Narodni poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da je godišnja putarina u Srpskoj apsurdno skuplja u odnosu na zemlje Evropske unije, i pozvao Vladu da promijeni politiku koja, kako kaže, direktno ugrožava bezbjednost građana.

– Auto-putevi su bezbjedniji za vozače od magistralnih puteva, ali Vlada Srpske, kao i obično, radi suprotno od onoga što je ispravno – poručio je Kresojević, dodajući da trenutna politika stimulativno djeluje na korištenje manje bezbjednih puteva.

On je podsjetio da je Vlada nedavno i sama priznala da je „upaljen crveni alarm“ kada je riječ o narušenoj bezbjednosti u saobraćaju.

Kresojević je naveo primjere cijena godišnjih vinjeta u nekim evropskim zemljama, ističući da se u Sloveniji za korišćenje auto-puteva tokom cijele godine plaća 129,5 evra, u Austriji 103,8 evra, dok je u Republici Srpskoj cijena 2.000 evra.

– U Sloveniji i Austriji dovoljno je kupiti godišnju vinjetu, a u Srpskoj je potrebno izdvojiti novac za kartu koja je 400 puta skuplja od jednokratne putarine na relaciji Gradiška–Doboj, što znači da se isplati samo ako autom ista relacija vozi 200 puta godišnje u oba smjera – pojasnio je on.

Kako kaže, zbog tako nepravične politike, skoro niko ne kupuje godišnju kartu, pa mnogi građani biraju magistralne puteve, što direktno utiče na povećanje rizika u saobraćaju.

– Pozivam Vladu Republike Srpske da hitno promijeni pristup i prihvati dobre prakse evropskih zemalja, jer ovakav sistem direktno ugrožava živote građana – poručio je Kresojević.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odao je počast junacima sa Košara, podsjećajući na herojstvo i žrtvu srpskih vojnika koji su prije tačno 26 godina branili granicu tadašnje Savezne Republike Jugoslavije od združene ofanzive Vojske Albanije, terorističke OVK i NATO trupa.

– „Ubacite u bukvare, ljutu bitku za Košare, neka znaju srpski đaci gdje su ginuli junaci“, poručio je Stanivuković.

On je istakao da su golobradi mladići – novi Obilići, dostojni potomci Karađorđa i Miloša – stali na granice Srbije i spriječili dobro osmišljeni plan agresora da kopnenim putem uđe iz Albanije i napravi pustoš, dok su iz vazduha NATO bombe sijale smrt.

– Ni trupe Albanije, ni njihovi NATO saveznici nisu očekivali takav otpor. Na Košarama ih je dočekala sila volje i hrabrosti srpskog vojnika, spremnog da sve da za „onaj kamen zemlje Srbije što preteć’ suncu dere kroz oblak“, kako kaže pjesnik – naveo je Stanivuković.

On je podsjetio da je agresor odbačen, da je Srbija sačuvana, ali po visokoj cijeni: na vječnoj straži ostalo je 108 heroja.

– Na nama je da našoj djeci pričamo slavnu priču o junacima sa Košara. Njihova žrtva nije samo istorija, već zalog za budućnost i poruka svakome ko pomisli da digne ruku na Srbiju – zaključio je Stanivuković.

Ideja o izgradnji auto-puta koji bi povezao Sarajevo i Beograd stara je nekoliko decenija, a intenzivnija priča o tom projektu počela je prije nekih desetak godina, međutim Bosna i Hercegovina do danas, za razliku od Srbije, na tom projektu nije uradila gotovo ništa, i nije čak definisala ni trasu tog auto-puta.

“Željeli bismo da se izgradi auto-put od Beograda do Sarajeva preko Višegrada, ali ne možemo da se dogovorimo sa partnerima u Sarajevu, jer oni kažu da nema isplativosti koju bi studija izvodljivosti pokazala. Nadležni u BiH kažu da, ako se gradi put do Višegrada, onda mora da ide do Goražda i postavljaju pitanje da li će ići preko Pala i Prače. Da li će ići preko Prače ili Rogatice, to je sada pitanje, ali oni to neće upravo zato što nema isplativosti. Mislim da je to greška”, rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, dodajući da u pojedine projekte treba ulagati iako nema ekonomske isplativosti.

Nakon ove izjave Vučića odmah je reagovao Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, koji je rekao da trasa budućeg auto-puta Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt, naglašavajući da to nije stvar emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana BiH.

“Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su mnogoljudne regije sa snažnom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija”, rekao je Forto, dodajući da BiH kroz taj projekat želi povezati i Višegrad, ali da ko god iskreno želi povezivanje i saradnju, mora razumjeti da je ključ u uzajamnom poštovanju.

Inače, priča o povezivanju Sarajeva i Beograda stara je decenijama, a posebno se intenzivirala prije malo više od deset godina.

U 2016. godini potpisana je neka vrsta sporazuma o izgradnji tog auto-puta između Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a Redžep Tajip Erdogan bio je jedan od najvećih zagovornika tog projekta.

On je i poslije toga u nekoliko navrata komentarisao taj projekat navodeći da mu je želja da što prije bude završen. Krajem 2019. godine BiH i Srbija su potpisale Sporazum o saradnji na realizaciji projekta auto-puta Beograd – Sarajevo, koji je podrazumijevao i formiranje operativnog tijela koje će raditi isključivo na realizaciji ovog projekta.

Pored toga, sa turskom kompanijom potpisano je nekoliko sporazuma od strane Srbije, BiH i entitetskih javnih preduzeća, međutim malo šta je urađeno. U BiH je gotovo tri godine trajala rasprava o budućoj trasi tog auto-puta i na kraju su definisane dvije trase, a koje još nisu utvrđene, i o njima se i dan-danas raspravlja.

“Sve je to na nivou nekih generalnih rješenja u smislu kuda bi išla trasa. Nema još ništa konkretno u smislu idejnih rješenja, pa da na osnovu toga ide dalja dokumentacija. To znači da je veoma loše interesovanje i zainteresovanost BiH i to nije u rangu njihovih prioriteta. Njihov prioritet su saobraćajnice koje oni trenutno grade i sva pažnja je na njima. Kada će doći vrijeme da se od strane njih razmatra pitanje o izgradnji auto-puta od Beograda do Sarajeva? Vjerovatno kad završe 5c i te vezne saobraćajnice koje planiraju sa Bihaćem i Goraždom”, rekao je za “Nezavisne” Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

On kaže da, za razliku od BiH, Srbija radi na povezivanju Beograda i Sarajeva te da u tom pravcu rade auto-put od Kuzmina do Rače, zatim brzu cestu od Loznice, koja izlazi na Pavlovića most i već je u fazi izrade projektne dokumentacije za put od Požege do Kotromana, koji bi ušao u BiH.

“Dobra stvar je u tome što po prostornom i strateškom planu Crne Gore ima vezna saobraćajnica koja se veže na auto-put Bar – Boljare i koja bi preko Pljevalja došla u zonu Ustriprače i vezala bi se na auto-put Beograd – Sarajevo”, rekao je Ćorić.