Connect with us

Politika

DODIK KUCA NA POGREŠNA VRATA: Da li će izostati veća ulaganja Turske u Republiku Srpsku

U najnovijem Mostu Radija Mosta Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o vezama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa islamskim liderima.

Sagovornici su bili Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, piše RSE.

Bilo je riječi o tome zašto su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović jedini iz Bosne i Hercegovine odazvali pozivu da prisustvuju nedavnom kongresu Erdoganove AKP partije, da li turski predsjednik izbjegava da svoju ulogu u Bosni i Hercegovini svede na sponzorstvo nad Strankom demokratske akcije, zašto Erdogan održava dobre odnose sa Dodikom i pored toga što on vrijeđa Bošnjake nazivajući ih podaničkim narodom i konvertitima, kao i o tome koliko ima istine u Dodikovoj priči o odličnoj privrednoj saradnju između Republike Srpske i Turske.

Razgovaralo se i tome zašto je Dodik poslao poruku azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu u kojoj mu čestita što je uspostavio kontrolu nad Nagornim Karbahom odakle su protjerani Jermeni, da li Dodik u uspostavljanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ima odlične odnose sa Turskom i pojedinim arapskim zemljama, kao i o tome da li Dodik traži pare u islamskom svijetu zato što Zapad zbog njegove secesionističke politike neće više da ulaže u Republiku Srpsku.

Omer Karabeg: Ovih dana održan je Kongres turske vladajuće AKP partije na koji su bili pozvani sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Bakir Izetbegović predsjednik Stranke demokratske akcije koji ima bliske odnose sa turskim predsjednikom Erdoganom. Odazvali su se samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koja predstavlja Srbe u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Turski predsjednik ih je srdačno primio. Zar nije neobično da se Erdoganovom pozivu odazovu samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

Žarko Korać: Meni to nije neobično. Erdogan ima velike ambicije, on želi da Turska proširi svoj uticaj na one regione gdje je nekada bila prisutna. Međutim, Turska se vrlo teško može da proširi na Bliski istok, Egipat i Arabijsko poluostrvo. Tu se mnogo štošta promijenilo poslije Prvog svjetskog rata kada se Turska povukla iz tih regiona. Zbog toga je Erdoganu interesantan naš region – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. On želi da Turska bude uticajna na Zapadnom Balkanu. Međutim, u Bosni i Hercegovini se često turska politika prema regionu doživljavaju kao pokroviteljska prema bošnjačkom narodu, prije svega prema Stranci demokratske akcije. To što predstavnici Stranke demokratske akcije nisu došli na ovaj skup, a ni bošnjački predstavnik u Predsedništvu Bosne i Hercegovine pokazuje njihov gnjev na činjenicu da Turska želi da se ponaša kao bivša i sadašnja sila u regionu.

Drugim riječima, Erdogan ne želi da njegova uloga u regionu bude ograničena time da što će biti pokrovitelj bošnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini, iako on to djelimično i jeste. To koristi Dodik. Odlaskom kod Erdogana on šalje poruku Bošnjacima – vaš pokrovitelj, šef jedne od najvećih islamskih zemalja, ima dobre odnose sa mnom, nije problem u srpsko-bošnjačkim odnosima nego u vama i vašoj politici prema Republici Srpskoj. To nije tačno, ali on je odlazak kod Erdogana iskoristio da indirektno pošalje tu poruku.

Vehid Šehić: Devedesetih godina odnosi između SDA i Turske nisu bili dobri. Tada se SDA više okrenula Teheranu. Tek kada se u Turskoj sekularisti izgubili vlast i kada je došao Erdogan, odnosi su postali jako dobri. Alija Izetbegović se je tamo jako dobro kotirao. Njega su svrstavali u najpoznatije ličnosti savremene istorije. Pamtimo izjavu Erdogana da mu je Alija Izetbegović, kada ga je posjetio u bolnici, rekao da mu Bosnu i Hercegovinu ostavlja u amanet.

Izgleda međutim, da su zahladnili odnosi između Erdogana i Bakira Izetbegovića, sadašnjeg predsjednika SDA, mada je Erdogan bio kum njegovoj kćerki kada se udavala. Vidimo da najbolje odnose sa arapskim svijetom ima Aleksandar Vučić. Dodik pokušava da ima dobre odnose sa Turskom. U političkom životu u Bosni i Hercegovini nema ideologije. Svako može sa svakim pošto svi imaju autokratske, diktatorske manire. Ne čudi me što traže prijatelje u državnicima kao što su Erdogan, Orban i Putin.

