Određeni broj ljudi sinoć, 31. jula, nije uspio da uđe na koncert Dine Merlina u Sarajevu, što je izazvalo njihovo negodovanje. Organizatori ističu da će svi koji nisu uspjeli da uđu na parter u petak imati priliku da iskoriste svoje ulaznice tokom koncerta koji će biti održan u nedjelju.

Rješenje za posjetioce koji nisu ušli na koncert

“Povodom situacije u kojoj jedan dio publike sa važećim ulaznicama za parter u petak, 31.7.2026. godine, nažalost, nije uspio pravovremeno da uđe na stadion, obavještavamo publiku o rješenjima kojima ćemo omogućiti svim kupcima ulaznica za sektor partera da u potpunosti uživaju u spektaklu Dine Merlina na stadionu Koševo.

Svim posjetiocima koji u petak nisu uspjeli pravovremeno da uđu u sektor partera biće omogućeno korištenje njihovih ulaznica za koncert u nedjelju, 2. avgusta. Potrebno je samo da svoju ulaznicu pošalju na imejl info@adriaticket.ba do 20.00 časova večeras (1.8.) kako bi im se produžila valjanost za isti sektor (parter) za koncert u nedjelju, 2. avgusta”, navode iz Adriaticket tima.

Organizatori tvrde da nije bilo previše prodatih ulaznica

Oni ističu da ulaznice nisu prodavane u prekomjernom broju, već da je došlo do nepredviđenih okolnosti.

“Uprkos značajnim i višemjesečnim organizacionim pripremama i uloženom trudu da događaj protekne na najvišem nivou, došlo je do situacije koju nismo mogli da predvidimo. Iskreno žalimo zbog neprijatnosti koje je jedan manji dio publike doživio. Svjesni odgovornosti prema publici, želimo da ponudimo konkretno rješenje.

Sve ulaznice za sektor partera distribuirane su u skladu sa predviđenim kapacitetima i važećim standardima. Želimo da istaknemo da su u potpunosti netačne sve insinuacije da je do poteškoća manjeg dijela publike pri ulasku u sektor partera došlo zbog prekomjernog broja prodatih ulaznica”, kazali su.

Gužve, pogrešni ulazi i logistički problemi

Iz organizacije naglašavaju da su se posjetioci sa ulaznicama za parter suočili sa otežanim pristupom usljed kombinacije više logističkih faktora.

“Konfiguracija stadiona Koševo je takva da pristup parteru omogućava samo jedan ulaz, takozvani atletski ulaz, čiji su kapacitet i protočnost ograničeni”, naveli su kao jedan od razloga.

Takođe kažu da publika nije došla na vrijeme na stadion i da nije pratila uputstva za ulazak.

“Značajan broj publike stigao je u relativno kratkom vremenskom periodu pred sam početak koncerta, uprkos ranijim apelima organizatora da se dolazak planira ranije. Situaciju je dodatno otežala i činjenica da su pojedini posjetioci, uprkos jasno objavljenoj mapi stadiona i označenim ulazima, dolazili na ulaze koji nisu odgovarali njihovim ulaznicama, iako je ranije bilo saopšteno da se koriste isključivo naznačeni ulazi. Takvo kretanje dodatno je stvaralo gužve i usporavalo protok na ključnim pristupnim tačkama za sektor partera”, kazali su iz organizacije.

Najavljuju da se problemi neće ponoviti

Oni dodaju da je jedan od razloga i nedovoljna koordinacija koju su trebalo da sprovedu ljudi na terenu.

“Uz to, evidentirani su i nedostaci u operativnoj koordinaciji na terenu, uključujući nedovoljno efikasno usmjeravanje posjetilaca u datim okolnostima”, rečeno je.

Iz organizacije ističu da su analizirali situaciju te očekuju da narednih dana neće biti sličnih problema.

“Nakon detaljne analize, sve službe uključene u organizaciju dodatno su koordinisane te su preduzete konkretne mjere kako bi ulazak posjetilaca u sve sektore, a posebno sektor partera, na naredne koncerte protekao što efikasnije i bez poteškoća. Zbog svega navedenog, donesena je odluka da se kupcima ulaznica za parter u petak, koji nisu bili u mogućnosti da uživaju u ovom spektaklu, obezbijedi alternativno, gore opisano rješenje za koncert u nedjelju, 2. avgusta”, poručili su iz Adriaticketa.

Nezavisne

Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u BiH dobro poznat oblik privrednog kriminala.

Posljedice se mjere stotinama hiljada, pa i milionima maraka.

Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nikako nije usamljen, pričaju sagovornici CAPITAL-a, koji objašnjavaju da se u posljednje vrijeme dogodilo više takvih situacija u kojima su velike kompanije ostale bez ozbiljnih sredstava, dok su samo rijetki uspjeli da otkriju prevaru prije nego što je novac prebačen.

Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, sa tom razlikom da je neko primijetio nelogičnosti.

Radnik prepoznao pokušaj prevare
Kompanija iz Tešnja je trebalo da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je u par sati od slanja fakture do plaćanja stigao e-mail u kojem je partner tražio promjenu računa.

-Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa.

Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – objasnila je Agović Đozo za CAPITAL.

Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC). Ovaj slučaj, kao “Igman”, pokazuju da sajber kriminalci danas više ne napadaju isključivo računarske sisteme, već prije svega iskorištavaju ljudsko povjerenje.

Umjesto tehnički složenih napada danas oni koriste socijalni inženjering, pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, kako bi naveli zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.

-Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom -kaže Agović Đozo.

Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije između dvije kompanije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.

Napadač dugo boravi u sistemu
Ovakav primjer pokazuje da nije presudna sofisticiranost napada, već i pažnja zaposlenika. Upravo zato se danas, uz tehničke mjere zaštite, najveći naglasak stavlja na edukaciju zaposlenih i uspostavljanje internih procedura za provjeru promjena u finansijskim transakcijama.

Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve stvari non-stop dešavaju, ali da se ponekad desi da neki zainteresovani zaposleni primijeti promjenu i na vrijeme spriječi katastrofu.

Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.

-U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije. Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak – kaže Petrović.

Radilo se o “phishing” napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.

Krađa se može zaustaviti
-Jedna od te dvije firme je sigurno hakovana, ili ova u BiH ili ona u Turskoj. U momentu plaćanja napadač je znao kada treba da pošalje obavještenje sa lažnim izgovorom da su greškom poslali stari račun ili da imaju novi. To se ne može raditi bez “boravka” u sistemu firme i praćenja njihovog rada – kaže Petrović.

Kada se transakcija i dogodi, ona se može zaustaviti, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Petrović kaže da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu.

-Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta. Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično – kaže Petrović.

Dodaje da ako se prati logovanje na njihovim serverima, onda se u svakom trenutku zna ako je u sistem pokušao da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.

Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.

Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se među najsofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara izričito navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.

Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.

Capital

Zdravko Šarenac iz Trebinja nedavno je doživio neprijatnost kada mu je na kućnu adresu stigla plava koverta, a u njoj rješenje za sudsku naplatu dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine.

Srećom, imao je sačuvanu uplatnicu za sporni period staru 14 godina, a on upozorava sugrađane da budu oprezni jer po njegovim saznanjima, ovakvih slučajeva ima još mnogo.

Veći broj građana prema našim saznanjima dobijaju rješenja o sudskoj naplati dugovanja za RTV taksu iz 2012. godine iako je od prijedloga izvršenja od strane javnog servisa Republike Srpske prošlo 13 godina.

Isti slučaj dogodio se Zdravku Šarencu koji je srećom imao sačuvanu uplatnicu za sporni period iz 2012. godine, a ostaje otvoreno pitanje kako će blagovremenu uplatu dokazati oni građani koji nisu sačuvali uplatnice, a za šta nisu ni obavezni.

‘-Račune sam dobio 2012. godine, koje sam izmirio u roku od 7 dana i još zahvaljujući mojoj inteligenciji, tako da kažem, odnio sam jedan primjerak da dostavim od ova tri primjerka. Međutim, evo nakon 12-13 godina dolazi mi sudsko rješenje za oduzimanje imovine u slučaju da ne izmirim obaveze koje sam tada izmirio. Otišao sam juče na sud sa ovom dokumentacijom i kopirao sam im.

Pogledali su me i nisu mogli da vjeruju, da li je moguće da postoji čovjek koji 14 godina čuva račune. Apelujem na moje građane da se raspitaju koliko je vjerodostojno 14 godina čuvanja ovog dokumenta jer kad bi sve račune čuvali, trebala bi jedna hladnjača velika, ogromna da se to složi, a opet bi trebalo godinu dana da se nađe taj papir’ – kaže Zdravko Šarenac.

Zdravko tvrdi da je ovaj slučaj dokaz stanja u kojem se nalazi javni servis i da je sramotno da se na ovakav način pokušavaju izvući iz krize koja je uzrokovala i blokadu računa javnog servisa.

‘-Naplaćuju po dva puta ljudima račune da bi skupili jedan dinar, ovo je sitno i ovo je jedno ruglo i jedna bruka ove naše države na šta su spali, na 100 maraka po drugi put da naplate građanima da bi se izvukli iz krize’ – zaključuje Zdravko.

Podsjećamo, od 7. jula tekuće godine svih 15 računa RTRS-a je blokirano, a iako nije objavljeno ko je pokrenuo izvršenje niti po kojem osnovu, pretpostavlja se da je sve povezano sa sporom oko raspodjele RTV takse koji godinama traje između BHRT-a i RTRS-a, a BHRT tvrdi da mu javni servis Republike Srpske duguje više od 100 miliona prikupljene RTV takse.

Tokom 2026. godine je doneseno više pravosnažnih presuda u korist BHRT-a, pa se pretpostavlja da je upravo neka od ovih presuda dovela do blokade računa RTRS-a. Da li će ceh ponovo platiti građani?!

BNTV