Connect with us

Politika

DODIK KUCA NA POGREŠNA VRATA: Da li će izostati veća ulaganja Turske u Republiku Srpsku

U najnovijem Mostu Radija Mosta Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o vezama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa islamskim liderima.

Sagovornici su bili Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, piše RSE.

Bilo je riječi o tome zašto su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović jedini iz Bosne i Hercegovine odazvali pozivu da prisustvuju nedavnom kongresu Erdoganove AKP partije, da li turski predsjednik izbjegava da svoju ulogu u Bosni i Hercegovini svede na sponzorstvo nad Strankom demokratske akcije, zašto Erdogan održava dobre odnose sa Dodikom i pored toga što on vrijeđa Bošnjake nazivajući ih podaničkim narodom i konvertitima, kao i o tome koliko ima istine u Dodikovoj priči o odličnoj privrednoj saradnju između Republike Srpske i Turske.

Razgovaralo se i tome zašto je Dodik poslao poruku azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu u kojoj mu čestita što je uspostavio kontrolu nad Nagornim Karbahom odakle su protjerani Jermeni, da li Dodik u uspostavljanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ima odlične odnose sa Turskom i pojedinim arapskim zemljama, kao i o tome da li Dodik traži pare u islamskom svijetu zato što Zapad zbog njegove secesionističke politike neće više da ulaže u Republiku Srpsku.

Omer Karabeg: Ovih dana održan je Kongres turske vladajuće AKP partije na koji su bili pozvani sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Bakir Izetbegović predsjednik Stranke demokratske akcije koji ima bliske odnose sa turskim predsjednikom Erdoganom. Odazvali su se samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koja predstavlja Srbe u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Turski predsjednik ih je srdačno primio. Zar nije neobično da se Erdoganovom pozivu odazovu samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

Žarko Korać: Meni to nije neobično. Erdogan ima velike ambicije, on želi da Turska proširi svoj uticaj na one regione gdje je nekada bila prisutna. Međutim, Turska se vrlo teško može da proširi na Bliski istok, Egipat i Arabijsko poluostrvo. Tu se mnogo štošta promijenilo poslije Prvog svjetskog rata kada se Turska povukla iz tih regiona. Zbog toga je Erdoganu interesantan naš region – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. On želi da Turska bude uticajna na Zapadnom Balkanu. Međutim, u Bosni i Hercegovini se često turska politika prema regionu doživljavaju kao pokroviteljska prema bošnjačkom narodu, prije svega prema Stranci demokratske akcije. To što predstavnici Stranke demokratske akcije nisu došli na ovaj skup, a ni bošnjački predstavnik u Predsedništvu Bosne i Hercegovine pokazuje njihov gnjev na činjenicu da Turska želi da se ponaša kao bivša i sadašnja sila u regionu.

Drugim riječima, Erdogan ne želi da njegova uloga u regionu bude ograničena time da što će biti pokrovitelj bošnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini, iako on to djelimično i jeste. To koristi Dodik. Odlaskom kod Erdogana on šalje poruku Bošnjacima – vaš pokrovitelj, šef jedne od najvećih islamskih zemalja, ima dobre odnose sa mnom, nije problem u srpsko-bošnjačkim odnosima nego u vama i vašoj politici prema Republici Srpskoj. To nije tačno, ali on je odlazak kod Erdogana iskoristio da indirektno pošalje tu poruku.

Vehid Šehić: Devedesetih godina odnosi između SDA i Turske nisu bili dobri. Tada se SDA više okrenula Teheranu. Tek kada se u Turskoj sekularisti izgubili vlast i kada je došao Erdogan, odnosi su postali jako dobri. Alija Izetbegović se je tamo jako dobro kotirao. Njega su svrstavali u najpoznatije ličnosti savremene istorije. Pamtimo izjavu Erdogana da mu je Alija Izetbegović, kada ga je posjetio u bolnici, rekao da mu Bosnu i Hercegovinu ostavlja u amanet.

Izgleda međutim, da su zahladnili odnosi između Erdogana i Bakira Izetbegovića, sadašnjeg predsjednika SDA, mada je Erdogan bio kum njegovoj kćerki kada se udavala. Vidimo da najbolje odnose sa arapskim svijetom ima Aleksandar Vučić. Dodik pokušava da ima dobre odnose sa Turskom. U političkom životu u Bosni i Hercegovini nema ideologije. Svako može sa svakim pošto svi imaju autokratske, diktatorske manire. Ne čudi me što traže prijatelje u državnicima kao što su Erdogan, Orban i Putin.

Pogrešna vrata
Omer Karabeg: Dodik je nakon susreta sa Erdoganom izjavio da su razgovarali o uticaju zapadnih zemalja na odluke koje donose bošnjački političari. Da li to znači da se Dodik žalio Erdoganu da su bošnjački političari suviše pod uticajem Zapada?

Žarko Korać: Mislim da tu ima malo istine. Hrvatski i bošnjački predstavnici žele evropske integracije i ulazak u NATO. To smeta Dodiku koji je pod uticajem Rusije. Ali je apsurdno da on ide da se žali turskom predsjedniku, čija je zemlja članica NATO pakta i to, rekao bih, u ovom trenutku jedna od najvažnijih. Pogledajte šta se trenutno dešava na Bliskom istoku. Koliko god je to nevjerovatno, nije sasvim nelogično da Dodik pokušava da “proda” priču Erdoganu, a zapravo kuca na pogrešna vrata. On hoće Erdoganu da kaže – Ti nisi zadovoljan Zapadom, a oni koje ti štitiš u Bosni i Hercegovini su se okrenuli Zapadu.

Vehid Šehić: Meni se čini da je zadnjih četiri, pet mjeseci SDA okrenula list i počela je napadati zapadne zemlje, u prvom redu SAD koje su najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine. Oni su sada u frontalnom sukobu sa američkom administracijom. Kada okrenete protiv sebe zemlju koja je doprinijela da opstane Bosna i Hercegovina, onda nešto nije u redu s politikom SDA. Oni se okreću prema Istoku i ne traže više saveznike u Zapadnoj Evropi.

Uostalom, nijedan od tri lidera u Bosni i Hercegovini – mislim na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića – nije iskreno za Evropsku uniju. Poštovanje zakona i vladavina prava ne odgovara nijednom od njih jer su autokrate.

Oni žele da vladaju svojim stadom, oni ne žele otvoreno demokratsko društvo. Kako to izgleda pokazao je zadnji kongres SDA kada u jednoj “demokratskoj” stranci na izborima za njenog predsjednika imate samo jednog kandidata jer su svi protukandidati eliminisani iz nekih formalnih razloga. Isti je slučaj sa Miloradom Dodikom i sa Draganom Čovićem.

Priča za birače
Omer Karabeg: Dodik je nakon sastanka sa Erdoganom rekao da je privredna saradnja između Republike Srpske i Turske odlična i najavio nove turske projekte. Znači, Turska pomaže Republiku Srpsku u trenutku kada se ona nalazi u ekonomskoj krizi pošto je Njemačka zbog Dodikovih secesionističkih poteza odustala od značajnih projekata u Republici Srpskoj, a zaustavljen je i priliv novca sa Zapada, ako izuzmemo Mađarsku. Zašto bi Turska pomagala Dodiku u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj?

Žarko Korać: Šta je Dodik pričao sa Erdoganom to ne znamo ni vi, ni ja, ni gospodin Šehić. Ostaje nam da vidimo da li će Turska ozbiljno da investira u Republiku Srpsku. Ona je, koliko znam, najavila pomoć za izgradnju nekih puteva i jednog mosta. Ali meni je nepoznato da se Turska sprema za neka velika ulaganja u Republiku Srpsku. Pre svega, što je i sama Turska u prilično ozbiljnoj privrednoj krizi i to ne maloj. Ni Rusija ne ulaže u Republiku Srpsku.

Kada je Dodik posljednji put bio kod svog velikog prijatelja Putina, tražio je beskamatni kredit, ali ništa nije dobio. Priča o turskim ulaganjima je priča za Dodikove birače. Bio bih veoma iznenađen da Turska naglo riješi da investira u Republiku Srpsku jer je u takvoj situaciji da ne može da investira nigdje.

Vehid Šehić: Ne znam za ta velika ulaganja Turske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Republiku Srpsku. Koliko je meni poznato, oni rade jednu dionicu autoputa Beograd – Sarajevo što je davno dogovoreno. Njihova najveća ulaganja su u bankarski sektor u Bosni i Hercegovini. Turska je daleko više uložila u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Zbog finansijskih sankcija, koje su uvedene Republici Srpskoj, Dodik mora tražiti novac i u Turskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji.

Čudna čestitka
Omer Karabeg: Dodik se pohvalio kako se u avgustu ove godine u Budimpešti sastao sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, a nedavno mu je uputio čestitku nakon što je azerbejdžanska vojska zauzela Nagorno Karabah poslije čega je desetine hiljade Jermena moralo da napusti tu oblast u kojoj su živjeli stotinama godina. Dodik je čestitao Alijevu na hrabrosti i mudrosti nazvavši ga hrabrim i mudrim vođom. Praktično je pravoslavac Dodik čestitao Alijevu na progonu hrišćana. Zar to nije šokantno?

Žarko Korać: Nije. Dodik je to uradio zato što Alijev ima para. Njega interesuju samo pare. Zna on da je Alijev dao milion evra da se njegovom ocu Hajdaru postavi spomenik u parku Tašmajdan u Beogradu, što smatram sramotom. Ne vidim da je njegov otac, koji je vladao Azerbejdžanom više od trideset godina, nešto zadužio Srbiju. Neko je, naravno, uzeo pare, jer taj spomenik košta neuporedivo manje od milion evra. Republika Srpska je u bankrotu, ne može da vraća kredite.

Dodiku trebaju pare da bi od sljedeće godine mogao da vraća kredite koji su već potrošeni. I drugi političari traže pare, ali kod Dodika je to mnogo brutalnije. Njegova čestitka je besmislena. Više od 100.00 Jermena je otišlo. To je jedna nesrećna priča. Dodik u stvari ide naokolo i – ne znam da li je to uvrijedljiva riječ – prosi, ali svakako traži pare gdje god može da početkom sljedeće godine ne bi došlo do ekonomskog kraha Republike Srpske.

Omer Karabeg: Kako tumačite Dodikovo nastojanje da ojača veze sa islamskim liderima u svjetlu njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima. On ih stalno naziva muslimanima, ne priznajući im naciju, kaže za Bošnjake da su podanički narod, da su patološki konvertiti, a za hodže kaže da arlauču. Dodik vrijeđa jedan narod koji je muslimanske vjere, a uspostavlja veze sa drugim muslimanima. Kako to objasniti?

Žarko Korać: On ne vidi problem u tome što najgore govori o Bošnjacima. Ne mogu da dokučim njegov način mišljenja, ne mogu da shvatim kako izgleda kad vrijeđaš narod koji živi s tobom, kad na ulici sretneš nekoga o čijem narodu uvrijedljivo govoriš. Dodik nema nikakve obzire, to je zastrašujući mentalitet.

Vehid Šehić: U vladi Republike Srpske ima ministara koji su Bošnjaci, i u Dodikovoj stranci ima Bošnjaka. Dodik je poklonio veliki tepih džamiji Ferhadiji kada je otvorena nakon obnove. On je čovjek kratkog fitilja. Odmah puca i govori ono što mu padne na pamet. Ne mislim da on mrzi Bošnjake, sve je to dnevna politika, građenje kulte ličnosti u Republici Srpskoj. Kad je riječ o njegovim vezama sa islamskim liderima, on ide tamo gdje su novci, nije mu važno ko ima novac nego da li će mu taj ko ga ima pomoći.

Arapi i Tito
Omer Karabeg: Da li Dodik u jačanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Vučića koji je izgradio odlične odnose sa Erdoganom i vladarima pojedinih arapskih zemalja?

Žarko Korać: Vučić svakako ima dobar, čak srdačan odnos sa nekima od vladara zalivskih zemalja. Čovek koji vodi Emirate prilikom svoje prve posete Srbiji bio je čak u kući Vučićevog oca što se u arapskom svijetu smatra posebnom čašću da te neko pozove u kuću. Zalivske zemlje imaju u Srbiji investicije koje su sa stanovišta njihovog bogatstva male, ali nisu beznačajne. To je, recimo kupovina zemlje u Vojvodini i Beograd na vodi. Dodik ne može da ide Vučićevim putem jer Republika Srpska nije država, ona je samo deo Bosne i Hercegovine. Dodik se često ponaša kao da je Republika Srpska država čiji je on predsjednik, ali investitori iz zalivskih zemalja znaju da Republika Srpska nije nikakva država.

Vehid Šehić: Podsjetio bih kako je Vučić otvorio vrata Ujedinjenih Arapskih Emirata. On je iskoristio što je arapski svijet jako volio Josipa Broza Tita. Voli ga i danas. Pominju njegovo ime. Ja sam bio u Bagdadu 2008. godine i, kad sam govorio o Titu, svi su me gledali sa oduševljenjem. Kad tamo pomenete Tita, sva su vam vrata otvorena. Jedan šeik je prilikom posjete Srbiji tražio od Vučića da posjeti Kuću cvijeća i grob Josipa Broza Tita.

“Stariji brat”
Omer Karabeg: Zašto turski predsjednik Erdogan održava tako dobre odnose sa Dodikom koji sa prezrenjem govori o Bošnjacima i razara Bosnu i Hercegovinu. Bošnjacima se sigurno ne sviđa takav Erdoganov odnos prema Dodiku, a još manje mogu da razumiju zašto jula ove godine u turskom parlamentu nije usvojen predlog opozicije da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj prijedlog su odbili poslanici Erdoganove partije.

Žarko Korać: Već sam rekao, Erdogan ima ambicije da bude malo više nego samo turski predsjednik. On želi da bude političar evropskog formata, a ne da bude eksponent politike SDA. On želi odnose i sa drugima. Neki političari u Sarajevu ga vide kao starijeg brata koji će uvek braniti njihove interese. Neće. Kad bude birao između interesa Turske i interesa Bošnjaka, budite potpuno sigurni da će se opredijeliti za interes Turske kao države, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

“PRLJAV VEŠ” POSLAN U STRZBUR: Svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH

Sav “prljav veš” poslan je u Strazbur i svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH, rekao je Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

Pravni tim predsjednika Milorada Dodika uputiće Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu apelaciju, kojom će nastojati oboriti odluke “krnjeg” Ustavnog suda BiH.

– Zato možemo s pozitivne strane da posmatramo ovu odluku Suda BiH, po prvi put imaćemo priliku da se pravo i pravda traže na mjestu gdje je možemo i očekivati – istakao je Stjepanović.

Prema njegovim riječima, ukoliko se Evropski sud bude pridržavao konvencija, velike su šanse da apelacija obori odluke iz Sarajeva.

– Uvijek se vraćamo na aneks 10 gdje je potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje visokog predstavnika, a znamo da nju Šmit nikada nije dobio i to će pravni tim objasniti i obrazložiti. Kada sve saberete i sumirate možete doći do zaključka da je Ustavni sud ukinuo volju građanu BiH – dodao je Stjepanović.

On je istakao da će i Evropski sud u Strazburu imati specifičan slučaj pored sobom.

– Trebao bi da bude presedan, jer oni se nisu susretali sa ovakvom situacijom da strano lice mijenja krivične zakone u jednoj državi. Naravno da će oni pokušati da opravdaju sve ovo što se dešavalo, iako će imati jako težak posao – rekao je Stjepanović.

Stjepanović je pojasnio i proceduru buduće apelacije.

– Četiri mjeseca je rok da se podnese apelacija u Strazbur, a rok za odluku Suda je između dvije -tri godine,. Vjerujem da bi Sud zbog svega mogao mnogo ranije da to uradi i donose odluku, svi vjerujemo pozitivnu – poručio je Stjepanović.

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU POČINJE KAMPANJA! SNSD kreće iz Bijeljine, SDS iz Banjaluke

Iako je do održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske ostalo manje od 20 dana, svi detalji još nisu istjerani na čistac, zbog čega se i dalje spekuliše o tome da li će ih biti ili neće, ali uprkos tome politički subjekti privode kraju pripreme za novu kampanju, koja, po izbornom rasporedu, počinje u subotu, 8. novembra.

Odluke
Start
Redoslijed aktivnosti
Kandidati za predsjednika Republike Srpske
Pljušte žalbe
Prijevremeni izbori za prvog čovjeka Srpske su posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku, koji je, u svojstvu predsjednika Republike, osuđen u Sudu BiH na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita te propratne odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kojom mu je, zbog sudskog epiloga utvrđen prestanak mandata na toj poziciji.

Prijevremeni izbori su raspisani za 23. novembar, a nakon što su odbačene žalbe koje je Dodikov tim poslao Ustavnom sudu BiH, tražeći poništavanje presude Suda BiH, pala je potencijalna prepreka za sprovođenje izbora, ali je i dalje “u životu” ona koja se tiče transporta i koja još može da pomrsi konce planovima nadležnih u CIK-u.

Odluke
CIK je, u skladu sa utvrđenim redoslijedom izbornih aktivnosti, usvojio brojne odluke s ciljem održavanja izbora za predsjednika Srpske.

Izglasana je, između ostalog, odluka o mjestima za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH prema kojoj bi glasanje trebalo da bude organizovano u Generalnom konzulatu BiH u Minhenu i Ambasadi u Berlinu te ambasadama u Austriji i Srbiji, dok će na drugim destinacijama moći da bude glasano putem pošte.

Usvojena je i odluka kojom su 2.303 predsjednika i 1.963 njihova zamjenika ispunila uslove za imenovanje, a jedna od posljednjih podržana je početkom ove sedmice kada je potvrđen centralni birački spisak na kojem se nalaze 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Prijevremeni izbori bi, s druge strane, prema računicama CIK-a, trebalo da koštaju oko 6,4 miliona KM, a s ciljem njihovog sprovođenja raspisano je nekoliko javnih poziva. Na listi je i onaj za transport izbornog materijala, na koji je uložena žalba nakon izbora ponuđača.

Riječ je, kako je ranije pojašnjeno, o nabavci transporta iz skladišta CIK-a u izborne komisije, ali u pitanju nisu konkretni glasački listići, nego pakovanje konačnih biračkih spiskova, koverata, oznaka za biračka mjesta, obrazaca i tome slično.

Federalni mediji su i danas objavili da će, prema njihovim podacima, o ovom slučaju Kancelarija za razmatranje žalbi odlučivati tek polovinom iduće sedmice.

Prvi čovjek CIK-a Jovan Kalaba danas nije odgovarao na pozive, a u vezi sa ovim nismo uspjeli da stupimo u kontakt ni sa nadležnima u tamošnjoj službi za informisanje.

Start
Izborna komisija, sa sjedištem u Sarajevu, na jednoj od sjednica usvojila je i Odluku o utvrđivanju redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, a nakon što je sprovedena procedura žrijeba.

Prvo mjesto pripalo je Savezu za novu politiku, a prate ih SDS, nezavisni kandidat Igor Gašević, SNSD, nezavisni kandidat Slavko Dragičević te Ekološka partija Republike Srpske.

I dok nadležni i dalje pokušavaju da slože sve kockice u vezi sa izborima koji su izazvali brojne polemike, različite stavove te dodatno produbili jaz između vlasti i opozicije, posebno nakon odluke SNSD-a da učestvuje na njima, u vodećim političkim stranaka su odredili adrese sa kojih kreću u vanredni lov na glasove birača.

Stranke vladajuće koalicije su podržale Sinišu Karana iz SNSD-a kao svog kandidata za predsjednika Srpske, dok je opozicioni blok stao iza Branka Blanuše, koji je kadar SDS-a.

Za glasove birača, osim njih, će se boriti i nekoliko nezavisnih kandidata.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević potvrdio je da kampanju otvaraju u Bijeljini, a završavaju u Banjaluci uz zaključak da će pobijediti Srpska.

– Ovo su izbori koje Srpska nije tražila, koje narod Srpske nije tražio, jer je izabrao svog predsjednika. Naše učešće biće isključivo odbrana volje naroda i mandata koji dao svom predsjedniku. Kandidatura Siniše Karana je upravo to. Da se odbrani volja naroda te pravo Srpske i građana da sami donosimo ključne odluke i sami biramo predstavnike – rekao je Kovačević za “Glas”.

Kovačević tvrdi da ovih izbora ne bi bilo da je opozicija imala sluha i minimum patriotskog osjećanja.

– S obzirom na to da su oni jedva dočekali i potrčali po nalogu Kristijana Šmita te svih onih u Sarajevu koji žele da Republike Srpske nema i da preotmu tu instituciju predsjednika od Srpske, bili smo prinuđeni da na ovaj način branimo volju naroda Republike Srpske – poručio je Kovačević.

Predsjednik SDS-a Jovica Radulović nije odgovarao na pozive, a izborni štab SDS-a je, naime, sinoć trebalo da usaglasi detalje u vezi sa kampanjom.

Generalni sekretar SDS-a Zoran Latinović je izjavio za “Glas” da će prvi plakat vjerovatno zalijepiti u Banjaluci, a prve tribine organizovati u Prnjavoru i Gradišci.

Govoreći o optužbama iz SNSD-a istakao je da je činjenica da je i Milorad Dodik prihvatio odluke nadležnih institucija.

– Nismo imali dilema, uvažavajući zakonske okvire da li ćemo izlaziti na izbore ili ne, a i epilozi u Narodnoj skupštini su pokazali da je, kada je riječ o SNSD-u, sve bilo spekulacija i zamajavanje naroda – rekao je Latinović.

Sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj su, naime, prvobitnim zaključkom republičkog parlamenta imale slobodu da odluče da li će izaći ili bojkotovati prijevremene izbore za predsjednika.

Iako je vladajuća koalicija, predvođena SNSD-om na čijem je čelu Milorad Dodik, na početku odbijala izlazak na izbore, pozivajući na njihov bojkot u punom kapacitetu, došlo je do promjene nakon što je, kako su pojasnili iz tog bloka, postalo jasno da opozicija neće ispoštovati zaključke koje je u usvojila Narodna skupština te zbog bojazni da bi na čelo Srpske mogao doći neko ko će biti izglasan na biralištima u FBiH.

Srpska je u međuvremenu dobila vršioca dužnosti predsjednika.

Većinom glasova u republičkom parlamentu na tu poziciju je izabrana Ana Trišić Babić, jedna od bližih saradnika Milorada Dodika.

Redoslijed aktivnosti
medijsko predstavljanje od 8.11.
obraćanje putem elektronskih medija od 8.11.
zahtjevi za akreditovanje posmatrača do 8.11.
zabrana objavljivanja rezultata javnog mnjenja od 21. do 23.11. do zatvaranja birališta
izborna tišina od 22.11. u 7 časova do 23.11. do zatvaranja birališta
prvi preliminarni rezultati 23.11 (najkasnije do 24 časa)
konačni rezultati najkasnije do 13. decembra
Kandidati za predsjednika Republike Srpske
Siniša Karan (SNSD)
Branko Blanuša (SDS)
Dragan Đokanović (Savez za novu politiku)
Nikola Lazarević (Ekološka partija RS)
Igor Gašević (nezavisni kandidat)
Slavko Dragičević (nezavisni kandidat)
Pljušte žalbe
CIK BiH pobrojao je prigovore na preuranjenu i plaćenu kampanju za izbor predsjednika Republike Srpske, a najviše pritužbi je stiglo iz SNSD-a.

Sa te adrese je zaprimljeno sedam prigovora i svi su se odnosi na ponašanje opozicionog kandidata Branka Blanuše, posebno zbog objava na portalima, medijima te društvenim platformama.

Više prigovora je stiglo i protiv SP-a, dok je tri žalbe dostavila Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića u vezi sa ponašanjem funkcionera SNSD-a. Na preuranjenu kampanju SNSD-a žalila se i Koalicija “Pod lupom”.

– CIK je zbog preuranjene kampanje izrekao novčane kazne SNSD-u od 3.500 KM i SDS-u od 4.500 KM te kandidatu SDS-a Branku Blanuši od 3.000 KM – saopšteno je iz CIK-a, prenijeli su mediji.

Nastavi čitati

Politika

SRPSKU ĆE USKORO ZATRESTI NOVA AFERA u vezi Olimpijskog centra “Jahorina”

Republiku Srpsku i BiH će u narednom periodu zatresti jedna velika afera koja se odnosi na Olimpijski centar „Jahorina“, tvrdi novinar Nataša Miljanović Zubac. „Taj predmet je zadokumentovan, odrađen je. Tužilac Jasmina Habul je profesionalno odradila svoj posao ali ta afera još nije ugledala svjetlo dana zato što su izvršeni i vrše se veliki pritisci da se to ostavi u fioci, a pritisci se vrše od strane vrha MUP-a Republike Srpske i vrha Republičkog javnog tužilaštva. Zbog toga mi još nemamo epilog te priče“, otkrila je Miljanović Zubac ekskluzivno u emisji „MAT“ BN televizije.

Ona je dodala da su, kako je navela, pokušali da to što se dešava dovedu u vezu sa Srbijom. „Znamo iz kojih razloga i kako. Međutim, ta priča je poslužila za punjenje privatnih džepova i država Srbija nema nikakve veze sa tim, što će pokazati u momentu kad bude procesuiran ko bude trebalo da bude procesuiran iz tog predmeta“, kaže Miljanović Zubac.

Miljanović Zubac imala je pitanje i za bivšeg direktora OC “Jahorina” Dejana Ljevnaića.

„Neka gospodin Ljevnaić kaže, ne meni nego svima nama, ko prodaje veliku hacijendu, čini mi se da se zove „Vrhprača“, i da li je tačno da se prodaje za 22 miliona KM? Odakle ti i toliki milioni, je li ta hacijenda koja se prodaje zaista vrijedna 22 miliona KM, ko ju je i iz kojih razloga gradio, zašto je baš sada prodaje, zašto ne uživa u blagodatima te hacijende?

Da li su neka privatna lica iz Srbije, naglašavam privatna, a koja su otvarala firme na tom prostoru dobijala milionske iznose u gotovini?“, upitala je Miljanović Zubac.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno