Connect with us

Politika

DODIK KUCA NA POGREŠNA VRATA: Da li će izostati veća ulaganja Turske u Republiku Srpsku

U najnovijem Mostu Radija Mosta Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o vezama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa islamskim liderima.

Sagovornici su bili Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, i Žarko Korać, dugogodišnji profesor Filozofskog fakuleta u Beogradu, piše RSE.

Bilo je riječi o tome zašto su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović jedini iz Bosne i Hercegovine odazvali pozivu da prisustvuju nedavnom kongresu Erdoganove AKP partije, da li turski predsjednik izbjegava da svoju ulogu u Bosni i Hercegovini svede na sponzorstvo nad Strankom demokratske akcije, zašto Erdogan održava dobre odnose sa Dodikom i pored toga što on vrijeđa Bošnjake nazivajući ih podaničkim narodom i konvertitima, kao i o tome koliko ima istine u Dodikovoj priči o odličnoj privrednoj saradnju između Republike Srpske i Turske.

Razgovaralo se i tome zašto je Dodik poslao poruku azerbejdžanskom predsjedniku Ilhamu Alijevu u kojoj mu čestita što je uspostavio kontrolu nad Nagornim Karbahom odakle su protjerani Jermeni, da li Dodik u uspostavljanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji ima odlične odnose sa Turskom i pojedinim arapskim zemljama, kao i o tome da li Dodik traži pare u islamskom svijetu zato što Zapad zbog njegove secesionističke politike neće više da ulaže u Republiku Srpsku.

Omer Karabeg: Ovih dana održan je Kongres turske vladajuće AKP partije na koji su bili pozvani sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Bakir Izetbegović predsjednik Stranke demokratske akcije koji ima bliske odnose sa turskim predsjednikom Erdoganom. Odazvali su se samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović, koja predstavlja Srbe u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Turski predsjednik ih je srdačno primio. Zar nije neobično da se Erdoganovom pozivu odazovu samo Milorad Dodik i Željka Cvijanović?

Žarko Korać: Meni to nije neobično. Erdogan ima velike ambicije, on želi da Turska proširi svoj uticaj na one regione gdje je nekada bila prisutna. Međutim, Turska se vrlo teško može da proširi na Bliski istok, Egipat i Arabijsko poluostrvo. Tu se mnogo štošta promijenilo poslije Prvog svjetskog rata kada se Turska povukla iz tih regiona. Zbog toga je Erdoganu interesantan naš region – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. On želi da Turska bude uticajna na Zapadnom Balkanu. Međutim, u Bosni i Hercegovini se često turska politika prema regionu doživljavaju kao pokroviteljska prema bošnjačkom narodu, prije svega prema Stranci demokratske akcije. To što predstavnici Stranke demokratske akcije nisu došli na ovaj skup, a ni bošnjački predstavnik u Predsedništvu Bosne i Hercegovine pokazuje njihov gnjev na činjenicu da Turska želi da se ponaša kao bivša i sadašnja sila u regionu.

Drugim riječima, Erdogan ne želi da njegova uloga u regionu bude ograničena time da što će biti pokrovitelj bošnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini, iako on to djelimično i jeste. To koristi Dodik. Odlaskom kod Erdogana on šalje poruku Bošnjacima – vaš pokrovitelj, šef jedne od najvećih islamskih zemalja, ima dobre odnose sa mnom, nije problem u srpsko-bošnjačkim odnosima nego u vama i vašoj politici prema Republici Srpskoj. To nije tačno, ali on je odlazak kod Erdogana iskoristio da indirektno pošalje tu poruku.

Vehid Šehić: Devedesetih godina odnosi između SDA i Turske nisu bili dobri. Tada se SDA više okrenula Teheranu. Tek kada se u Turskoj sekularisti izgubili vlast i kada je došao Erdogan, odnosi su postali jako dobri. Alija Izetbegović se je tamo jako dobro kotirao. Njega su svrstavali u najpoznatije ličnosti savremene istorije. Pamtimo izjavu Erdogana da mu je Alija Izetbegović, kada ga je posjetio u bolnici, rekao da mu Bosnu i Hercegovinu ostavlja u amanet.

Izgleda međutim, da su zahladnili odnosi između Erdogana i Bakira Izetbegovića, sadašnjeg predsjednika SDA, mada je Erdogan bio kum njegovoj kćerki kada se udavala. Vidimo da najbolje odnose sa arapskim svijetom ima Aleksandar Vučić. Dodik pokušava da ima dobre odnose sa Turskom. U političkom životu u Bosni i Hercegovini nema ideologije. Svako može sa svakim pošto svi imaju autokratske, diktatorske manire. Ne čudi me što traže prijatelje u državnicima kao što su Erdogan, Orban i Putin.

Pogrešna vrata
Omer Karabeg: Dodik je nakon susreta sa Erdoganom izjavio da su razgovarali o uticaju zapadnih zemalja na odluke koje donose bošnjački političari. Da li to znači da se Dodik žalio Erdoganu da su bošnjački političari suviše pod uticajem Zapada?

Žarko Korać: Mislim da tu ima malo istine. Hrvatski i bošnjački predstavnici žele evropske integracije i ulazak u NATO. To smeta Dodiku koji je pod uticajem Rusije. Ali je apsurdno da on ide da se žali turskom predsjedniku, čija je zemlja članica NATO pakta i to, rekao bih, u ovom trenutku jedna od najvažnijih. Pogledajte šta se trenutno dešava na Bliskom istoku. Koliko god je to nevjerovatno, nije sasvim nelogično da Dodik pokušava da “proda” priču Erdoganu, a zapravo kuca na pogrešna vrata. On hoće Erdoganu da kaže – Ti nisi zadovoljan Zapadom, a oni koje ti štitiš u Bosni i Hercegovini su se okrenuli Zapadu.

Vehid Šehić: Meni se čini da je zadnjih četiri, pet mjeseci SDA okrenula list i počela je napadati zapadne zemlje, u prvom redu SAD koje su najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine. Oni su sada u frontalnom sukobu sa američkom administracijom. Kada okrenete protiv sebe zemlju koja je doprinijela da opstane Bosna i Hercegovina, onda nešto nije u redu s politikom SDA. Oni se okreću prema Istoku i ne traže više saveznike u Zapadnoj Evropi.

Uostalom, nijedan od tri lidera u Bosni i Hercegovini – mislim na Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića – nije iskreno za Evropsku uniju. Poštovanje zakona i vladavina prava ne odgovara nijednom od njih jer su autokrate.

Oni žele da vladaju svojim stadom, oni ne žele otvoreno demokratsko društvo. Kako to izgleda pokazao je zadnji kongres SDA kada u jednoj “demokratskoj” stranci na izborima za njenog predsjednika imate samo jednog kandidata jer su svi protukandidati eliminisani iz nekih formalnih razloga. Isti je slučaj sa Miloradom Dodikom i sa Draganom Čovićem.

Priča za birače
Omer Karabeg: Dodik je nakon sastanka sa Erdoganom rekao da je privredna saradnja između Republike Srpske i Turske odlična i najavio nove turske projekte. Znači, Turska pomaže Republiku Srpsku u trenutku kada se ona nalazi u ekonomskoj krizi pošto je Njemačka zbog Dodikovih secesionističkih poteza odustala od značajnih projekata u Republici Srpskoj, a zaustavljen je i priliv novca sa Zapada, ako izuzmemo Mađarsku. Zašto bi Turska pomagala Dodiku u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj?

Žarko Korać: Šta je Dodik pričao sa Erdoganom to ne znamo ni vi, ni ja, ni gospodin Šehić. Ostaje nam da vidimo da li će Turska ozbiljno da investira u Republiku Srpsku. Ona je, koliko znam, najavila pomoć za izgradnju nekih puteva i jednog mosta. Ali meni je nepoznato da se Turska sprema za neka velika ulaganja u Republiku Srpsku. Pre svega, što je i sama Turska u prilično ozbiljnoj privrednoj krizi i to ne maloj. Ni Rusija ne ulaže u Republiku Srpsku.

Kada je Dodik posljednji put bio kod svog velikog prijatelja Putina, tražio je beskamatni kredit, ali ništa nije dobio. Priča o turskim ulaganjima je priča za Dodikove birače. Bio bih veoma iznenađen da Turska naglo riješi da investira u Republiku Srpsku jer je u takvoj situaciji da ne može da investira nigdje.

Vehid Šehić: Ne znam za ta velika ulaganja Turske u Bosnu i Hercegovinu, pa samim tim i u Republiku Srpsku. Koliko je meni poznato, oni rade jednu dionicu autoputa Beograd – Sarajevo što je davno dogovoreno. Njihova najveća ulaganja su u bankarski sektor u Bosni i Hercegovini. Turska je daleko više uložila u Srbiju nego u Bosnu i Hercegovinu. Zbog finansijskih sankcija, koje su uvedene Republici Srpskoj, Dodik mora tražiti novac i u Turskoj, i u Mađarskoj, i u Rusiji.

Čudna čestitka
Omer Karabeg: Dodik se pohvalio kako se u avgustu ove godine u Budimpešti sastao sa azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom, a nedavno mu je uputio čestitku nakon što je azerbejdžanska vojska zauzela Nagorno Karabah poslije čega je desetine hiljade Jermena moralo da napusti tu oblast u kojoj su živjeli stotinama godina. Dodik je čestitao Alijevu na hrabrosti i mudrosti nazvavši ga hrabrim i mudrim vođom. Praktično je pravoslavac Dodik čestitao Alijevu na progonu hrišćana. Zar to nije šokantno?

Žarko Korać: Nije. Dodik je to uradio zato što Alijev ima para. Njega interesuju samo pare. Zna on da je Alijev dao milion evra da se njegovom ocu Hajdaru postavi spomenik u parku Tašmajdan u Beogradu, što smatram sramotom. Ne vidim da je njegov otac, koji je vladao Azerbejdžanom više od trideset godina, nešto zadužio Srbiju. Neko je, naravno, uzeo pare, jer taj spomenik košta neuporedivo manje od milion evra. Republika Srpska je u bankrotu, ne može da vraća kredite.

Dodiku trebaju pare da bi od sljedeće godine mogao da vraća kredite koji su već potrošeni. I drugi političari traže pare, ali kod Dodika je to mnogo brutalnije. Njegova čestitka je besmislena. Više od 100.00 Jermena je otišlo. To je jedna nesrećna priča. Dodik u stvari ide naokolo i – ne znam da li je to uvrijedljiva riječ – prosi, ali svakako traži pare gdje god može da početkom sljedeće godine ne bi došlo do ekonomskog kraha Republike Srpske.

Omer Karabeg: Kako tumačite Dodikovo nastojanje da ojača veze sa islamskim liderima u svjetlu njegovih uvredljivih izjava o Bošnjacima. On ih stalno naziva muslimanima, ne priznajući im naciju, kaže za Bošnjake da su podanički narod, da su patološki konvertiti, a za hodže kaže da arlauču. Dodik vrijeđa jedan narod koji je muslimanske vjere, a uspostavlja veze sa drugim muslimanima. Kako to objasniti?

Žarko Korać: On ne vidi problem u tome što najgore govori o Bošnjacima. Ne mogu da dokučim njegov način mišljenja, ne mogu da shvatim kako izgleda kad vrijeđaš narod koji živi s tobom, kad na ulici sretneš nekoga o čijem narodu uvrijedljivo govoriš. Dodik nema nikakve obzire, to je zastrašujući mentalitet.

Vehid Šehić: U vladi Republike Srpske ima ministara koji su Bošnjaci, i u Dodikovoj stranci ima Bošnjaka. Dodik je poklonio veliki tepih džamiji Ferhadiji kada je otvorena nakon obnove. On je čovjek kratkog fitilja. Odmah puca i govori ono što mu padne na pamet. Ne mislim da on mrzi Bošnjake, sve je to dnevna politika, građenje kulte ličnosti u Republici Srpskoj. Kad je riječ o njegovim vezama sa islamskim liderima, on ide tamo gdje su novci, nije mu važno ko ima novac nego da li će mu taj ko ga ima pomoći.

Arapi i Tito
Omer Karabeg: Da li Dodik u jačanju veza sa islamskim svijetom prati predsjednika Srbije Vučića koji je izgradio odlične odnose sa Erdoganom i vladarima pojedinih arapskih zemalja?

Žarko Korać: Vučić svakako ima dobar, čak srdačan odnos sa nekima od vladara zalivskih zemalja. Čovek koji vodi Emirate prilikom svoje prve posete Srbiji bio je čak u kući Vučićevog oca što se u arapskom svijetu smatra posebnom čašću da te neko pozove u kuću. Zalivske zemlje imaju u Srbiji investicije koje su sa stanovišta njihovog bogatstva male, ali nisu beznačajne. To je, recimo kupovina zemlje u Vojvodini i Beograd na vodi. Dodik ne može da ide Vučićevim putem jer Republika Srpska nije država, ona je samo deo Bosne i Hercegovine. Dodik se često ponaša kao da je Republika Srpska država čiji je on predsjednik, ali investitori iz zalivskih zemalja znaju da Republika Srpska nije nikakva država.

Vehid Šehić: Podsjetio bih kako je Vučić otvorio vrata Ujedinjenih Arapskih Emirata. On je iskoristio što je arapski svijet jako volio Josipa Broza Tita. Voli ga i danas. Pominju njegovo ime. Ja sam bio u Bagdadu 2008. godine i, kad sam govorio o Titu, svi su me gledali sa oduševljenjem. Kad tamo pomenete Tita, sva su vam vrata otvorena. Jedan šeik je prilikom posjete Srbiji tražio od Vučića da posjeti Kuću cvijeća i grob Josipa Broza Tita.

“Stariji brat”
Omer Karabeg: Zašto turski predsjednik Erdogan održava tako dobre odnose sa Dodikom koji sa prezrenjem govori o Bošnjacima i razara Bosnu i Hercegovinu. Bošnjacima se sigurno ne sviđa takav Erdoganov odnos prema Dodiku, a još manje mogu da razumiju zašto jula ove godine u turskom parlamentu nije usvojen predlog opozicije da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Taj prijedlog su odbili poslanici Erdoganove partije.

Žarko Korać: Već sam rekao, Erdogan ima ambicije da bude malo više nego samo turski predsjednik. On želi da bude političar evropskog formata, a ne da bude eksponent politike SDA. On želi odnose i sa drugima. Neki političari u Sarajevu ga vide kao starijeg brata koji će uvek braniti njihove interese. Neće. Kad bude birao između interesa Turske i interesa Bošnjaka, budite potpuno sigurni da će se opredijeliti za interes Turske kao države, prenosi N1.

Related Topics:

Politika

BODIROGA OŠTRO PO MAZALICI: „Lažima pokušava da prikrije izdaju Željke Cvijanović i trgovinu oko Dodika“

Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga optužio je Srđana Mazalicu da obmanjuje javnost kako bi, kako tvrdi, prikrio političku odgovornost Željke Cvijanović za odluke koje se tiču Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

„Pravi problem dogodio se još u januaru“

Bodiroga tvrdi da se ključni potez, koji smatra štetnim po interese Republike Srpske, dogodio početkom godine, kada je Predsjedništvo BiH usvojilo novu odluku koja uređuje rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Prema njegovim riječima, tom odlukom je izmijenjen način odlučivanja i otvorena mogućnost većeg uključivanja međunarodnih stručnjaka koje predlaže UNESCO.