Pogrešna vrata
Omer Karabeg: Dodik je nakon susreta sa Erdoganom izjavio da su razgovarali o uticaju zapadnih zemalja na odluke koje donose bošnjački političari. Da li to znači da se Dodik žalio Erdoganu da su bošnjački političari suviše pod uticajem Zapada?

Žarko Korać: Mislim da tu ima malo istine. Hrvatski i bošnjački predstavnici žele evropske integracije i ulazak u NATO. To smeta Dodiku koji je pod uticajem Rusije. Ali je apsurdno da on ide da se žali turskom predsjedniku, čija je zemlja članica NATO pakta i to, rekao bih, u ovom trenutku jedna od najvažnijih. Pogledajte šta se trenutno dešava na Bliskom istoku. Koliko god je to nevjerovatno, nije sasvim nelogično da Dodik pokušava da “proda” priču Erdoganu, a zapravo kuca na pogrešna vrata. On hoće Erdoganu da kaže – Ti nisi zadovoljan Zapadom, a oni koje ti štitiš u Bosni i Hercegovini su se okrenuli Zapadu.

Vehid Šehić: Meni se čini da je zadnjih četiri, pet mjeseci SDA okrenula list i počela je napadati zapadne zemlje, u prvom redu SAD koje su najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine. Oni su sada u frontalnom sukobu sa američkom administracijom. Kada okrenete protiv sebe zemlju koja je doprinijela da opstane Bosna i Hercegovina, onda nešto nije u redu s politikom SDA. Oni se okreću prema Istoku i ne traže više saveznike u Zapadnoj Evropi.

Uostalom, nijedan od tri lidera u Bosni i Hercegovini – mislim na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića – nije iskreno za Evropsku uniju. Poštovanje zakona i vladavina prava ne odgovara nijednom od njih jer su autokrate.

Oni žele da vladaju svojim stadom, oni ne žele otvoreno demokratsko društvo. Kako to izgleda pokazao je zadnji kongres SDA kada u jednoj “demokratskoj” stranci na izborima za njenog predsjednika imate samo jednog kandidata jer su svi protukandidati eliminisani iz nekih formalnih razloga. Isti je slučaj sa Miloradom Dodikom i sa Draganom Čovićem.

Priča za birače
Omer Karabeg: Dodik je nakon sastanka sa Erdoganom rekao da je privredna saradnja između Republike Srpske i Turske odlična i najavio nove turske projekte. Znači, Turska pomaže Republiku Srpsku u trenutku kada se ona nalazi u ekonomskoj krizi pošto je Njemačka zbog Dodikovih secesionističkih poteza odustala od značajnih projekata u Republici Srpskoj, a zaustavljen je i priliv novca sa Zapada, ako izuzmemo Mađarsku. Zašto bi Turska pomagala Dodiku u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj?

Žarko Korać: Šta je Dodik pričao sa Erdoganom to ne znamo ni vi, ni ja, ni gospodin Šehić. Ostaje nam da vidimo da li će Turska ozbiljno da investira u Republiku Srpsku. Ona je, koliko znam, najavila pomoć za izgradnju nekih puteva i jednog mosta. Ali meni je nepoznato da se Turska sprema za neka velika ulaganja u Republiku Srpsku. Pre svega, što je i sama Turska u prilično ozbiljnoj privrednoj krizi i to ne maloj. Ni Rusija ne ulaže u Republiku Srpsku.

Kada je Dodik posljednji put bio kod svog velikog prijatelja Putina, tražio je beskamatni kredit, ali ništa nije dobio. Priča o turskim ulaganjima je priča za Dodikove birače. Bio bih veoma iznenađen da Turska naglo riješi da investira u Republiku Srpsku jer je u takvoj situaciji da ne može da investira nigdje.

Vehid Šehić: Ne znam za ta velika ulaganja Turske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Republiku Srpsku. Koliko je meni poznato, oni rade jednu dionicu autoputa Beograd – Sarajevo što je davno dogovoreno. Njihova najveća ulaganja su u bankarski sektor u Bosni i Hercegovini. Turska je daleko više uložila u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Zbog finansijskih sankcija, koje su uvedene Republici Srpskoj, Dodik mora tražiti novac i u Turskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji.

Čudna čestitka
Omer Karabeg: Dodik se pohvalio kako se u avgustu ove godine u Budimpešti sastao sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, a nedavno mu je uputio čestitku nakon što je azerbejdžanska vojska zauzela Nagorno Karabah poslije čega je desetine hiljade Jermena moralo da napusti tu oblast u kojoj su živjeli stotinama godina. Dodik je čestitao Alijevu na hrabrosti i mudrosti nazvavši ga hrabrim i mudrim vođom. Praktično je pravoslavac Dodik čestitao Alijevu na progonu hrišćana. Zar to nije šokantno?

Žarko Korać: Nije. Dodik je to uradio zato što Alijev ima para. Njega interesuju samo pare. Zna on da je Alijev dao milion evra da se njegovom ocu Hajdaru postavi spomenik u parku Tašmajdan u Beogradu, što smatram sramotom. Ne vidim da je njegov otac, koji je vladao Azerbejdžanom više od trideset godina, nešto zadužio Srbiju. Neko je, naravno, uzeo pare, jer taj spomenik košta neuporedivo manje od milion evra. Republika Srpska je u bankrotu, ne može da vraća kredite.

Dodiku trebaju pare da bi od sljedeće godine mogao da vraća kredite koji su već potrošeni. I drugi političari traže pare, ali kod Dodika je to mnogo brutalnije. Njegova čestitka je besmislena. Više od 100.00 Jermena je otišlo. To je jedna nesrećna priča. Dodik u stvari ide naokolo i – ne znam da li je to uvrijedljiva riječ – prosi, ali svakako traži pare gdje god može da početkom sljedeće godine ne bi došlo do ekonomskog kraha Republike Srpske.

Omer Karabeg: Kako tumačite Dodikovo nastojanje da ojača veze sa islamskim liderima u svjetlu njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima. On ih stalno naziva muslimanima, ne priznajući im naciju, kaže za Bošnjake da su podanički narod, da su patološki konvertiti, a za hodže kaže da arlauču. Dodik vrijeđa jedan narod koji je muslimanske vjere, a uspostavlja veze sa drugim muslimanima. Kako to objasniti?

Žarko Korać: On ne vidi problem u tome što najgore govori o Bošnjacima. Ne mogu da dokučim njegov način mišljenja, ne mogu da shvatim kako izgleda kad vrijeđaš narod koji živi s tobom, kad na ulici sretneš nekoga o čijem narodu uvrijedljivo govoriš. Dodik nema nikakve obzire, to je zastrašujući mentalitet.

Vehid Šehić: U vladi Republike Srpske ima ministara koji su Bošnjaci, i u Dodikovoj stranci ima Bošnjaka. Dodik je poklonio veliki tepih džamiji Ferhadiji kada je otvorena nakon obnove. On je čovjek kratkog fitilja. Odmah puca i govori ono što mu padne na pamet. Ne mislim da on mrzi Bošnjake, sve je to dnevna politika, građenje kulte ličnosti u Republici Srpskoj. Kad je riječ o njegovim vezama sa islamskim liderima, on ide tamo gdje su novci, nije mu važno ko ima novac nego da li će mu taj ko ga ima pomoći.

Arapi i Tito
Omer Karabeg: Da li Dodik u jačanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Vučića koji je izgradio odlične odnose sa Erdoganom i vladarima pojedinih arapskih zemalja?

Žarko Korać: Vučić svakako ima dobar, čak srdačan odnos sa nekima od vladara zalivskih zemalja. Čovek koji vodi Emirate prilikom svoje prve posete Srbiji bio je čak u kući Vučićevog oca što se u arapskom svijetu smatra posebnom čašću da te neko pozove u kuću. Zalivske zemlje imaju u Srbiji investicije koje su sa stanovišta njihovog bogatstva male, ali nisu beznačajne. To je, recimo kupovina zemlje u Vojvodini i Beograd na vodi. Dodik ne može da ide Vučićevim putem jer Republika Srpska nije država, ona je samo deo Bosne i Hercegovine. Dodik se često ponaša kao da je Republika Srpska država čiji je on predsjednik, ali investitori iz zalivskih zemalja znaju da Republika Srpska nije nikakva država.

