Nakon što je američka administracija Miloradu Dodiku i njegovim partnerima ukinula sankcije, glasnogovornik State Departmenta za Detektor je potvrdio kako je takva odluka došla zbog konstruktivnih poteza koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) napravila prethodnih sedmica.

Ukidanje sankcija za bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ukupno 48 njegovih saradnika i kompanija koji su sankcionisani u prethodne tri godine dio je redovnih revizija koje Sjedinjene Američke Države provode u vezi sa sankcijama, pojašnjavaju iz američkog State Departmenta za Detektor.

Konstruktivne akcije koje je poduzela Narodna skupština Republike Srpske u prethodnim sedmicama trebale bi poboljšati stabilnost Bosne i Hercegovine i omogućit će partnerstvo sa SAD-om bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu”, stoji u pisanom odogovoru glasnogovornika State Departmenta na upit Detektora.

Dodaje se i kako se ovih 48 pojedinaca i kompanija nalazilo na posebnoj listi posvećenoj sankcijama za Zapadni Balkan, te kako se redovna revizija provodi kako bi SAD osigurale da unapređuju američke ekonomske, nacionalne, sigurnosne i vanjskopolitičke ciljeve

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za danas razmatraće nekoliko odluka od izuzetnog značaja za dalji evropski put zemlje, među kojima je i Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom.

Ova kancelarija, koji se predviđa kao privremeno tijelo Savjeta ministara BiH, trebao bi da koordinira i vodi procese pregovora o članstvu s EU, čime BiH ulazi u novu fazu institucionalnih priprema za otvaranje pregovora. Predlagač odluke je Kabinet predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

Hoće li biti dogovora?

Ovo bi bio novi korak po ovoj temi, o kojoj se uveliko priča više od godinu dana, ali je teško naći zajednički jezik.

Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, iako se svi slažu da Bosna i Hercegovina treba da imenuje glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, mišljenja ko to treba da uradi potpuno su različita, što će, kako su tada kazali naši sagovornici, dovesti do toga da u skorije vrijeme taj pregovarač neće biti ni imenovan.

Iako je bilo načelno dogovoreno da pregovarač bude iz reda srpskog naroda, na sastancima političara o tome uopšte se nije postavljalo pitanje ko treba da imenuje pregovarača.

Podrazumijevalo se da je to posao Savjeta ministara BiH, ali nakon raspada koalicije na nivou BiH i to pitanje je zakomplikovano.
Stranke “trojke” smatraju da to treba uraditi Parlamentarna skupština BiH, jer ne daju da to bude neko iz SNSD-a, a to je podržala i opozicija iz Republike Srpske.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da glavnog pregovarača ne mogu imenovati lideri partija, već Predsjedništvo BiH jer je ono nadležno za vođenje spoljne politike, dok SNSD i HDZ smatraju da glavnog pregovarača treba da imenuje Savjet ministara BiH.

Elektroprivreda BiH ove godine, prema posljednjim analizama, očekuje gubitak iz poslovanja od čak 61,2 miliona maraka.

Ovo predstavlja potpuni preokret u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu, kojim je bila predviđena dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, piše portal BiznisInfo.ba, prenosi N1. Nova procjena donesena je na osnovu loših rezultata u prvom dijelu godine i negativnih očekivanja za ostatak perioda.

Glavni razlog, dramatičan pad proizvodnje struje.

Ono što je najviše zabrinjavajuće i što je ključni razlog finansijskog minusa jeste ogromno smanjenje proizvodnje električne energije.

Prema rebalansu plana:

Planirana proizvodnja za 2025. bila je: 6.261 gigavat časova.

Nova, očekivana proizvodnja je samo 4.989 gigavat časova.

To je pad proizvodnje od čak 1.272 gigavat časova, od čega se većina (1.072 gigavat časova) odnosi na pad u termoelektranama, a 200 gigavat časova na pad u hidroelektranama.

Manjak uglja i skupa kupovina struje doveli do minusa.

Prema novim procjenama koje prenosi BiznisInfo.ba, do drastičnog pada plana došlo je zbog nekoliko faktora:

– Manje uglja: Očekuje se smanjenje ukupnih ugovorenih isporuka uglja za termoelektrane za oko 700 hiljada tona.

– Povećana kupovina struje: Zbog ispada termo blokova i manjka resursa, EPBiH mora kupovati znatno više struje na tržištu nego što je planirano (čak 765 gigavat časova), što je dodatno povećalo operativne rashode za skoro 62 miliona KM.

– Povećana potrošnja: Istovremeno je zabilježena i povećana ukupna potrošnja kupaca koje snabdijeva EPBiH.

RTRS