Bodiroga posebno problematizuje činjenicu da Željka Cvijanović, kako navodi, na tu odluku nije uložila veto.

„Na tu pogubnu i bazičnu odluku Željka Cvijanović nije uložila veto“, poručio je Bodiroga.

Bodiroga: Veto na imenovanja nije dovoljan

Šef poslaničkog kluba SDS-a smatra da je kasnije ulaganje veta na imenovanje novih članova Komisije predstavljalo samo završni dio cijelog procesa.

On tvrdi da je ključni pravni okvir već ranije postavljen odlukom iz januara, za koju odgovornost pripisuje upravo Cvijanovićevoj.

Bodiroga ističe da je SDS podržao kasniji veto na imenovanje članova Komisije, ali tvrdi da taj potez ne može izbrisati ono što se, prema njegovim riječima, dogodilo ranije.

„Do tog čina ne bi ni došlo da Željka Cvijanović prethodno nije direktno glasala za odluku kojom je srušen konsenzus i vraćena strancima glavna riječ“, naveo je Bodiroga.

„Ovo je kontinuitet politike SNSD-a“

Bodiroga je svoju kritiku proširio i na širu politiku SNSD-a, tvrdeći da odluka o Komisiji predstavlja nastavak poteza koje ta stranka povlači godinama.

Pri tome je pomenuo i ranije odluke u vezi sa državnom imovinom i Sudom BiH, koje SDS smatra primjerima političkog popuštanja i prenosa nadležnosti.

„Izdaja koja se dogodila u januaru ove godine ravna je najtežim istorijskim nacionalnim kapitulacijama“, poručio je Bodiroga, optužujući SNSD za, kako je naveo, kontinuitet takve politike još od 2007. godine.

Najteža optužba: „Interesi Srpske žrtvovani zbog Dodika“

Na kraju je Bodiroga iznio i najtežu političku tvrdnju, poručivši da smatra da je potez Željke Cvijanović bio dio šire političke trgovine.

Prema njegovoj interpretaciji, Cvijanovićeva je interese Republike Srpske stavila u drugi plan kako bi se omogućilo skidanje američkih sankcija sa Milorada Dodika.

Bodiroga je istovremeno optužio Srđana Mazalicu da svjesnim izvrćanjem činjenica pokušava da odgovornost za odluke vlasti prebaci na druge i time zaštiti vrh SNSD-a.

Njegove tvrdnje predstavljaju političke optužbe i stav SDS-a, dok bi odgovornost pojedinaca i stvarni efekti odluka Predsjedništva BiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika zahtijevali provjeru relevantnih odluka i zvaničnih dokumenata.

Nastavi čitati

Politika

“NAREDNIH 30 DANA SE NE VRAĆAM KUĆI!” STANIVUKOVIĆ NA OTVARANJU KAMPANJE! „Ugovor sa narodom nije samo potpis, već zavjet i obaveza“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je danas, na otvaranju kampanje na Trgu Krajine u Banjaluci, da je simboličnim potpisivanjem „Ugovora sa narodom“ ovaj pokret preuzeo jasnu obavezu da će sva data obećanja pretvoriti u konkretne mjere i zakone.

Stanivuković je istakao da „Ugovor sa narodom“ za njega i njegove saradnike nije samo formalni čin, već zavjet i obaveza prema građanima Republike Srpske.

„Svako ovdje dato obećanje, data riječ, svaka mjera i svaki zakon biće odmah predloženi“, poručio je Stanivuković.

On je naveo da se Pokret Sigurna Srpska obavezuje da će u prvih 100 dana mandata sprovesti konkretne mjere, među kojima su uklanjanje kladionica i kockarnica iz blizine djece, ukidanje PDV-a na lijekove i medicinska pomagala, depolitizacija škola i javnih ustanova, snažnija podrška domaćoj poljoprivredi, kao i uvođenje 13. penzije.

Govoreći o penzionerima, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka već pokazala da je moguće uvesti konkretne mjere podrške najstarijoj populaciji, navodeći besplatan prevoz kao jedan od primjera.

„Naša je obaveza da 13. penzija bude data i ispunjeno obećanje. Za one koji to ne vjeruju, neka pogledaju da već penzioneri u Banjaluci imaju 13. penziju na način kroz prevoz koji smo obezbijedili našim penzionerima“, naveo je on.

Stanivuković je poručio da je kampanja Pokreta Sigurna Srpska počela simbolično u Banjaluci, gdje je, kako je rekao, kao gradonačelnik pokazao da se promjene mogu sprovoditi i da se data riječ može pretvoriti u rezultat.

Najavio je da se narednih 30 dana neće vraćati kući, već da će zajedno sa saradnicima obilaziti Republiku Srpsku u kamperima, koji će im, kako je rekao, biti „kancelarija i radna soba“.

„Narednih 30 dana neću se vraćati kući. Obilazićemo Republiku Srpsku kamperima. To će nam biti kancelarija, to će nam biti radna soba. Umjesto tribina imaćemo kampove. Reći ćemo narodu svaki dan gdje stojimo, gdje noćimo, gdje se okupljamo i gdje se budimo“, poručio je Stanivuković.

On je naveo da je cilj da za 30 dana naprave cijeli krug oko Republike Srpske i da se vrate u Banjaluku, kako je rekao, „kao pobjednici i reformatori“.

Govoreći o kulturi sjećanja, Stanivuković je istakao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti da njeguje sjećanje na stradanje srpskog naroda.

„Kao što smo uradili Centralno spomen-obilježje, tako se jasno ovdje obavezujemo i potpisujemo – izgradićemo memorijalni kompleks u Donjoj Gradini, izgradićemo spomenik šaragovačkim đacima. Znaćemo da cijenimo, poštujemo i njegujemo našu kulturu sjećanja. Jer samo tako možemo ići u budućnost“, rekao je Stanivuković i dodao:

„Dajem građanima riječ da ću svaku ovdje upisanu mjeru, svaki zakon, u prvih 100 dana sprovesti u djelo. Sa mnogo volje, mnogo motivacije i mnogo energije idemo u ovu bitku“, poručio je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska.

Stanivuković je istakao da ovaj pokret podržava zajedničke kandidate za najviše funkcije u Republici Srpskoj, prof. dr Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Prema njegovim riječima, cilj Pokreta nije osvajanje funkcija radi funkcija, već promjena sistema u kojem su, kako je rekao, „fotelje postale važnije od ljudi“.

On je pozvao građane Republike Srpske da podrže listu Pokreta Sigurna Srpska i kandidate na svim izbornim jedinicama, ističući da se na listama nalaze mladi ljudi, profesori, doktori, iskusni kadrovi i penzioneri.

„Imamo energiju, imamo volju, a naši rezultati su to pokazali. U Banjaluci smo pokazali, pokazali smo i na drugim mjestima gdje smo. Vrijeme je da promjene iz Banjaluke preselimo u svaki dio Republike Srpske“, zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“

Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.

Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.

Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.

Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne

CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.

Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.

Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.

CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.

Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.

Koliko stranke smiju potrošiti?

Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.

Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.

Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Šta se bira 4. oktobra?

Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.

Biraće se i poslanici u:

  • Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
  • Narodnoj skupštini Republike Srpske;
  • Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
  • kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.

Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.

Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati

Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.

Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.

Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.

Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.

Birače čekaju drugačiji glasački listići

Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.

Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.

Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.

To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.

U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.

Moguće gužve na biračkim mjestima

Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.

Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.

Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.

Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.

BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima

Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.

Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.

Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.

Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.

Nastavi čitati

Aktuelno