Vehid Šehić: Podsjetio bih kako je Vučić otvorio vrata Ujedinjenih Arapskih Emirata. On je iskoristio što je arapski svijet jako volio Josipa Broza Tita. Voli ga i danas. Pominju njegovo ime. Ja sam bio u Bagdadu 2008. godine i, kad sam govorio o Titu, svi su me gledali sa oduševljenjem. Kad tamo pomenete Tita, sva su vam vrata otvorena. Jedan šeik je prilikom posjete Srbiji tražio od Vučića da posjeti Kuću cvijeća i grob Josipa Broza Tita.

“Stariji brat”
Omer Karabeg: Zašto turski predsjednik Erdogan održava tako dobre odnose sa Dodikom koji sa prezrenjem govori o Bošnjacima i razara Bosnu i Hercegovinu. Bošnjacima se sigurno ne sviđa takav Erdoganov odnos prema Dodiku, a još manje mogu da razumiju zašto jula ove godine u turskom parlamentu nije usvojen predlog opozicije da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj prijedlog su odbili poslanici Erdoganove partije.

Žarko Korać: Već sam rekao, Erdogan ima ambicije da bude malo više nego samo turski predsjednik. On želi da bude političar evropskog formata, a ne da bude eksponent politike SDA. On želi odnose i sa drugima. Neki političari u Sarajevu ga vide kao starijeg brata koji će uvek braniti njihove interese. Neće. Kad bude birao između interesa Turske i interesa Bošnjaka, budite potpuno sigurni da će se opredijeliti za interes Turske kao države, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

IGOR CRNADAK: “Dosta je. Vrijeme je da se zaustavi mašina zla KOJA OPSTAJE NA KRAĐI I PREVARI”

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i potpredsjednik stranke, Igor Crnadak, poručio je da je “dosta više” i da se mora zaustaviti, kako kaže, politička mašina koja svoj opstanak temelji na krađi i manipulacijama. U razgovoru za “MojуHercegovinu”, Crnadak je otvoreno govorio o izbornim nepravilnostima, odgovornosti i potrebi da se izbori ponove u ključnim gradovima.

Crnadak, koji je proteklih sedmica najavljivao pobjedu kandidata opozicije Branka Blanuše na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, ističe da je upravo on među onima koji najviše insistiraju da se izbori ponove u Laktašima, Zvorniku i Doboju.

“Ponavljanje izbora je jedini normalan izlaz”

Na pitanje da li očekuje ponavljanje glasanja u spomenutim gradovima, Crnadak je bio izričit:

– To je jedini normalan izlaz iz ove situacije, jer je otimanje glasova bilo toliko očigledno, drsko i ispod svakog nivoa da bi prihvatanje takvih rezultata bio pravi šamar svim građanima Republike Srpske.

On navodi da je Branko Blanuša, kao kandidаt “nove, pristojne i poštene Republike Srpske”, osvojio između 12.000 i 13.000 glasova više od kandidata SNSD-a, gledajući sve biračke odbore u Republici Srpskoj, osim – kako Crnadak kaže – “Bermudskog trougla” Doboj–Zvornik–Laktaši.

– A sada žele da sve to ponište i preokrenu na silu, sa ubačenim i namještenim glasovima koji su pristizali dva-tri sata poslije svih drugih – rekao je Crnadak.

Podsjetio je i da je SNSD u NSRS-u izjavio da je spreman da se izbori ponove u spornim sredinama.

– Ako ostanu pri tome, CIK BiH neće imati drugog izbora nego da to omogući, dodao je on.

“Ambijent u kojem se krade postao je normalizovan”

Upitan zašto opozicija sve to nije uspjela spriječiti, Crnadak odgovara da pitanje samo po sebi pokazuje koliko se javnost navikava na izborne zloupotrebe.

– To je isto kao da pitate silovanu osobu zašto se nije branila. U normalnom svijetu nije na političkim partijama da rješavaju takve situacije – poručio je Crnadak.

On tvrdi da su se na terenu dešavale ozbiljne i opasne stvari:

– Naoružani tipovi koje štiti policija, falsifikati, ubačeni popunjeni listići kao u Laktašima, ucjene, prijetnje djeci, lomljenje mobilnih telefona, fizičko izbacivanje sa biračkih mjesta… Sve to stvara ambijent u kojem oni “naduvaju” rezultat koliko im treba – rekao je on.

“Institucije su upozorene, i to unaprijed”

Crnadak naglašava da je opozicija na vrijeme upozoravala policiju, SIPA-u i sve nadležne institucije o onome što se, kako tvrdi, spremalo u ovim gradovima.

– Sve je to urađeno javno i blagovremeno. Ipak, institucije nisu reagovale – zaključio je Crnadak.

Na kraju poručuje da je kraj tolerisanju izborne pljačke i političkog nasilja:

– Ne može više ovako. Vrijeme je da se ova mašina zla zaustavi jednom zauvijek.

Nastavi čitati

Politika

DRAGAN MILANOVIĆ: “Skupštinska većina namjerno blokira rad grada, posljednji je rok da se zakaže sjednica”

Član Predsjedništva PSS i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banje Luke, Dragan Milanović, upozorio je da ni mjesec dana nakon što je gradonačelnik dostavio Nacrt budžeta za 2026. godinu, predsjednik Skupštine još nije zakazao sjednicu na kojoj bi odbornici raspravljali o ovom najvažnijem dokumentu za funkcionisanje grada.

Milanović ističe da je riječ o, kako kaže, očiglednoj namjeri skupštinske većine da izazove potpunu paralizu grada, te dodaje da ni molbe odbornika, inicijative gradonačelnika, niti zahtjevi građana ne utiču na promjenu njihovog ponašanja.

– Ovo je zadnji rok da se zakaže sjednica Skupštine grada kako bismo u normalnoj proceduri usvojili budžet i omogućili sprovođenje javne rasprave. Bez toga grad ponovo ulazi u blokadu – poručio je Milanović.

On je upozorio i na novi kolaps u oblasti parkinga, jer odluka koja je trenutno na snazi važi samo do kraja godine.

– Ako ne donesemo novu odluku, građane ponovo čeka haos – dodao je on.

Milanović podsjeća da ostale lokalne zajednice redovno usvajaju budžete i rebalanse, te da je i Vlada Republike Srpske prije nekoliko dana usvojila drugi rebalans budžeta u ovoj godini.

– Samo Banja Luka ulazi u četvrtu godinu bez rebalansa, i opet prijeti opasnost od privremenog finansiranja, što bi ugrozilo ne samo projekte, nego i plate zaposlenih za koje se skupštinska većina deklarativno zalaže – rekao je odbornik PDP-a.

Na kraju je još jednom pozvao predsjednika Skupštine da zakaže sjednicu “ako ne želi da bude upamćen kao neko zbog koga najveći grad u Republici Srpskoj trpi nesagledive posljedice i štetu”.

Takođe je uputio apel novom rukovodstvu Gradskog odbora SNSD-a, kao i “razumnim odbornicima u njihovim redovima”, da izvrše pritisak i omoguće normalan rad Skupštine.

– Radimo posao za koji nas je narod birao – zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

POKUŠAJ PRIVATIZACIJE DRŽAVE: Zukan Helez nastavio tamo gdje je stao njegov kolega Elmedin Konaković

Ono što je započeo ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je napisao protestne note svim zemljama u našim susjedstvu, nastavio je ministar odbrane Zukan Helez, koji nije dao saglasnost za slijetanje na banjalučki aerodrom vojnog aviona Mađarske u kojem je trebalo da doputuje mađarski šef diplomatije Peter Sijarto.

Sijatro je, po svemu sudeći, promijenio avion i juče doletio u Banjaluku, ali, kako ističu analitičari, ovakvi potezi dvojice ministara u Savjetu ministara BiH narušavaju regionalne odnose, koje bi trebalo graditi, a ne ugrožavati.

Ukoliko na Google pretraživaču ukucate “Elmedin Konaković protestna nota”, utvrdićete da ih je uputio Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Sporna im posjeta
Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem čelu je Konaković, uputilo je u septembru Ambasadi Mađarske u Sarajevu protestnu notu zato što je Sijarto, kako su naveli, primio u zvaničnu posjetu Milorada Dodika i to, kako navode, kao predsjednika Republike Srpske.

Konaković je u maju ove godine uputio protestnu notu Srbiji zbog ponašanja ministra odbrane Srbije Bratislava Gašića koji je sjedio prilikom intoniranja himne BiH tokom ceremonije vojnog karaktera održane u kasarni “Kozara” u Banjaluci.

Samo četiri mjeseca ranije, ovo ministarstvo je uputilo protestnu notu, takođe Srbiji, zbog učešća najviših državnih zvaničnika Srbije, predvođenih tadašnjim premijerom Milošem Vučevićem i predsjednicom Narodne skupštine Anom Brnabić, na obilježavanju 9. januara, Dana Republike Srpske.

Ali, spisak se tu ne završava: Konaković je 10. juna prošle godine izjavio da je uputio protestu notu Crnoj Gori zbog spornih izjava predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je “svesrpski sabor skup dviju država”.

Spisak kompletiran
Da krug bude kompletiran, Ministarstvo inostranih poslova BiH se potrudilo krajem 2024. godine, kada je uputilo protestnu notu Hrvatskoj zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da “BiH neće biti ukoliko u njoj ne prevlada koncept tri konstitutivna naroda”.

I taman kada je Konaković prestao, nastavio je Helez: odbio je dati saglasnost za slijetanje na banjalučki aerodrom vojnog aviona Mađarske u kojem je trebalo da doputuje Sijarto.

“Godinama unazad, mađarski premijer Viktor Orban i ministar Sijarto pružaju otvorenu podršku bivšem predsjedniku administrativnog dijela BiH, RS, Miloradu Dodiku, u njegovim djelovanjima koja potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Bosne i Hercegovine”, naveo je, uz ostalo, Helez.

Novinar iz Mostara Zoran Krešić rekao je da Konaković i Helez svojim potezima pokazuju da su neodgovorni prema BiH.

“Uzimajući u obzir zabranu koju je Helez postavio za dolazak Sijarta u Banjaluku vojnim avionom, jasno je da se takvi potezi ne mogu smatrati gestama prijateljstva ili razuma, već su isključivo politički i nacionalno motivirani. Iako se predstavljaju kao političari koji se bore za interese BiH, njihovi postupci su isključivo nacionalistički, a ne svih naroda i građana Bosne i Hercegovine”, rekao je Krešić za “Nezavisne novine”.

Pokušaji privatizacije države
To, kako je dodao, podrazumijeva pokušaje privatizacije države na način na koji bi se BiH pretvorila u plijen jedne strane. A to upravo, ističe Krešić, dolazi od političara koji najviše iznose stavove o patriotizmu, a u suštini su najviše odgovorni za potkopavanje same ideje zajedničke države.

“Patriotizam, u pravom smislu riječi, ne može se braniti neciviliziranim ponašanjem prema susjedima i prijateljima. Umjesto da grade mostove, bošnjački političari kao što su Konaković i Helez svakodnevno stvaraju nepremostive prepreke za europske integragije. Najbolje ih je demantirao sam Sijarto koji je u Banjaluci istaknuo da doslovno lobiraju da Balkan što prije bude dio EU. Helez i Konaković na taj način iritiraju stranu koja je jedna od najsnažnijih zagovornika EU budućnosti BiH. A zbog toga je ‘trojka’ koju predstavljaju i ugurana u vlast”, kaže Krešić.

Politikolog Filip Matić ocijenio je da bošnjački politički predstavnici nisu dovoljno politički zreli.

“Oni odavno prikazuju neprijateljstvo prema Ruskoj Federaciji, zbog koje i FBiH ima jeftiniji gas u odnosu na neke evropske države”, rekao je Matić.

Nezreli političari
Kako je dodao, ovakvo ponašanje nije ništa neobično za nezrele političare, odnosno ljude koji ovakve postupke gledaju kao skretanje pažnje sa svog nerada u okviru FBiH i BiH.

“Evo vidimo, niko još nije procesuirao policajce u Tuzli, niti je iko odgovarao za poplave i bujicu u Jablanici. Oni ne rade svoj posao, nego se bave ovakvim stvarima, a nisu ni svjesni koliko zapravo štete prave sami sebi i BiH, koju žustro i punih pluća pominju. Bošnjački političari su u ovom trenutku i te kako pogubljeni, jer nemaju onaj vid podrške od SAD koju su imali, i to jasno osjete, a s druge strane Kristijan Šmit je jako tih u ovom trenutku, te oni ne znaju na čemu su sa međunarodnom zajednicom i tu je panika”, naglasio je Matić za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno