svijesti o važnosti prevencije kroz vakcinaciju i redovne ginekološke preglede”, zaključuje Ćurićeva.

Pojasnila je da je prva HPV vakcina u svijetu uvedena 2006. godine u Australiji, a prva zemlja u Evropi bila je Velika Britanija 2008. godine.

Podsjetimo, kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Arnela Cerić Banićević, specijalista ginekologije i akušerstva u Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS) i šef banjalučkog porodilišta, karcinom grlića materice je jedan od rijetkih tumora za koje se zna uzrok, jer je on skoro u 100 odsto slučajeva uzrokovan HPV-om.

“Vakcinacija je apsolutna prevencija protiv te bolesti, a dokaz za to su zemlje koje su uvele tu vakcinaciju te smanjile incidencu karcinoma grlića materice”, kazala je Cerić Banićevićeva.

Lokacije

Iz Instituta za javno zdravstvo Srpske kazali su da, kada su u pitanju lokacije na kojima se mogu primiti besplatne vakcine, djeca i mladi se vakcinišu u pripadajućim domovima zdravlja, odnosno vakcinalnim centrima.

“Svi oni koji imaju preko 18 godina vakcinišu se u Institutu za javno zdravstvo, odnosno našim regionalnim centrima u drugim dijelovima Srpske, s tim da djeca koja su započela vakcinaciju u Institutu u ranijem periodu kada je vakcinacija bila besplatna do 14. godine – oni će i drugu dozu primiti u Institutu”, pojasnili su iz ove zdravstvene ustanove.

Related Topics:

Društvo

KATASTROFA u Potkozarju! Berbe ŠLJIVA neće biti

Mrazevi i dugotrajne kiše od aprila i maja uništile su skoro sav rod voća u Potkozarju, a najgore su prošle šljive i kruške.

“Berbe šljive neće biti. Nema je. Ono malo što je ostalo je samo za industrijsku proizvodnju. Kruške i jabuke su takođe loše. Jabuka je ostalo nešto više, ali je kvalitet jako loš i malo ih je za konzumiranje”, navodi predsjednik Udruženja voćara Prijedora Mladen Marjanović.

Trešnja je ove godine takođe loše rodila, kao i malina, ali su visoke cijene ovog voća ipak malo “popravile” proizvođače.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da je kompletno voće u Srpskoj podbacilo za oko 80 odsto.

“Od resornog ministarstva imamo svake godine 1.000 sadnica besplatno kruške, šljive i jabuke. Na vremenske prilike nažalost ne možemo uticati, ali ovako loše stanje ne pamtimo u posljednjih tridesetak godina”, ističe Dojčinović, prenosi Fena.

Prijedorski voćari takođe naglašavaju da nigdje ne mogu voće osigurati od mraza, jer se nijedna osiguravajuća kuća u BiH ne bavi s tim. Zbog toga su se obratili Gradskoj upravi Prijedor koja je formirala komisiju i popisala štetu. Procijenjena šteta na voćnjacima koji pripadaju samo članovima Udruženja voćara iznosi više od 700.000 KM.

Nastavi čitati

Društvo

BiH u vrhu zemalja po ODLIVU STANOVNIKA – opasan trend

Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža “Svijet statistike” (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine. Bosna i Hercegovina je, nakon Moldavije, Gruzije, Latvije i Ukrajine, zemlja koja je u posljednje 43 godine izgubila najviše stanovnika. Opasan trend: BiH u vrhu zemalja po odlivu stanovnika
U ovom periodu, prema objavljenim podacima, naša zemlja je ostala bez 28 posto populacije. S obzirom na to da je na popisu 1991. godine imala 4.377.033 stanovnika, to bi praktično značilo da smo do 2023. izgubili više od 1,2 miliona ljudi. Ovakvi podaci zvuče čak i optimistično u poređenju s podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, prema kojima je ukupan broj osoba rođenih u BiH, koji danas žive u 54 zemlje svijeta, gotovo 1,83 miliona.

Osnovni problem

Zamjenik predsjednika Centra za demografska istraživanja i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Aleksandar Majić pojašnjava da su ovakvoj situaciji doprinijeli nizak fertilitet (broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju), prisutan od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, kao i rat 90-ih godina.

– Međutim, osnovni problem je velika emigracija stanovništva. Danas ćete u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj često sresti prezimena s ovih prostora. Imamo ukupnu depopulaciju, koja je povezana s negativnim prirodnim priraštajem, koji je prisutan od 2007. godine, ali i sa iseljavanjem stanovništva – pojašnjava Majić.

Istovremeno, stanovništvo BiH je sve starije, pa nam više ne treba toliko škola, koliko bolnica i apoteka. Od 2013. godine i popisa čije rezultate mnogi smatraju nerealnim, BiH nije obavila popis stanovništva, pa se postavlja pitanje kome ne odgovara da se prebrojimo i istinski zabrinemo koliko nas je ostalo ovdje.

Prirodni priraštaj

– Mi smo oduvijek bili emigraciono područje. I pod turskom, austrougarskom vlašću, i za vrijeme kraljevine Jugoslavije i kasnije ljudi su išli trbuhom za hljebom. Međutim, gubitak smo mogli nadoknaditi rađanjem, jer je u porodici je bilo 4-5 djece. Danas je naš prirodni priraštaj negativan, a političke okolnosti ubrzavaju procese – ističe Majić, te dodaje da se nezaustavljivi trendovi mogu samo usporiti i ublažiti, ali ne i zaustaviti.

Najveći rast populacije u periodu 1990-2023. imao je Luksemburg (+74%), zatim Kipar (+71%), Turska (+56%), Andora (+54%), Island (+52%), Irska (+48%), Malta (+45%), San Marino (+44%) i Azerbejdžan (+43%).

Najviše stanovništva izgubili su Moldavija (-31%), Gruzija (-30%), Latvija (-29%) i Ukrajina (-28%). Hrvatska je u istom periodu izgubila 19% stanovnika, Srbija, Albanija i Kosovo po 14%, Sjeverna Makedonija 11%, a Crna Gora 2%. U Sloveniji je 2023. živjelo šest posto više stanovnika nego 1990. godine.

(Avaz)

Nastavi čitati

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Aktuelno