Connect with us

Politika

DODIK KUCA NA POGREŠNA VRATA: Da li će izostati veća ulaganja Turske u Republiku Srpsku

U najnovijem Mostu Radija Mosta Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o vezama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa islamskim liderima.

Sagovornici su bili Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, piše RSE.

Bilo je riječi o tome zašto su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović jedini iz Bosne i Hercegovine odazvali pozivu da prisustvuju nedavnom kongresu Erdoganove AKP partije, da li turski predsjednik izbjegava da svoju ulogu u Bosni i Hercegovini svede na sponzorstvo nad Strankom demokratske akcije, zašto Erdogan održava dobre odnose sa Dodikom i pored toga što on vrijeđa Bošnjake nazivajući ih podaničkim narodom i konvertitima, kao i o tome koliko ima istine u Dodikovoj priči o odličnoj privrednoj saradnju između Republike Srpske i Turske.

Razgovaralo se i tome zašto je Dodik poslao poruku azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu u kojoj mu čestita što je uspostavio kontrolu nad Nagornim Karbahom odakle su protjerani Jermeni, da li Dodik u uspostavljanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ima odlične odnose sa Turskom i pojedinim arapskim zemljama, kao i o tome da li Dodik traži pare u islamskom svijetu zato što Zapad zbog njegove secesionističke politike neće više da ulaže u Republiku Srpsku.

Omer Karabeg: Ovih dana održan je Kongres turske vladajuće AKP partije na koji su bili pozvani sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Bakir Izetbegović predsjednik Stranke demokratske akcije koji ima bliske odnose sa turskim predsjednikom Erdoganom. Odazvali su se samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koja predstavlja Srbe u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Turski predsjednik ih je srdačno primio. Zar nije neobično da se Erdoganovom pozivu odazovu samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

Žarko Korać: Meni to nije neobično. Erdogan ima velike ambicije, on želi da Turska proširi svoj uticaj na one regione gdje je nekada bila prisutna. Međutim, Turska se vrlo teško može da proširi na Bliski istok, Egipat i Arabijsko poluostrvo. Tu se mnogo štošta promijenilo poslije Prvog svjetskog rata kada se Turska povukla iz tih regiona. Zbog toga je Erdoganu interesantan naš region – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. On želi da Turska bude uticajna na Zapadnom Balkanu. Međutim, u Bosni i Hercegovini se često turska politika prema regionu doživljavaju kao pokroviteljska prema bošnjačkom narodu, prije svega prema Stranci demokratske akcije. To što predstavnici Stranke demokratske akcije nisu došli na ovaj skup, a ni bošnjački predstavnik u Predsedništvu Bosne i Hercegovine pokazuje njihov gnjev na činjenicu da Turska želi da se ponaša kao bivša i sadašnja sila u regionu.

Drugim riječima, Erdogan ne želi da njegova uloga u regionu bude ograničena time da što će biti pokrovitelj bošnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini, iako on to djelimično i jeste. To koristi Dodik. Odlaskom kod Erdogana on šalje poruku Bošnjacima – vaš pokrovitelj, šef jedne od najvećih islamskih zemalja, ima dobre odnose sa mnom, nije problem u srpsko-bošnjačkim odnosima nego u vama i vašoj politici prema Republici Srpskoj. To nije tačno, ali on je odlazak kod Erdogana iskoristio da indirektno pošalje tu poruku.

Vehid Šehić: Devedesetih godina odnosi između SDA i Turske nisu bili dobri. Tada se SDA više okrenula Teheranu. Tek kada se u Turskoj sekularisti izgubili vlast i kada je došao Erdogan, odnosi su postali jako dobri. Alija Izetbegović se je tamo jako dobro kotirao. Njega su svrstavali u najpoznatije ličnosti savremene istorije. Pamtimo izjavu Erdogana da mu je Alija Izetbegović, kada ga je posjetio u bolnici, rekao da mu Bosnu i Hercegovinu ostavlja u amanet.

Izgleda međutim, da su zahladnili odnosi između Erdogana i Bakira Izetbegovića, sadašnjeg predsjednika SDA, mada je Erdogan bio kum njegovoj kćerki kada se udavala. Vidimo da najbolje odnose sa arapskim svijetom ima Aleksandar Vučić. Dodik pokušava da ima dobre odnose sa Turskom. U političkom životu u Bosni i Hercegovini nema ideologije. Svako može sa svakim pošto svi imaju autokratske, diktatorske manire. Ne čudi me što traže prijatelje u državnicima kao što su Erdogan, Orban i Putin.

Pogrešna vrata
Omer Karabeg: Dodik je nakon susreta sa Erdoganom izjavio da su razgovarali o uticaju zapadnih zemalja na odluke koje donose bošnjački političari. Da li to znači da se Dodik žalio Erdoganu da su bošnjački političari suviše pod uticajem Zapada?

Žarko Korać: Mislim da tu ima malo istine. Hrvatski i bošnjački predstavnici žele evropske integracije i ulazak u NATO. To smeta Dodiku koji je pod uticajem Rusije. Ali je apsurdno da on ide da se žali turskom predsjedniku, čija je zemlja članica NATO pakta i to, rekao bih, u ovom trenutku jedna od najvažnijih. Pogledajte šta se trenutno dešava na Bliskom istoku. Koliko god je to nevjerovatno, nije sasvim nelogično da Dodik pokušava da “proda” priču Erdoganu, a zapravo kuca na pogrešna vrata. On hoće Erdoganu da kaže – Ti nisi zadovoljan Zapadom, a oni koje ti štitiš u Bosni i Hercegovini su se okrenuli Zapadu.

Vehid Šehić: Meni se čini da je zadnjih četiri, pet mjeseci SDA okrenula list i počela je napadati zapadne zemlje, u prvom redu SAD koje su najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine. Oni su sada u frontalnom sukobu sa američkom administracijom. Kada okrenete protiv sebe zemlju koja je doprinijela da opstane Bosna i Hercegovina, onda nešto nije u redu s politikom SDA. Oni se okreću prema Istoku i ne traže više saveznike u Zapadnoj Evropi.

Uostalom, nijedan od tri lidera u Bosni i Hercegovini – mislim na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića – nije iskreno za Evropsku uniju. Poštovanje zakona i vladavina prava ne odgovara nijednom od njih jer su autokrate.

Oni žele da vladaju svojim stadom, oni ne žele otvoreno demokratsko društvo. Kako to izgleda pokazao je zadnji kongres SDA kada u jednoj “demokratskoj” stranci na izborima za njenog predsjednika imate samo jednog kandidata jer su svi protukandidati eliminisani iz nekih formalnih razloga. Isti je slučaj sa Miloradom Dodikom i sa Draganom Čovićem.

Priča za birače
Omer Karabeg: Dodik je nakon sastanka sa Erdoganom rekao da je privredna saradnja između Republike Srpske i Turske odlična i najavio nove turske projekte. Znači, Turska pomaže Republiku Srpsku u trenutku kada se ona nalazi u ekonomskoj krizi pošto je Njemačka zbog Dodikovih secesionističkih poteza odustala od značajnih projekata u Republici Srpskoj, a zaustavljen je i priliv novca sa Zapada, ako izuzmemo Mađarsku. Zašto bi Turska pomagala Dodiku u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj?

Žarko Korać: Šta je Dodik pričao sa Erdoganom to ne znamo ni vi, ni ja, ni gospodin Šehić. Ostaje nam da vidimo da li će Turska ozbiljno da investira u Republiku Srpsku. Ona je, koliko znam, najavila pomoć za izgradnju nekih puteva i jednog mosta. Ali meni je nepoznato da se Turska sprema za neka velika ulaganja u Republiku Srpsku. Pre svega, što je i sama Turska u prilično ozbiljnoj privrednoj krizi i to ne maloj. Ni Rusija ne ulaže u Republiku Srpsku.

Kada je Dodik posljednji put bio kod svog velikog prijatelja Putina, tražio je beskamatni kredit, ali ništa nije dobio. Priča o turskim ulaganjima je priča za Dodikove birače. Bio bih veoma iznenađen da Turska naglo riješi da investira u Republiku Srpsku jer je u takvoj situaciji da ne može da investira nigdje.

Vehid Šehić: Ne znam za ta velika ulaganja Turske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Republiku Srpsku. Koliko je meni poznato, oni rade jednu dionicu autoputa Beograd – Sarajevo što je davno dogovoreno. Njihova najveća ulaganja su u bankarski sektor u Bosni i Hercegovini. Turska je daleko više uložila u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Zbog finansijskih sankcija, koje su uvedene Republici Srpskoj, Dodik mora tražiti novac i u Turskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji.

Čudna čestitka
Omer Karabeg: Dodik se pohvalio kako se u avgustu ove godine u Budimpešti sastao sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, a nedavno mu je uputio čestitku nakon što je azerbejdžanska vojska zauzela Nagorno Karabah poslije čega je desetine hiljade Jermena moralo da napusti tu oblast u kojoj su živjeli stotinama godina. Dodik je čestitao Alijevu na hrabrosti i mudrosti nazvavši ga hrabrim i mudrim vođom. Praktično je pravoslavac Dodik čestitao Alijevu na progonu hrišćana. Zar to nije šokantno?

Žarko Korać: Nije. Dodik je to uradio zato što Alijev ima para. Njega interesuju samo pare. Zna on da je Alijev dao milion evra da se njegovom ocu Hajdaru postavi spomenik u parku Tašmajdan u Beogradu, što smatram sramotom. Ne vidim da je njegov otac, koji je vladao Azerbejdžanom više od trideset godina, nešto zadužio Srbiju. Neko je, naravno, uzeo pare, jer taj spomenik košta neuporedivo manje od milion evra. Republika Srpska je u bankrotu, ne može da vraća kredite.

Dodiku trebaju pare da bi od sljedeće godine mogao da vraća kredite koji su već potrošeni. I drugi političari traže pare, ali kod Dodika je to mnogo brutalnije. Njegova čestitka je besmislena. Više od 100.00 Jermena je otišlo. To je jedna nesrećna priča. Dodik u stvari ide naokolo i – ne znam da li je to uvrijedljiva riječ – prosi, ali svakako traži pare gdje god može da početkom sljedeće godine ne bi došlo do ekonomskog kraha Republike Srpske.

Omer Karabeg: Kako tumačite Dodikovo nastojanje da ojača veze sa islamskim liderima u svjetlu njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima. On ih stalno naziva muslimanima, ne priznajući im naciju, kaže za Bošnjake da su podanički narod, da su patološki konvertiti, a za hodže kaže da arlauču. Dodik vrijeđa jedan narod koji je muslimanske vjere, a uspostavlja veze sa drugim muslimanima. Kako to objasniti?

Žarko Korać: On ne vidi problem u tome što najgore govori o Bošnjacima. Ne mogu da dokučim njegov način mišljenja, ne mogu da shvatim kako izgleda kad vrijeđaš narod koji živi s tobom, kad na ulici sretneš nekoga o čijem narodu uvrijedljivo govoriš. Dodik nema nikakve obzire, to je zastrašujući mentalitet.

Vehid Šehić: U vladi Republike Srpske ima ministara koji su Bošnjaci, i u Dodikovoj stranci ima Bošnjaka. Dodik je poklonio veliki tepih džamiji Ferhadiji kada je otvorena nakon obnove. On je čovjek kratkog fitilja. Odmah puca i govori ono što mu padne na pamet. Ne mislim da on mrzi Bošnjake, sve je to dnevna politika, građenje kulte ličnosti u Republici Srpskoj. Kad je riječ o njegovim vezama sa islamskim liderima, on ide tamo gdje su novci, nije mu važno ko ima novac nego da li će mu taj ko ga ima pomoći.

Arapi i Tito
Omer Karabeg: Da li Dodik u jačanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Vučića koji je izgradio odlične odnose sa Erdoganom i vladarima pojedinih arapskih zemalja?

Žarko Korać: Vučić svakako ima dobar, čak srdačan odnos sa nekima od vladara zalivskih zemalja. Čovek koji vodi Emirate prilikom svoje prve posete Srbiji bio je čak u kući Vučićevog oca što se u arapskom svijetu smatra posebnom čašću da te neko pozove u kuću. Zalivske zemlje imaju u Srbiji investicije koje su sa stanovišta njihovog bogatstva male, ali nisu beznačajne. To je, recimo kupovina zemlje u Vojvodini i Beograd na vodi. Dodik ne može da ide Vučićevim putem jer Republika Srpska nije država, ona je samo deo Bosne i Hercegovine. Dodik se često ponaša kao da je Republika Srpska država čiji je on predsjednik, ali investitori iz zalivskih zemalja znaju da Republika Srpska nije nikakva država.

Vehid Šehić: Podsjetio bih kako je Vučić otvorio vrata Ujedinjenih Arapskih Emirata. On je iskoristio što je arapski svijet jako volio Josipa Broza Tita. Voli ga i danas. Pominju njegovo ime. Ja sam bio u Bagdadu 2008. godine i, kad sam govorio o Titu, svi su me gledali sa oduševljenjem. Kad tamo pomenete Tita, sva su vam vrata otvorena. Jedan šeik je prilikom posjete Srbiji tražio od Vučića da posjeti Kuću cvijeća i grob Josipa Broza Tita.

“Stariji brat”
Omer Karabeg: Zašto turski predsjednik Erdogan održava tako dobre odnose sa Dodikom koji sa prezrenjem govori o Bošnjacima i razara Bosnu i Hercegovinu. Bošnjacima se sigurno ne sviđa takav Erdoganov odnos prema Dodiku, a još manje mogu da razumiju zašto jula ove godine u turskom parlamentu nije usvojen predlog opozicije da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj prijedlog su odbili poslanici Erdoganove partije.

Žarko Korać: Već sam rekao, Erdogan ima ambicije da bude malo više nego samo turski predsjednik. On želi da bude političar evropskog formata, a ne da bude eksponent politike SDA. On želi odnose i sa drugima. Neki političari u Sarajevu ga vide kao starijeg brata koji će uvek braniti njihove interese. Neće. Kad bude birao između interesa Turske i interesa Bošnjaka, budite potpuno sigurni da će se opredijeliti za interes Turske kao države, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

MARKOVIĆ PITA “Ko su ti STRUČNJACI za koje je Dodikov kabinet daje 4 miliona KM?”

Zašto ste kroz rebalans, odnosno kroz novi budžet za 2025. godinu predvidjeli 4.000.000 KM u kabinetu predsjednika za stručne usluge? Zašto ste stavku reprezentacije predsjednika podigli sa 150.000 na 300.000 KM?
Pitao je ovo Slaviša Marković, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom tokom tačke današnje sjednice koja se tiče rebalansa budžeta, dodajući da prema tome, predsjednik Republike Srpske ima dnevnu reprezentaciju od preko 1000 KM.

– Da li vi mislite da je to normalno? S druge strane, u okviru budžeta Agencije za agrarna plaćanja smanjen je iznos budžeta za poljoprivredu za pet miliona. Ministar finansija, gđa Vidović, rekla je da je u okviru Ministarstva poljoprivrede to nadoknađeno, što nije istina. Jasno vidimo budžet i rebalans i da ta pozicija nije mijenjana – rekao je Marković, koji je dodao da smatra da je bilo potrebno izdvojiti dodatna sredstva za poljoprivredu, zbog suše kao elementarne nepogode.
Govoreći o radu javnih preduzeća, Marković je podsjetio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ 2023. godine iskazala dobit od 145 miliona KM, a 2024. godine gubitak od 40 miliona.

– Da li je normalno da jedno preduzeće za jednu kalendarsku godinu izgubi 80 miliona i da niko ne odgovara? Da li je normalno da dugovanja RiTE „Ugljevik“ budu preko 120 miliona KM, što uključuje obaveze prema dobavljačima i matičnom preduzeću? Da preko 40 puta ima blokirane račune? – pita Marković.

Dodao je da je Vlada izvršila dokapitalizaciju firme „RS gas“ u iznosu od 60 miliona KM, za šta se spekuliše da je prebačeno na račun jedne kiparske firme, da bi se sredstva prebacila biznismenu Rašidu Serdarovu.

– Bitno je da Ministarstvo finansija odgovori da li je to tačno – naveo je Marković.

Nakon što je ukazao na ove činjenice, Markoviću je oduzeta riječ, uz obrazloženje za ne govori o dnevnom redu.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VATROGASCI ISTJERALI “MAK NA KONAC!” NSRS koriguje zakon o platama

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je rasprava o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave po hitnom postupku.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić rekla je da se Prijedlogom zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave uređuju način utvrđivanja plate, prava na naknadu i pomoć i druga prava iz radnog odnosa službenika, namještenika i ostalih zaposlenih koji nemaju status službenika u gradskoj ili opštinskoj upravi.
Obrazlažući ovaj prijedlog zakona, koji se u Narodnoj skupštini razmatra po hitnom postupku, Jujićeva je rekla da se njime ova oblast po prvi put nastoji urediti zakonom, budući da je do sada bila regulisana Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Srpske.

Ona je naglasila da se zakonskim regulisanjem ove materije sa jedne strane uvodi jednoobraznost u način utvrđivanja plata i drugih naknada za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave u Srpskoj.

Osim toga, sa druge strane se daje dovoljno autonomije jedinicama lokalne samouprave da, u skladu sa stepenom ekonomskog razvoja i finansijskim mogućnostima, krećući se u zakonskim rasponima, utvrde visinu cijene rada i platne koeficijente.

– Predloženim zakonskim rješenjem uređuje se način utvrđivanja visine cijene rada za jedinice lokalne samouprave koja je predviđena u trogodišnjem rasponu od 120 do 160 KM. Tim aktom definišu se i rasponi koeficijenata za obračun osnovne plate službenika i namještenika koji se razvrstavaju u platne grupe zavisno od stručne spreme, složenosti poslova, samostalnosti u radu i stepena odgovornosti – rekla je Jujićeva.

Odredbe ovog zakona, navela je ona, odnose se i na obračun plata zaposlenih u kabinetu gradonačelnika, odnosno načelnika opštine koji nemaju status službenika ili namještenika u smislu Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

Isto tako, kaže Jujićeva, zakonom su utvrđena prava koja proističu iz rada i po osnovu rada kao što su pravo na određene naknade, pravo na novčanu pomoć, prava u slučaju prestanka radnog odnosa i druga čija će visina biti utvrđena Posebnim kolektivnim ugovorom.

– Zakonom se utvrđuje obaveza započinjanja pregovora između Ministarstva i reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno od 1. januara 2026. godine – navela je Jujićeva i dodala da će se, ako ne dođe do njegovog zaključivanja u predviđenom roku, primjenjivati odredbe Zakona o radu.

Ona je istakla da se ovaj akt u opštem interesu donosi po hitnom postupku jer se njime stvara pravni okvir za utvrđivanje plata zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, a koji ne postoji u zadnje dvije godine.

Jujićeva je napomenula da je ovim aktom, između ostalog, predloženo korigovanje donje granice koeficijenata za obračun osnovne plate za radno mjesto vatrogasca-spasioca sa 12,60 na 13,60, zbog složenosti posla koje obavljaju.

Podsjećamo, prethodnih dana vatrogasci su ukazali na činjenicu da će se, ukoliko se ovaj zakon usvoji, plata vatrogasca biti smanjena i iznositi tek oko 1.000 KM, što je neprihvatljivo.

– Nakon protesta vatrogasaca ispred NSRS, održanog u ponedjeljak, predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je zainteresovanost za rješavanje problema vatrogasca-spasilaca i preuzeo je obavezu da se Zakon o platama zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave amandmanski ispravi kada se o istom bude raspravljalo u Narodnoj skupštini Republike Srpske – poruili su iz Sindikata uprave RS, što se na današnjoj sjednici NSRS i desilo.

Mondo

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI! “Islamistički ekstremizam buja u BiH, A SVIJET ĆUTI”

Godinama upozoravam da fundamentalni islamizam u BiH nije izmišljena prijetnja, već ozbiljna bezbjednosna realnost. Spriječeni teroristički napad u Beču, u kojem su učestvovali radikalizovani migranti, potvrđuje koliko su granice, zakon i saradnja ključni za sigurnost, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Pozdravljam pravovremenu akciju obavještajnih službi i dokaz da međunarodna bezbjednosna saradnja – kada je stvarna i konkretna – spasava živote. Rasprava koju smo pokrenuli u Narodnoj skupštini Republike Srpske o odbacivanju britanskog plana za naseljavanje odbijenih migranata nije bila nikakva ideološka retorika, nego pitanje golih činjenica i bezbjednosti – napisao je Dodik na svom Tviter nalogu.

On je istakao da otkazivanje Evropske konferencije rabina zbog antisemitizma u Sarajevu, kao i otvorena podrška određenih struktura muslimanskim ekstremističkim pokretima, upozorenje su koje niko ozbiljan ne smije ignorisati.
– Nastavićemo sarađivati s našim međunarodnim partnerima i saveznicima u borbi protiv svih oblika terorizma – jer bezbjedna Republika Srpska znači i bezbjednija Evropa – dodao je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno