Connect with us

Politika

DODIK KUCA NA POGREŠNA VRATA: Da li će izostati veća ulaganja Turske u Republiku Srpsku

U najnovijem Mostu Radija Mosta Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o vezama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa islamskim liderima.

Sagovornici su bili Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, piše RSE.

Bilo je riječi o tome zašto su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović jedini iz Bosne i Hercegovine odazvali pozivu da prisustvuju nedavnom kongresu Erdoganove AKP partije, da li turski predsjednik izbjegava da svoju ulogu u Bosni i Hercegovini svede na sponzorstvo nad Strankom demokratske akcije, zašto Erdogan održava dobre odnose sa Dodikom i pored toga što on vrijeđa Bošnjake nazivajući ih podaničkim narodom i konvertitima, kao i o tome koliko ima istine u Dodikovoj priči o odličnoj privrednoj saradnju između Republike Srpske i Turske.

Razgovaralo se i tome zašto je Dodik poslao poruku azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu u kojoj mu čestita što je uspostavio kontrolu nad Nagornim Karbahom odakle su protjerani Jermeni, da li Dodik u uspostavljanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ima odlične odnose sa Turskom i pojedinim arapskim zemljama, kao i o tome da li Dodik traži pare u islamskom svijetu zato što Zapad zbog njegove secesionističke politike neće više da ulaže u Republiku Srpsku.

Omer Karabeg: Ovih dana održan je Kongres turske vladajuće AKP partije na koji su bili pozvani sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Bakir Izetbegović predsjednik Stranke demokratske akcije koji ima bliske odnose sa turskim predsjednikom Erdoganom. Odazvali su se samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koja predstavlja Srbe u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Turski predsjednik ih je srdačno primio. Zar nije neobično da se Erdoganovom pozivu odazovu samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

Žarko Korać: Meni to nije neobično. Erdogan ima velike ambicije, on želi da Turska proširi svoj uticaj na one regione gdje je nekada bila prisutna. Međutim, Turska se vrlo teško može da proširi na Bliski istok, Egipat i Arabijsko poluostrvo. Tu se mnogo štošta promijenilo poslije Prvog svjetskog rata kada se Turska povukla iz tih regiona. Zbog toga je Erdoganu interesantan naš region – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. On želi da Turska bude uticajna na Zapadnom Balkanu. Međutim, u Bosni i Hercegovini se često turska politika prema regionu doživljavaju kao pokroviteljska prema bošnjačkom narodu, prije svega prema Stranci demokratske akcije. To što predstavnici Stranke demokratske akcije nisu došli na ovaj skup, a ni bošnjački predstavnik u Predsedništvu Bosne i Hercegovine pokazuje njihov gnjev na činjenicu da Turska želi da se ponaša kao bivša i sadašnja sila u regionu.

Drugim riječima, Erdogan ne želi da njegova uloga u regionu bude ograničena time da što će biti pokrovitelj bošnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini, iako on to djelimično i jeste. To koristi Dodik. Odlaskom kod Erdogana on šalje poruku Bošnjacima – vaš pokrovitelj, šef jedne od najvećih islamskih zemalja, ima dobre odnose sa mnom, nije problem u srpsko-bošnjačkim odnosima nego u vama i vašoj politici prema Republici Srpskoj. To nije tačno, ali on je odlazak kod Erdogana iskoristio da indirektno pošalje tu poruku.

Vehid Šehić: Devedesetih godina odnosi između SDA i Turske nisu bili dobri. Tada se SDA više okrenula Teheranu. Tek kada se u Turskoj sekularisti izgubili vlast i kada je došao Erdogan, odnosi su postali jako dobri. Alija Izetbegović se je tamo jako dobro kotirao. Njega su svrstavali u najpoznatije ličnosti savremene istorije. Pamtimo izjavu Erdogana da mu je Alija Izetbegović, kada ga je posjetio u bolnici, rekao da mu Bosnu i Hercegovinu ostavlja u amanet.

Izgleda međutim, da su zahladnili odnosi između Erdogana i Bakira Izetbegovića, sadašnjeg predsjednika SDA, mada je Erdogan bio kum njegovoj kćerki kada se udavala. Vidimo da najbolje odnose sa arapskim svijetom ima Aleksandar Vučić. Dodik pokušava da ima dobre odnose sa Turskom. U političkom životu u Bosni i Hercegovini nema ideologije. Svako može sa svakim pošto svi imaju autokratske, diktatorske manire. Ne čudi me što traže prijatelje u državnicima kao što su Erdogan, Orban i Putin.

Pogrešna vrata
Omer Karabeg: Dodik je nakon susreta sa Erdoganom izjavio da su razgovarali o uticaju zapadnih zemalja na odluke koje donose bošnjački političari. Da li to znači da se Dodik žalio Erdoganu da su bošnjački političari suviše pod uticajem Zapada?

Žarko Korać: Mislim da tu ima malo istine. Hrvatski i bošnjački predstavnici žele evropske integracije i ulazak u NATO. To smeta Dodiku koji je pod uticajem Rusije. Ali je apsurdno da on ide da se žali turskom predsjedniku, čija je zemlja članica NATO pakta i to, rekao bih, u ovom trenutku jedna od najvažnijih. Pogledajte šta se trenutno dešava na Bliskom istoku. Koliko god je to nevjerovatno, nije sasvim nelogično da Dodik pokušava da “proda” priču Erdoganu, a zapravo kuca na pogrešna vrata. On hoće Erdoganu da kaže – Ti nisi zadovoljan Zapadom, a oni koje ti štitiš u Bosni i Hercegovini su se okrenuli Zapadu.

Vehid Šehić: Meni se čini da je zadnjih četiri, pet mjeseci SDA okrenula list i počela je napadati zapadne zemlje, u prvom redu SAD koje su najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine. Oni su sada u frontalnom sukobu sa američkom administracijom. Kada okrenete protiv sebe zemlju koja je doprinijela da opstane Bosna i Hercegovina, onda nešto nije u redu s politikom SDA. Oni se okreću prema Istoku i ne traže više saveznike u Zapadnoj Evropi.

Uostalom, nijedan od tri lidera u Bosni i Hercegovini – mislim na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića – nije iskreno za Evropsku uniju. Poštovanje zakona i vladavina prava ne odgovara nijednom od njih jer su autokrate.

Oni žele da vladaju svojim stadom, oni ne žele otvoreno demokratsko društvo. Kako to izgleda pokazao je zadnji kongres SDA kada u jednoj “demokratskoj” stranci na izborima za njenog predsjednika imate samo jednog kandidata jer su svi protukandidati eliminisani iz nekih formalnih razloga. Isti je slučaj sa Miloradom Dodikom i sa Draganom Čovićem.

Priča za birače
Omer Karabeg: Dodik je nakon sastanka sa Erdoganom rekao da je privredna saradnja između Republike Srpske i Turske odlična i najavio nove turske projekte. Znači, Turska pomaže Republiku Srpsku u trenutku kada se ona nalazi u ekonomskoj krizi pošto je Njemačka zbog Dodikovih secesionističkih poteza odustala od značajnih projekata u Republici Srpskoj, a zaustavljen je i priliv novca sa Zapada, ako izuzmemo Mađarsku. Zašto bi Turska pomagala Dodiku u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj?

Žarko Korać: Šta je Dodik pričao sa Erdoganom to ne znamo ni vi, ni ja, ni gospodin Šehić. Ostaje nam da vidimo da li će Turska ozbiljno da investira u Republiku Srpsku. Ona je, koliko znam, najavila pomoć za izgradnju nekih puteva i jednog mosta. Ali meni je nepoznato da se Turska sprema za neka velika ulaganja u Republiku Srpsku. Pre svega, što je i sama Turska u prilično ozbiljnoj privrednoj krizi i to ne maloj. Ni Rusija ne ulaže u Republiku Srpsku.

Kada je Dodik posljednji put bio kod svog velikog prijatelja Putina, tražio je beskamatni kredit, ali ništa nije dobio. Priča o turskim ulaganjima je priča za Dodikove birače. Bio bih veoma iznenađen da Turska naglo riješi da investira u Republiku Srpsku jer je u takvoj situaciji da ne može da investira nigdje.

Vehid Šehić: Ne znam za ta velika ulaganja Turske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Republiku Srpsku. Koliko je meni poznato, oni rade jednu dionicu autoputa Beograd – Sarajevo što je davno dogovoreno. Njihova najveća ulaganja su u bankarski sektor u Bosni i Hercegovini. Turska je daleko više uložila u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Zbog finansijskih sankcija, koje su uvedene Republici Srpskoj, Dodik mora tražiti novac i u Turskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji.

Čudna čestitka
Omer Karabeg: Dodik se pohvalio kako se u avgustu ove godine u Budimpešti sastao sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, a nedavno mu je uputio čestitku nakon što je azerbejdžanska vojska zauzela Nagorno Karabah poslije čega je desetine hiljade Jermena moralo da napusti tu oblast u kojoj su živjeli stotinama godina. Dodik je čestitao Alijevu na hrabrosti i mudrosti nazvavši ga hrabrim i mudrim vođom. Praktično je pravoslavac Dodik čestitao Alijevu na progonu hrišćana. Zar to nije šokantno?

Žarko Korać: Nije. Dodik je to uradio zato što Alijev ima para. Njega interesuju samo pare. Zna on da je Alijev dao milion evra da se njegovom ocu Hajdaru postavi spomenik u parku Tašmajdan u Beogradu, što smatram sramotom. Ne vidim da je njegov otac, koji je vladao Azerbejdžanom više od trideset godina, nešto zadužio Srbiju. Neko je, naravno, uzeo pare, jer taj spomenik košta neuporedivo manje od milion evra. Republika Srpska je u bankrotu, ne može da vraća kredite.

Dodiku trebaju pare da bi od sljedeće godine mogao da vraća kredite koji su već potrošeni. I drugi političari traže pare, ali kod Dodika je to mnogo brutalnije. Njegova čestitka je besmislena. Više od 100.00 Jermena je otišlo. To je jedna nesrećna priča. Dodik u stvari ide naokolo i – ne znam da li je to uvrijedljiva riječ – prosi, ali svakako traži pare gdje god može da početkom sljedeće godine ne bi došlo do ekonomskog kraha Republike Srpske.

Omer Karabeg: Kako tumačite Dodikovo nastojanje da ojača veze sa islamskim liderima u svjetlu njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima. On ih stalno naziva muslimanima, ne priznajući im naciju, kaže za Bošnjake da su podanički narod, da su patološki konvertiti, a za hodže kaže da arlauču. Dodik vrijeđa jedan narod koji je muslimanske vjere, a uspostavlja veze sa drugim muslimanima. Kako to objasniti?

Žarko Korać: On ne vidi problem u tome što najgore govori o Bošnjacima. Ne mogu da dokučim njegov način mišljenja, ne mogu da shvatim kako izgleda kad vrijeđaš narod koji živi s tobom, kad na ulici sretneš nekoga o čijem narodu uvrijedljivo govoriš. Dodik nema nikakve obzire, to je zastrašujući mentalitet.

Vehid Šehić: U vladi Republike Srpske ima ministara koji su Bošnjaci, i u Dodikovoj stranci ima Bošnjaka. Dodik je poklonio veliki tepih džamiji Ferhadiji kada je otvorena nakon obnove. On je čovjek kratkog fitilja. Odmah puca i govori ono što mu padne na pamet. Ne mislim da on mrzi Bošnjake, sve je to dnevna politika, građenje kulte ličnosti u Republici Srpskoj. Kad je riječ o njegovim vezama sa islamskim liderima, on ide tamo gdje su novci, nije mu važno ko ima novac nego da li će mu taj ko ga ima pomoći.

Arapi i Tito
Omer Karabeg: Da li Dodik u jačanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Vučića koji je izgradio odlične odnose sa Erdoganom i vladarima pojedinih arapskih zemalja?

Žarko Korać: Vučić svakako ima dobar, čak srdačan odnos sa nekima od vladara zalivskih zemalja. Čovek koji vodi Emirate prilikom svoje prve posete Srbiji bio je čak u kući Vučićevog oca što se u arapskom svijetu smatra posebnom čašću da te neko pozove u kuću. Zalivske zemlje imaju u Srbiji investicije koje su sa stanovišta njihovog bogatstva male, ali nisu beznačajne. To je, recimo kupovina zemlje u Vojvodini i Beograd na vodi. Dodik ne može da ide Vučićevim putem jer Republika Srpska nije država, ona je samo deo Bosne i Hercegovine. Dodik se često ponaša kao da je Republika Srpska država čiji je on predsjednik, ali investitori iz zalivskih zemalja znaju da Republika Srpska nije nikakva država.

Vehid Šehić: Podsjetio bih kako je Vučić otvorio vrata Ujedinjenih Arapskih Emirata. On je iskoristio što je arapski svijet jako volio Josipa Broza Tita. Voli ga i danas. Pominju njegovo ime. Ja sam bio u Bagdadu 2008. godine i, kad sam govorio o Titu, svi su me gledali sa oduševljenjem. Kad tamo pomenete Tita, sva su vam vrata otvorena. Jedan šeik je prilikom posjete Srbiji tražio od Vučića da posjeti Kuću cvijeća i grob Josipa Broza Tita.

“Stariji brat”
Omer Karabeg: Zašto turski predsjednik Erdogan održava tako dobre odnose sa Dodikom koji sa prezrenjem govori o Bošnjacima i razara Bosnu i Hercegovinu. Bošnjacima se sigurno ne sviđa takav Erdoganov odnos prema Dodiku, a još manje mogu da razumiju zašto jula ove godine u turskom parlamentu nije usvojen predlog opozicije da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj prijedlog su odbili poslanici Erdoganove partije.

Žarko Korać: Već sam rekao, Erdogan ima ambicije da bude malo više nego samo turski predsjednik. On želi da bude političar evropskog formata, a ne da bude eksponent politike SDA. On želi odnose i sa drugima. Neki političari u Sarajevu ga vide kao starijeg brata koji će uvek braniti njihove interese. Neće. Kad bude birao između interesa Turske i interesa Bošnjaka, budite potpuno sigurni da će se opredijeliti za interes Turske kao države, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ PODIJELIO LIJEPU VIJEST: Još jedna pobjeda za roditelje njegovatelje i njihovu djecu

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, , poručio je danas da u Republiku Srpsku stižu lijepe vijesti, ističući da je dugogodišnja borba roditelja njegovatelja djece sa poteškoćama u razvoju konačno dala rezultate.

On je pozdravio odluku kojom se ukidaju starosna ograničenja za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu i naknadu za roditelje-njegovatelje, ocijenivši da su takva ograničenja bila nepotrebna i nepravedna.

„Drago mi je što je Vlada Republike Srpske prepoznala našu zajedničku borbu i što su usvojena rješenja koja omogućavaju da bez obzira na godine i djeca i njihovi roditelji mogu da ostvaruju svoja prava“, istakao je Stanivuković.

Posebno je naglasio važnost nastavka podrške djeci koja pohađaju škole i dnevne centre, ocjenjujući da je inkluzija prijeko potrebna i da ne smije biti razlog za uskraćivanje bilo kojeg prava.

Govoreći o materijalnom položaju ove kategorije stanovništva, Stanivuković je poručio da se borba nastavlja sa ciljem povećanja lične invalidnine sa sadašnjih 260 na 800 konvertibilnih maraka.

On je podsjetio i na, kako je naveo, uspjehe u zaustavljanju zakonskih rješenja koja bi dodatno opteretila građane.

„Zajedno smo zaustavili sporni Zakon o doprinosima koji je trebalo da nametne nova opterećenja penzionerima, kao i sporni Zakon o zdravstvenom osiguranju koji je predviđao veće participacije za brojne zdravstvene usluge i operacije“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovim riječima, u samo nekoliko dana postignuti su značajni rezultati – spriječena su rješenja koja su izazivala zabrinutost javnosti, ali su istovremeno pokrenute inicijative koje donose konkretne koristi građanima.

Iz Brisela je poručio da borba za prava građana ostaje prioritet, ali i da je važno da Republika Srpska bude vidljiva i prepoznata na međunarodnoj sceni.

„Republiku Srpsku predstavljamo na najbolji mogući način. Želimo da otvorimo njena vrata saradnji, da gradimo prijateljstva i partnerstva koja će donijeti nove mogućnosti za razvoj i napredak u svakom smislu te riječi“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ POSLAO VAŽNE PORUKE IZ BRISELA: Republika Srpska ne smije biti izolovana, vrijeme je za otvaranje prema Evropi

Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, poručio je iz Brisela da su Banjaluka i Republika Srpska vidljive, prepoznate i uvažene među evropskim partnerima, ističući da je došlo vrijeme za snažnije povezivanje sa Evropom kroz dijalog, saradnju i razvojne projekte.

Govoreći nakon sastanaka sa evropskim parlamentarcima i predstavnicima institucija Evropske unije, Stanivuković je naglasio da su dominantne teme razgovora bile investicije, razvoj infrastrukture i uklanjanje prepreka koje otežavaju svakodnevni život građana i privrede.

„Moramo otvoriti prozore i vrata prema Evropi i svijetu. Naš cilj je da Banjaluku i Republiku Srpsku bolje povežemo sa evropskim tržištem i institucijama, kako bismo iskoristili sve razvojne potencijale koje imamo“, rekao je Stanivuković koji je u Briselu učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

Posebno je ukazao na probleme sa kojima se suočavaju građani, prevoznici i privrednici na granicama sa Evropskom unijom, ocjenjujući da su duge kolone i administrativne barijere prepreka daljem ekonomskom razvoju.

Prema njegovim riječima, jedan od važnih segmenata razgovora odnosio se na evropske fondove i mogućnosti finansiranja projekata u oblastima vodosnabdijevanja, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, modernizacije škola, dječijih igrališta, javnog prevoza i urbane mobilnosti.

Stanivuković je istakao da BiH, a samim tim i Republika Srpska, stoji pred mogućnošću da otključa značajna sredstva iz evropskih fondova.

„Kroz nekoliko koraka i rješavanje određenih pitanja u parlamentarnoj proceduri možemo otvoriti pristup sredstvima koja bi donijela milijarde maraka za razvoj. To znači nove puteve, mostove, škole i investicije koje direktno utiču na kvalitet života građana“, naglasio je.

Govoreći o položaju Srpske na međunarodnom plan, Stanivuković je poručio da politika izolacije ne može donijeti rezultate te da je diplomatija jedini put za zaštitu interesa Republike Srpske.

„Prava mudrost nije kako izaći iz problema, već kako ne ući u problem. Potrebno je razgovarati i sa onima sa kojima se ne slažemo. Diplomatija podrazumijeva dijalog, a ne stvaranje sukoba koje kasnije pokušavate popravljati“, rekao je on.

Dodao je da je delegacija Republike Srpske tokom razgovora u Briselu jasno iznosila svoje stavove o svim otvorenim pitanjima, uključujući i različite poglede na pojedine političke procese.

Stanivuković je posebno istakao da je tokom sastanaka potvrđena važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma kao temelja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, naglasivši da je Republika Srpska neizostavan faktor svakog razgovora o budućnosti zemlje i njenom evropskom putu.

Osvrćući se na pitanje suvereniteta i procesa donošenja odluka, poručio je da institucije izabrane voljom građana moraju imati ključnu ulogu u kreiranju politika koje se tiču Republike Srpske.

„Sloboda podrazumijeva mogućnost da sami donosimo odluke kroz naše institucije. To je princip za koji ćemo se uvijek zalagati“, rekao je Stanivuković.

On je zaključio da će nastaviti da predstavlja interese Banjaluke i Republike Srpske na međunarodnim adresama, uvjeren da dijalog, saradnja i razvoj predstavljaju najbolji put za jačanje položaja Republike Srpske u regionu i Evropi.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO NINKOVIĆU “O odgovornosti priča čovjek koji je oborio rekord po broju neodržanih sjednica!”

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka i generalni sekretar PSS/PDP Nebojša Drinić oštro je reagovao na posljednje izjave predsjednika Skupštine grada Ljube Ninkovića, poručivši da upravo on nema moralno pravo da govori o odgovornosti, s obzirom na rezultate koje je ostvario tokom svog mandata.

Drinić je istakao da je paradoksalno da o odgovornosti danas govori čovjek koji će, kako kaže, ostati upamćen po neslavnom rekordu kada je riječ o funkcionisanju gradskog parlamenta.

– Vjerovali ili ne, o odgovornosti govori čovjek koji će ostati upamćen po tome što je za vrijeme njegovog mandata oboren neslavan rekord po broju neodržanih sjednica Skupštine grada. Umjesto da se bavi razvojem Banjaluke, gradski parlament je godinama bio talac političkih blokada – rekao je Drinić.

Posebno se osvrnuo na Ninkovićeve komentare u vezi sa naplatom parkinga, navodeći da je riječ o očiglednom primjeru političkih dvostrukih aršina.

– Kada je SNSD naplaćivao parking, tada je sve bilo zakonito. Kada se isti sistem primjenjuje danas, odjednom se govori o vraćanju novca građanima. Iz toga proizlazi da problem nije u načinu naplate, već u tome ko sjedi u kabinetu gradonačelnika – naveo je Drinić.

On smatra da bi predsjednik Skupštine grada prije kritikovanja drugih trebalo da preispita sopstveni rad i rezultate koje je ostvario tokom godina provedenih na toj funkciji.

– Možda bi bilo pošteno da gospodin Ninković prvo razmisli o visokim primanjima koja je godinama ostvarivao kao predsjednik Skupštine grada, dok je ista ta Skupština mnogo više radila na blokadama nego na projektima važnim za građane – poručio je Drinić.

Govoreći o posljedicama političkih odluka koje su donosene prethodnih godina, Drinić je podsjetio da je Banjaluka pretrpjela značajne finansijske gubitke.

– Grad je 2020. i 2021. godine ostao bez prihoda od poreza na nepokretnosti. Tokom 2025. godine parking nije naplaćivan čak deset mjeseci, a ista praksa nastavljena je i u 2026. godini. Uz sve to, usvojen je i zakon kojim se najvećem gradu Republike Srpske umanjuju prihodi od PDV-a, što dodatno opterećuje budžet i razvojne projekte – rekao je Drinić.

Prema njegovim riječima, najveći teret takvih odluka na kraju snose građani Banjaluke.

– Građani mnogo više plaćaju posljedice neodgovornih odluka i blokada nego bilo koju političku izjavu ili performans. Zato bi umjesto moralisanja bilo korisnije da se govori o rezultatima, odgovornosti i onome što je urađeno ili nije urađeno za Banjaluku – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno