Connect with us

Politika

DODIK KUCA NA POGREŠNA VRATA: Da li će izostati veća ulaganja Turske u Republiku Srpsku

U najnovijem Mostu Radija Mosta Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o vezama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa islamskim liderima.

Sagovornici su bili Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, piše RSE.

Bilo je riječi o tome zašto su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović jedini iz Bosne i Hercegovine odazvali pozivu da prisustvuju nedavnom kongresu Erdoganove AKP partije, da li turski predsjednik izbjegava da svoju ulogu u Bosni i Hercegovini svede na sponzorstvo nad Strankom demokratske akcije, zašto Erdogan održava dobre odnose sa Dodikom i pored toga što on vrijeđa Bošnjake nazivajući ih podaničkim narodom i konvertitima, kao i o tome koliko ima istine u Dodikovoj priči o odličnoj privrednoj saradnju između Republike Srpske i Turske.

Razgovaralo se i tome zašto je Dodik poslao poruku azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu u kojoj mu čestita što je uspostavio kontrolu nad Nagornim Karbahom odakle su protjerani Jermeni, da li Dodik u uspostavljanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ima odlične odnose sa Turskom i pojedinim arapskim zemljama, kao i o tome da li Dodik traži pare u islamskom svijetu zato što Zapad zbog njegove secesionističke politike neće više da ulaže u Republiku Srpsku.

Omer Karabeg: Ovih dana održan je Kongres turske vladajuće AKP partije na koji su bili pozvani sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Bakir Izetbegović predsjednik Stranke demokratske akcije koji ima bliske odnose sa turskim predsjednikom Erdoganom. Odazvali su se samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koja predstavlja Srbe u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Turski predsjednik ih je srdačno primio. Zar nije neobično da se Erdoganovom pozivu odazovu samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

Žarko Korać: Meni to nije neobično. Erdogan ima velike ambicije, on želi da Turska proširi svoj uticaj na one regione gdje je nekada bila prisutna. Međutim, Turska se vrlo teško može da proširi na Bliski istok, Egipat i Arabijsko poluostrvo. Tu se mnogo štošta promijenilo poslije Prvog svjetskog rata kada se Turska povukla iz tih regiona. Zbog toga je Erdoganu interesantan naš region – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. On želi da Turska bude uticajna na Zapadnom Balkanu. Međutim, u Bosni i Hercegovini se često turska politika prema regionu doživljavaju kao pokroviteljska prema bošnjačkom narodu, prije svega prema Stranci demokratske akcije. To što predstavnici Stranke demokratske akcije nisu došli na ovaj skup, a ni bošnjački predstavnik u Predsedništvu Bosne i Hercegovine pokazuje njihov gnjev na činjenicu da Turska želi da se ponaša kao bivša i sadašnja sila u regionu.

Drugim riječima, Erdogan ne želi da njegova uloga u regionu bude ograničena time da što će biti pokrovitelj bošnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini, iako on to djelimično i jeste. To koristi Dodik. Odlaskom kod Erdogana on šalje poruku Bošnjacima – vaš pokrovitelj, šef jedne od najvećih islamskih zemalja, ima dobre odnose sa mnom, nije problem u srpsko-bošnjačkim odnosima nego u vama i vašoj politici prema Republici Srpskoj. To nije tačno, ali on je odlazak kod Erdogana iskoristio da indirektno pošalje tu poruku.

Vehid Šehić: Devedesetih godina odnosi između SDA i Turske nisu bili dobri. Tada se SDA više okrenula Teheranu. Tek kada se u Turskoj sekularisti izgubili vlast i kada je došao Erdogan, odnosi su postali jako dobri. Alija Izetbegović se je tamo jako dobro kotirao. Njega su svrstavali u najpoznatije ličnosti savremene istorije. Pamtimo izjavu Erdogana da mu je Alija Izetbegović, kada ga je posjetio u bolnici, rekao da mu Bosnu i Hercegovinu ostavlja u amanet.

Izgleda međutim, da su zahladnili odnosi između Erdogana i Bakira Izetbegovića, sadašnjeg predsjednika SDA, mada je Erdogan bio kum njegovoj kćerki kada se udavala. Vidimo da najbolje odnose sa arapskim svijetom ima Aleksandar Vučić. Dodik pokušava da ima dobre odnose sa Turskom. U političkom životu u Bosni i Hercegovini nema ideologije. Svako može sa svakim pošto svi imaju autokratske, diktatorske manire. Ne čudi me što traže prijatelje u državnicima kao što su Erdogan, Orban i Putin.

Pogrešna vrata
Omer Karabeg: Dodik je nakon susreta sa Erdoganom izjavio da su razgovarali o uticaju zapadnih zemalja na odluke koje donose bošnjački političari. Da li to znači da se Dodik žalio Erdoganu da su bošnjački političari suviše pod uticajem Zapada?

Žarko Korać: Mislim da tu ima malo istine. Hrvatski i bošnjački predstavnici žele evropske integracije i ulazak u NATO. To smeta Dodiku koji je pod uticajem Rusije. Ali je apsurdno da on ide da se žali turskom predsjedniku, čija je zemlja članica NATO pakta i to, rekao bih, u ovom trenutku jedna od najvažnijih. Pogledajte šta se trenutno dešava na Bliskom istoku. Koliko god je to nevjerovatno, nije sasvim nelogično da Dodik pokušava da “proda” priču Erdoganu, a zapravo kuca na pogrešna vrata. On hoće Erdoganu da kaže – Ti nisi zadovoljan Zapadom, a oni koje ti štitiš u Bosni i Hercegovini su se okrenuli Zapadu.

Vehid Šehić: Meni se čini da je zadnjih četiri, pet mjeseci SDA okrenula list i počela je napadati zapadne zemlje, u prvom redu SAD koje su najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine. Oni su sada u frontalnom sukobu sa američkom administracijom. Kada okrenete protiv sebe zemlju koja je doprinijela da opstane Bosna i Hercegovina, onda nešto nije u redu s politikom SDA. Oni se okreću prema Istoku i ne traže više saveznike u Zapadnoj Evropi.

Uostalom, nijedan od tri lidera u Bosni i Hercegovini – mislim na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića – nije iskreno za Evropsku uniju. Poštovanje zakona i vladavina prava ne odgovara nijednom od njih jer su autokrate.

Oni žele da vladaju svojim stadom, oni ne žele otvoreno demokratsko društvo. Kako to izgleda pokazao je zadnji kongres SDA kada u jednoj “demokratskoj” stranci na izborima za njenog predsjednika imate samo jednog kandidata jer su svi protukandidati eliminisani iz nekih formalnih razloga. Isti je slučaj sa Miloradom Dodikom i sa Draganom Čovićem.

Priča za birače
Omer Karabeg: Dodik je nakon sastanka sa Erdoganom rekao da je privredna saradnja između Republike Srpske i Turske odlična i najavio nove turske projekte. Znači, Turska pomaže Republiku Srpsku u trenutku kada se ona nalazi u ekonomskoj krizi pošto je Njemačka zbog Dodikovih secesionističkih poteza odustala od značajnih projekata u Republici Srpskoj, a zaustavljen je i priliv novca sa Zapada, ako izuzmemo Mađarsku. Zašto bi Turska pomagala Dodiku u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj?

Žarko Korać: Šta je Dodik pričao sa Erdoganom to ne znamo ni vi, ni ja, ni gospodin Šehić. Ostaje nam da vidimo da li će Turska ozbiljno da investira u Republiku Srpsku. Ona je, koliko znam, najavila pomoć za izgradnju nekih puteva i jednog mosta. Ali meni je nepoznato da se Turska sprema za neka velika ulaganja u Republiku Srpsku. Pre svega, što je i sama Turska u prilično ozbiljnoj privrednoj krizi i to ne maloj. Ni Rusija ne ulaže u Republiku Srpsku.

Kada je Dodik posljednji put bio kod svog velikog prijatelja Putina, tražio je beskamatni kredit, ali ništa nije dobio. Priča o turskim ulaganjima je priča za Dodikove birače. Bio bih veoma iznenađen da Turska naglo riješi da investira u Republiku Srpsku jer je u takvoj situaciji da ne može da investira nigdje.

Vehid Šehić: Ne znam za ta velika ulaganja Turske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Republiku Srpsku. Koliko je meni poznato, oni rade jednu dionicu autoputa Beograd – Sarajevo što je davno dogovoreno. Njihova najveća ulaganja su u bankarski sektor u Bosni i Hercegovini. Turska je daleko više uložila u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Zbog finansijskih sankcija, koje su uvedene Republici Srpskoj, Dodik mora tražiti novac i u Turskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji.

Čudna čestitka
Omer Karabeg: Dodik se pohvalio kako se u avgustu ove godine u Budimpešti sastao sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, a nedavno mu je uputio čestitku nakon što je azerbejdžanska vojska zauzela Nagorno Karabah poslije čega je desetine hiljade Jermena moralo da napusti tu oblast u kojoj su živjeli stotinama godina. Dodik je čestitao Alijevu na hrabrosti i mudrosti nazvavši ga hrabrim i mudrim vođom. Praktično je pravoslavac Dodik čestitao Alijevu na progonu hrišćana. Zar to nije šokantno?

Žarko Korać: Nije. Dodik je to uradio zato što Alijev ima para. Njega interesuju samo pare. Zna on da je Alijev dao milion evra da se njegovom ocu Hajdaru postavi spomenik u parku Tašmajdan u Beogradu, što smatram sramotom. Ne vidim da je njegov otac, koji je vladao Azerbejdžanom više od trideset godina, nešto zadužio Srbiju. Neko je, naravno, uzeo pare, jer taj spomenik košta neuporedivo manje od milion evra. Republika Srpska je u bankrotu, ne može da vraća kredite.

Dodiku trebaju pare da bi od sljedeće godine mogao da vraća kredite koji su već potrošeni. I drugi političari traže pare, ali kod Dodika je to mnogo brutalnije. Njegova čestitka je besmislena. Više od 100.00 Jermena je otišlo. To je jedna nesrećna priča. Dodik u stvari ide naokolo i – ne znam da li je to uvrijedljiva riječ – prosi, ali svakako traži pare gdje god može da početkom sljedeće godine ne bi došlo do ekonomskog kraha Republike Srpske.

Omer Karabeg: Kako tumačite Dodikovo nastojanje da ojača veze sa islamskim liderima u svjetlu njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima. On ih stalno naziva muslimanima, ne priznajući im naciju, kaže za Bošnjake da su podanički narod, da su patološki konvertiti, a za hodže kaže da arlauču. Dodik vrijeđa jedan narod koji je muslimanske vjere, a uspostavlja veze sa drugim muslimanima. Kako to objasniti?

Žarko Korać: On ne vidi problem u tome što najgore govori o Bošnjacima. Ne mogu da dokučim njegov način mišljenja, ne mogu da shvatim kako izgleda kad vrijeđaš narod koji živi s tobom, kad na ulici sretneš nekoga o čijem narodu uvrijedljivo govoriš. Dodik nema nikakve obzire, to je zastrašujući mentalitet.

Vehid Šehić: U vladi Republike Srpske ima ministara koji su Bošnjaci, i u Dodikovoj stranci ima Bošnjaka. Dodik je poklonio veliki tepih džamiji Ferhadiji kada je otvorena nakon obnove. On je čovjek kratkog fitilja. Odmah puca i govori ono što mu padne na pamet. Ne mislim da on mrzi Bošnjake, sve je to dnevna politika, građenje kulte ličnosti u Republici Srpskoj. Kad je riječ o njegovim vezama sa islamskim liderima, on ide tamo gdje su novci, nije mu važno ko ima novac nego da li će mu taj ko ga ima pomoći.

Arapi i Tito
Omer Karabeg: Da li Dodik u jačanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Vučića koji je izgradio odlične odnose sa Erdoganom i vladarima pojedinih arapskih zemalja?

Žarko Korać: Vučić svakako ima dobar, čak srdačan odnos sa nekima od vladara zalivskih zemalja. Čovek koji vodi Emirate prilikom svoje prve posete Srbiji bio je čak u kući Vučićevog oca što se u arapskom svijetu smatra posebnom čašću da te neko pozove u kuću. Zalivske zemlje imaju u Srbiji investicije koje su sa stanovišta njihovog bogatstva male, ali nisu beznačajne. To je, recimo kupovina zemlje u Vojvodini i Beograd na vodi. Dodik ne može da ide Vučićevim putem jer Republika Srpska nije država, ona je samo deo Bosne i Hercegovine. Dodik se često ponaša kao da je Republika Srpska država čiji je on predsjednik, ali investitori iz zalivskih zemalja znaju da Republika Srpska nije nikakva država.

Vehid Šehić: Podsjetio bih kako je Vučić otvorio vrata Ujedinjenih Arapskih Emirata. On je iskoristio što je arapski svijet jako volio Josipa Broza Tita. Voli ga i danas. Pominju njegovo ime. Ja sam bio u Bagdadu 2008. godine i, kad sam govorio o Titu, svi su me gledali sa oduševljenjem. Kad tamo pomenete Tita, sva su vam vrata otvorena. Jedan šeik je prilikom posjete Srbiji tražio od Vučića da posjeti Kuću cvijeća i grob Josipa Broza Tita.

“Stariji brat”
Omer Karabeg: Zašto turski predsjednik Erdogan održava tako dobre odnose sa Dodikom koji sa prezrenjem govori o Bošnjacima i razara Bosnu i Hercegovinu. Bošnjacima se sigurno ne sviđa takav Erdoganov odnos prema Dodiku, a još manje mogu da razumiju zašto jula ove godine u turskom parlamentu nije usvojen predlog opozicije da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj prijedlog su odbili poslanici Erdoganove partije.

Žarko Korać: Već sam rekao, Erdogan ima ambicije da bude malo više nego samo turski predsjednik. On želi da bude političar evropskog formata, a ne da bude eksponent politike SDA. On želi odnose i sa drugima. Neki političari u Sarajevu ga vide kao starijeg brata koji će uvek braniti njihove interese. Neće. Kad bude birao između interesa Turske i interesa Bošnjaka, budite potpuno sigurni da će se opredijeliti za interes Turske kao države, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

“ŠOFER JE KRIV”! Dodik za nestanak 10 miliona maraka okrivio vozača, FARSA KOJA VRIJEĐA INTELIGENCIJU!

Ako je vjerovati najnovijim izjavama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, misterija nestanka više od 10 miliona konvertibilnih maraka u nafti i naftnim derivatima iz Termoelektrane Gacko je riješena – glavni osumnjičeni je direktorov vozač.

Na konferenciji za novinare održanoj u Banjaluci, Dodik je najavio „nultu toleranciju“ za zloupotrebe, slavodobitno otkrivajući da je vozač direktora TE Gacko „lociran kao čovjek koji pravi zloupotrebe“. Time je višemilionska afera svedena na nivo seoske krađe, a javnosti ponuđena priča koja se graniči sa zdravim razumom.

Matematički i logistički apsurd: Koliko je to zapravo nafte?
Da bi se razumjela težina ove tvrdnje, dovoljno je napraviti jednostavnu računicu. Po trenutnim tržišnim cijenama, 10 miliona KM goriva iznosi između 3,5 i 4 miliona litara nafte.

To nije količina koja se može sakriti pod jaknu, izvući crijevom u kanistere tokom pauze za ručak ili spakovati u gepek službenog automobila. Riječ je o zapremini od preko 120 do 150 punih teških cisterni.

Postavlja se logično pitanje: kako je moguće da jedan vozač organizuje, istoči, transportuje i proda stotinu i pedeset cisterni goriva iz strateškog giganta pod video-nadzorom, obezbjeđenjem, portirnicama, internim kontrolama i vagama, a da menadžment kompanije, uprava i nadzorni organi o tome „nemaju pojma“ dok šteta nije prešla osam cifara?

Šofer kao savršeno žrtveno jagnje
Prebacivanje krivice za sistemsku krađu gigantskih razmjera na vozača direktorovog automobila predstavlja klasičan manevar skretanja pažnje sa vrha piramide.

Dodik je u istoj izjavi priznao da u TE Gacko postoje „rodbinske, kumovske i ostale veze u koje je teško ući“, poručivši da će „Republika poslati ljude da sve dovedu u red“. Međutim, tvrdnja da je vozač ključna karika u lancu nestanka milionskih resursa vrijeđa inteligenciju javnosti.

U svakom funkcionalnom sistemu, nestanak i nekoliko hiljada litara goriva pali sve alarme u knjigovodstvu, internoj reviziji i menadžmentu. U TE Gacko su, prema Dodikovim riječima, mirno gledali kako isparava 10 miliona maraka, da bi ceh na kraju bio ispostavljen čovjeku koji drži volan službenog automobila.

Gdje je odgovornost uprave i politike?
Ako je šofer zaista uspio da samostalno organizuje nestanak 10 miliona KM nafte, onda je to najveći propust u istoriji bezbjednosti i upravljanja javnim preduzećima u Srpskoj, za koji bi kompletan rukovodni kadar morao momentalno podnijeti ostavke i krivično odgovarati.

Ukoliko je, pak, tačno ono u šta javnost s razlogom sumnja — da se iza nestanka miliona krije dobro uigrana kriminalna hobotnica sa političkim zaleđem — onda je lociranje vozača samo jeftin paravan i pokušaj da se javnosti baci prašina u oči dok stvarni nalogodavci i organizatori posla ostaju zaštićeni.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

OTVORENI NAPAD NA BEOGRAD! Konaković najavio sabotažu izbora i zaprijetio srpskim diplomatama!

Savjet ministar razmatraće sutra na vanrednoj telefonskoj sjednici zahtjev zamjenika predsjedavajuće Staše Košarca za davanje saglasnosti da se na teritoriji BiH otvore biračka mjesta za glasanje na parlamentarnim izborim u Srbiji i omogući državljanima te zemlje da glasaju, a ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da ovaj prijedlog neće dobiti podršku bošnjačkih ministara. Tvrdi da bi “eventualno organizovanje glasanja bez saglasnosti nadležnih institucija moglo dovesti do mjera prema osoblju Ambasade Srbije u BiH”.

Kaže da je njegovo ministarstvo “pripremilo potrebni materijal, ali da je zatražio da ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prethodno odblokiraju desetak tačaka tog ministarstva koje su, kako tvrdi, mjesecima bez opravdanja blokirane”.

Među njima su, naveo je, odluke o kupovini objekata za diplomatsko-konzularnu mrežu, imenovanja atašea u pojedinim evropskim državama te utvrđivanje osnovice za zaposlene u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.

– Blokiraju to iz nekog inata – smatra Konaković.
Naglasio je da je predložio istovremeno deblokiranje tih pitanja i omogućavanje glasanja državljana Srbije u BiH, ali da predstavnici SNSD-a nisu prihvatili takav pristup.

– Predložili smo da sve to odblokiramo, da pustimo i glasanje. Međutim, oni su se odlučili da krenu drugim putem. Sutra ta tačka neće imati podršku bošnjačkih ministara i ne može proći – rekao je Konaković za Fenu.

Posebno je upozorio na moguće posljedice ukoliko bi vlasti Srbije odlučile organizovati glasanje na teritoriji BiH bez potrebne saglasnosti.

– Ulazimo u vrlo opasan presedan. Ukoliko slučajno Srbija odluči da bez dozvole Savjeta ministara ili Ministarstva inostranih poslova organizuje izbore, javio sam srpskim vlastima da ćemo ljude iz ambasade, u skladu s mojim nadležnostima, poslati kući, sve one koji to budu radili prije izbora – izjavio je Konaković.

Konaković je kazao da će insistirati na poštovanju propisanih procedura i zakona BiH. Tvrdi da ministri iz reda bošnjačkog naroda ne blokiraju tačke drugih ministarstava, “dok predstavnici SNSD-a odbijaju podržati imenovanja pojedinih atašea, uključujući one u Njemačkoj i Holandiji.

Košarac je ranije istakao da Konaković opstruiše ostvarivanje biračkog prava državljana Srbije, insistirajući da Savjet ministara donese odluku o tom pitanju.

Košarac je prošle sedmice zatražio vanrednu sjednicu Savjeta ministara.

U obrazloženju zahtjeva je navedeno da je Ambasada Srbije u BiH notom od 28. septembra obavijestila Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara da će u Srbiji 25. oktobra biti održani parlamentarni izbori, sa zahtjevom za davanje saglasnosti da se na teritoriji BiH omogući glasanje i otvore biračka mjesta. Time se potvrđuje reciprocitet u glasanju na teritoriji Srbije državljana BiH.

Košarac je rekao da neće odustati od zahtjeva da se državljanima Srbije omogući da 25. oktobra glasaju u BiH na parlamentarnim izborima u Srbiji, kao i da će Republika Srpska adekvatno odgovoriti, ako to ne bude riješeno.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

“NIJE KRIV LUKA, KRIVI SU PAPIRI!” Kako se direktor Elektroprivrede pere od novog udara na standard građana

“Elektroprivreda Republike Srpske” jedan je od najstabilnijih stubova privrede Republike Srpske i BiH, a cijena električne energije za potrošače u Srpskoj najniža je u okruženju, izjavio je generalni direktor ovog preduzeća Luka Petrović. On je istakao da se energetski sektor suočava sa složenim tržišnim okolnostima, rastom cijena električne energije na tržištu i problemima u proizvodnji, posebno u uslovima nepovoljne hidrološke godine.

Luka Petrović je naveo da su cijene električne energije na tržištu u prethodnih pet godina dostizale i 800 evra po megavat-času, dok su se tokom prethodne dvije decenije uglavnom kretale između 50 i 80 evra, a danas je do 300 evra.

– `Elektroprivreda Republike Srpske` i dalje obezbjeđuje najniže cijene električne energije u odnosu na okruženje – rekao je Petrović, dodajući da bi, kada bi električnu energiju prodavala po cijenama kao u Sloveniji, na raspolaganju imala oko 500 miliona KM više.

Prema njegovim riječima, da su cijene kao u Srbiji, taj iznos bi bio oko 250 miliona KM, dok bi primjena cijena iz Federacije BiH na količine električne energije kojima raspolaže “Elektroprivreda Republike Srpske” donijela oko 120 miliona KM. Petrović je naglasio da je jedan od značajnih rezultata Uprave “Elektroprivrede Republike Srpske”, zajedno sa Rudnikom i Termoelektranom (RiTE) Ugljevik, resornim ministarstvom i Vladom Srpske, rješavanje spora pred arbitražom u Vašingtonu, čiji je odštetni zahtjev slovenačke “Elektroprivrede” iznosio 672 miliona evra.

On je pojasnio da sporovi u vezi sa isporukom električne energije Sloveniji datiraju iz 1996. godine, te da je obaveza poštovanja pravnih procedura i međunarodnog prava važna za odgovorno poslovanje energetskog sektora.

Kao jedan od odgovora na izazove u energetskom sektoru, naveo je razvoj novih proizvodnih kapaciteta, ističući da se intenzivno radi na hidroelektranama Bistrica i Dabar, da je raspisan tender za solarnu elektranu Trebinje tri, kao i za izgradnju vjetroparka Hrgud kod Berkovića.

– Kombinacijom solarne energije, vjetra i vode možemo doći u situaciju da tokom određenih dana u godini energiju ne kupujemo, već prodajemo – rekao je Petrović, naglasivši da je za realizaciju takvih projekata potrebno više godina. On je ocijenio da se stanje u energetskom sektoru ne može posmatrati samo kroz pojedinačne podatke o uvozu i izvozu električne energije, već je potrebno uzeti u obzir tržišne cijene, raspoložive proizvodne kapacitete i obaveze prema drugim elektroenergetskim sistemima.

Petrović je rekao da 86 odsto građana Republike Srpske plaća račune električne energije ispod 80 KM, napominjući da će 2027. godina biti teška, ali da se u drugoj polovini 2027. godine očekuje puštanje u rad jedne od hidroelektrana na Bistrici, a u 2028. godini izlazak na mrežu hidroelektrane “Dabar”.

Govoreći o pisanju pojedinih medija o poskupljenju cijene električne energije, Petrović je rekao da je riječ o paušalnim ocjenama pojedinih novinara.

– Postoji procedura za to. Ne povećava Luka Petrović cijenu električne energije. Postoje procedure, bilansi stanja i uspjeha, tačno se zna koliko smo energije kupili i prodali. Mi taj podatak moramo dati Regulatornoj agenciji za energetiku, a ona nema odgovornost, već samo sabira ono što joj dostavimo. Procedura je jasna, da se do 1. decembra najavi povećanje cijene električne energije za narednu godinu – rekao je Petrović.

On je rekao da o tome da li će doći do poskupljenja cijene električne energije “glavnu polugu sabira Vlada”, te da ukoliko Vlada Republike Srpske ustanovi da može da pokrije neke minuse koji se ostvaruju iz kupovine i prodaje energije u matičnom preduzeću, ona će to pokriti.

– Ako ne može da pokrije, mijenjaćemo cijene. To nije hir, nego zbir podataka koji se desi sa kupovinom energije. Posljednje tri godine nedostajale su ogromne količine energije zbog loše hidrologije – rekao je Petrović.

Petrović je ukazao i na probleme u radu Termoelektrane Ugljevik, čiji je radni vijek pri kraju, zbog čega su potrebna dodatna ulaganja u postrojenje i rudnik, kako bi se obezbijedile dovoljne količine uglja odgovarajućeg kvaliteta.

– Nećemo odustati od tog sistema. Vlada je do sada mnogo uložila da se stabilizuje, kao i `Elektroprivreda`. Mi smo do danas podijelili devet plata uredno u Ugljeviku, a rudnik i termoelektrana je radila manje od tri mjeseca – rekao je Petrović. On je rekao da imaju uglja, ali da bi se došlo do njega treba uraditi izmjene i dopune rudarskih projekata, kao i eksproprijaciju, koja je najveći problem.

– Moraće Narodna skupštine Republike Srpske u novom sazivu da donese zakone da se za važne projekte, auto-puteve, brze ceste i rudnike promtno ulazi u imovinu kako bi se došlo do uglja. Mi sad imamo situaciju da ne možemo doći do uglja. Ne fali nam novca, već imamo procedure koje traju i godinu dana – rekao je Petrović i dodao da očekuje da situacija sa imovinsko-pravnim odnosima u Ugljeviku bude riješena do nove godine.

Nastavi čitati

Aktuelno