Connect with us

Politika

DODIK DAO 840.000 dolara za skidanje sankcija navodi HAARETZ

Advokat Marc Zell, predsjednik Republikanske stranke u Izraelu, nedavno se registrovao kao lobista u ime Republike Srpske

Protiv Dodika je Sud BiH izdao nalog za raspisivanje međunarodne potjernice dok je boravio u Izraelu na konferenciji o antisemitizmu koju je organizovalo Ministarstvo za dijasporu te zemlje.

Jedan od ciljeva Zellovog lobiranja je ukidanje američkih sankcija koje su uvedene Dodiku, predsjedniku “proruske i secesionistički orijentisane Republike Srpske” navodi se u tekstu.

Prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA), svaki američki državljanin ili firma koja zastupa strane interese mora prethodno prijaviti takve aktivnosti. Prema dokumentaciji iz januara, Zellova firma „Zell & Associates International Advocates“ registrovana je kao lobista za Republiku Srpsku.

Zell, koji živi u izraelskom naselju Kfar Etzion na Zapadnoj obali, naveo je tu adresu u registraciji. Njegova firma ima kancelarije u New Yorku, Washingtonu, Torontu, Moskvi i Amanu. Prema ugovoru, Zell bi za svoje usluge trebao dobiti 840.000 dolara.

U prijavi je uključen i puni tekst ugovora između Zellove firme i šefa kabineta Milorada Dodika, koji je postupao u ime Predsjedništva Republike Srpske. U dokumentu je jasno naznačeno da je cilj lobiranja uspostavljanje i promovisanje dijaloga između Republike Srpske i nadolazeće Trampove administracije s ciljem poboljšanja odnosa sa SAD-om.

Taj pokušaj zbližavanja obrazložen je „promjenjivim geopolitičkim okolnostima na Zapadnom Balkanu i u Istočnoj Evropi, izazvanim, između ostalog, ratom između Rusije i Ukrajine“.

Registracija je upisana 13. januara – svega sedmicu dana prije najavljenog povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, a znatno prije bilo kakvih razgovora nove administracije s Rusijom ili Ukrajinom.

Zell, čija firma nudi međunarodne pravne usluge i već je zastupala Izraelce u sličnim pravnim situacijama, rekao je za Haaretz: „Informacije koje ste mi dostavili su nepotpune, netačne i stoga obmanjujuće. Osim toga, nemam komentar.“

Dodik (66) je politički lider srpskog entiteta u BiH, poznat po svojoj secesionističkoj i proruskoj retorici. Više puta je pozivao na otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Zbog tih stavova, pod američkim i britanskim je sankcijama, ali uživa snažnu podršku iz Moskve navodi Haaretz.

Ugovor sa Zellom odražava Dodikovu ambiciju da odvoji Republiku Srpsku od ostatka države. Dokument jasno navodi da će Zell lobirati kod američke administracije i Kongresa kako bi preispitali Dejtonski sporazum.

Ugovorom se predviđa i lobiranje za ukidanje ličnih sankcija protiv Dodika i njegove porodice, kao i protiv bivše predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, sadašnje članice Predsjedništva BiH. Zell će dobiti dodatni bonus ako uspije u tom cilju.

Potjernica izdata tokom posjete Izraelu

Prošlog četvrtka Sud BiH izdao je zahtjev Interpolu za raspisivanje crvene potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. U februaru je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Dodik je tu presudu odbacio kao nelegitimnu i nastavio aktivnosti u javnosti. Nakon presude, pojavio se na skupu u Srbiji sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a potom otputovao u Izrael na konferenciju Ministarstva za dijasporu, gdje su učestvovali i predstavnici evropske krajnje desnice i bivši predsjednik Paragvaja, koji je takođe pod američkim sankcijama zbog veza s Hezbolahom.

Na pitanje o potjernici, Dodik je rekao da je to „ništa novo“, te je optužio pravosudni sistem BiH za zloupotrebu i izjavio da je BiH „propala država“.

I Izrael i BiH potpisnice su Evropske konvencije o izručenju, prema kojoj su članice obavezne da izruče osumnjičene kada to druga država zatraži – uz određene izuzetke. Ministarstvo pravde Izraela odbilo je komentarisati da li je BiH uputila zahtjev za izručenje Dodika.

Izvor blizak organizaciji konferencije izjavio je za Haaretz da je Dodik napustio događaj ubrzo nakon dolaska: „Bio je tu jedva sat vremena i nije prisustvovao glavnim sesijama.“ Na pitanje da li je otišao sam ili je zamoljen da ode, izvor je rekao da je Dodiku „uljudno sugerisano“ da napusti događaj. Ministarstvo je kasnije potvrdilo da se vratio.

Prema FARA dokumentima i drugim izvorima, Zell je prethodno donirao kampanju američkog senatora Marca Rubija, koji sada obavlja funkciju državnog sekretara u Trampovoj administraciji.

Paradoksalno, Rubio je nedavno kritikovao upravo Zellovog klijenta: „Postupci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopavaju institucije BiH i ugrožavaju sigurnost i stabilnost zemlje“, napisao je na društvenim mrežama. Pozvao je partnere SAD-a u regionu da se „suprotstave ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju

N1

Related Topics:

Politika

TURNEJA CIK-a: Četiri tima u devet država ide da edukuje birače

Centralna izborna komisija BiH (CIK) usvojila je Odluku o realizaciji edukacije i informisanja birača izvan Bosne i Hercegovine, po kojoj će u narednih mjesec dana članovi CIK-a obilaziti svijet i edukovati birače.

Edukacija će se vršiti od 7. juna do 8. jula, a Odluka podrazumijeva da tu edukaciju sprovode četiri tima.

Prvi tim, na čijem čelu je Vlado Rogić, član CIK-a, sprovest će edukaciju birača u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama, dok će drugi tim, na čijem čelu je Ahmet Šantić, takođe član CIK-a, “obići” birače u Velikoj Britaniji.

Treći tim, kojim će rukovoditi Sead Arnautović, vršit će edukaciju birača u Austriji, Češkoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, dok će na čelu četvrtog tima ponovo biti Rogić, koji će sprovesti edukaciju birača u Sloveniji i Hrvatskoj.

Ovu odluku nisu podržali svi članovi CIK-a. Protiv je bila Irena Hadžiabdić, članica CIK-a, koja je rekla da članovi CIK-a znaju razloge zbog kojih neće glasati, ali ih nije saopštila javno.

“Ako je ovo Odluka o realizaciji edukacije i informiranja birača izvan BiH, a u fokusu su nam države sa značajnim brojem državljana, odnosno izbjeglica i osoba koje privremeno borave izvan BiH, smatram da je u najmanje jednom članu trebala biti obuhvaćena i planirana online edukacija po državama”, rekla je Hadžiabdić.

Ovaj njezin zahtjev na kraju je i prihvaćen, a Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, rekao je da se “za sve ostale države u koje se ne ide organizuju online prezentacije i da se naprave timovi koji će održati te edukacije”.

Na predloženu Odluku primjedbu je imao i Arnautović, tražeći da se timu kojim rukovodi doda i grad Freilasing pokraj Salzburga, jer je, kako je rekao, “jutros stigao zahtjev za to”.

Nastavi čitati

Politika

GLAS SRPSKE U BRISELU: Kresojević poručio – O Republici Srpskoj moramo govoriti sami, a ne da drugi govore umjesto nas

Poslanik PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da se glas Republike Srpske mora čuti u evropskim institucijama, ističući da politika izolacije nikada nije donosila rezultate.

Kresojević je naveo da je zajedno sa predsjednikom PDP-a Draškom Stanivukovićem bio dio delegacije PDP/PSS koja je boravila u Briselu, gdje su održani sastanci sa predstavnicima Evropskog parlamenta i Evropske narodne partije.

– Umjesto da dozvolimo da drugi pričaju o nama, mi pričamo priču o Republici Srpskoj. Važno je da se u Evropskom parlamentu čuje naš stav o značaju očuvanja dejtonske pozicije Republike Srpske kao preduslova za ekonomski i svaki drugi napredak – poručio je Kresojević.

On je istakao da politika zatvaranja i izolacije ne može donijeti korist Republici Srpskoj, te da je neophodno graditi mostove saradnje i razgovarati sa svim relevantnim međunarodnim partnerima.

– Poziciju Republike Srpske možemo i moramo jačati kroz dijalog, argumente i prisustvo tamo gdje se donose važne odluke. Samo tako možemo zaštititi naše interese i predstaviti istinu o Republici Srpskoj – rekao je Kresojević.

Delegacija PDP/PSS tokom posjete Briselu održala je više sastanaka sa evropskim zvaničnicima, s ciljem predstavljanja stavova Republike Srpske i unapređenja međunarodne saradnje.

Nastavi čitati

Politika

USPJEŠNA “INVESTICIJA”? Dodikov glavni lobista ušao u sukob sa Trampom

​Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država Majkl Flin bio je za predsjednika SNSD-a Milorada Dodika uspješna investicija, jer je angažovanjem njega kao lobiste uspio doći do vrha administracije predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Ipak, Flin se odjednom našao na meti Trampovih najradikalnijih pristalica, a upravo veze s Dodikom i činjenica da je Flin dobio novac od strane vlade postale su fokus ovih napada.

​Iza svega stoji Flinova odluka da podrži nekoliko kandidata koji su ulazili u izborne trke protiv Trampovih pristalica, što je u grupi oko američkog predsjednika, odnosno MAGA-i, metaforički rečeno smrtni grijeh.

​Kako je prije nekoliko sedmica objavio Vašington Reporter, Flin je tokom godine podržao nekoliko kandidata za Predstavnički dom i Senat koji su izlazili na izbore protiv osoba koje je Tramp ranije podržao.

​Tako je u trci za mjesto senatora iz Južne Karoline Flin podržao Marka Linča, dok je Tramp stao iza dugogodišnjeg senatora Lindzija Grejema.

​Ovo je posebno zasmetalo Trampu zbog toga što je Grejem jedan od njegovih najvećih pristalica u Senatu, a američki predsjednik mu je za predstojeću kampanju čak i “posudio” jednog od arhitekata svoje kampanje Krisa LaSivitu, koji je sada u Grejemovom timu kao viši savjetnik.

​Flin je, takođe, podržao kandidata za državnog sekretara savezne države Arkanzas Brajana Norisa, dok je Tramp pružio javnu podršku Kimu Hameru, koji je na kraju i odnio pobjedu. Flin je podržao i druge kandidate na unutarstranačkim izborima u Republikanskoj stranci koji idu protiv Trampovih ličnih favorita, a to su primijetili u Bijeloj kući, zbog čega je i krenuo napad radikalnog krila MAGA pokreta.

​U tom napadu izdvojeno je da Flin dobija 100.000 dolara mjesečno od Vlade Republike Srpske, ali je to predstavljeno kao direktna saradnja između Flina i Dodika, koji je čak i u ovim krugovima jasno etiketiran kao glavni čovjek ruskog predsjednika Vladimira Putina.

​Šta stoji iza odluke Flina da podrži kandidate koji idu u bitku protiv Trampovih pristalica nije potpuno jasno, ali je rezultat jasan. Od Dodikove investicije koja je, prema svim parametrima, pomogla da se bivši predsjednik RS-a ukloni s liste sankcionisanih osoba, Flin je sada postao teret koji je u efektivnom ratu s MAGA-om.

​Posebno je značajno primijetiti da su upravo veze s Dodikom, a neposredno i s ruskim rukovodstvom, izabrane kao glavna kritika protiv Flina, što će u Vašingtonu imati negativne posljedice i za Dodika.

​Najveće i najradikalnije pristalice Trampove politike, okupljeni u grupu MAGA, najviše od svega ne praštaju bilo kakvo odstupanje od puta koji je mapirao američki predsjednik, do toga koje kandidate treba podržati na izborima.

​Flinova odluka da u nekoliko trka podrži protivnike Trampovih pristalica efektivno znači da je izgubio uticaj u Bijeloj kući, a upravo taj uticaj je bio presudan da Dodik od čovjeka s američke crne liste postane čest gost u Vašingtonu.

​Naravno, Dodiku se investicija isplatila zbog uklanjanja s liste sankcionisanih osoba, ali bi se sada mogao naći u problemu jer Tramp i njegovi radikali iz MAGA-e ove Flinove poteze sigurno neće zaboraviti.

Nastavi čitati

Aktuelno