Connect with us

Politika

Dodik o slučaju “Košarac, šljem i ambasade”: IZNENAĐEN SAM

U priču oko “Pisma okupatoru” i nacističkog šljema sa oznakom “SS”, koje je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, poslao Kristijanu Šmitu, a koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, uključio se i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je poručio da ne razumije reakciju svjetskih ambasada, pogotovo SAD i da će provjeriti o čemu se radi.

Dodik je istakao da ambasade Njemačke i Velike Britanije, kao i EU, nisu reagovale na to što je Šmit “okupator u BiH u kojoj je rušio Ustav BiH i Dejtonski sporazum i koji je pokazivao nerazumnu silu od međunarodnog faktora”.

“Ne razumijem zašto su reagovale jer je aposlutno pravo Republike Srpske da se brani. On (Šmit) je okupator, izdanak onih formacija koje su 1941. godine Srbima nanijele ogromne gubitke. Pobili su nas, a on je došao tu da, na njima sofisticiran način, isto uradi – okupira ove prostore”, poručio je Dodik.

Važno je, dodao je on, kazati da su Šmitove namjere usmjerene na razgradnju Republike Srpske, uništavanje srpske istorije i pravni i demokrastki izbor.

“Veoma teško smo stekli pravo na demokratski izbor, a onda dođe Švabo, koji je neizabran. Čitamo njemačku štampu u kojoj piše da je on bio na proslavi ratnih pilota Hitlerovog vazduhoplovstva. On je simpatizer tih pilota”, kazao je Dodik.

Iznenađen reakcijom SAD
Kako je kazao, najviše je iznenađen reakcijom SAD-a.

“Potpuno me iznenađuje reakcija američkih predstavnika, jer (predsjednik SAD Donald) Tramp kaže da neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. Šta je sada ovo, nemam pojma. Ali, provjerićemo”, poručio je Dodik.

Naveo je da je uvijek ono što kaže neki američki predsjednik bilo “nepisani zakon”.

“Košarac ima pravo na svoj stav. Možda je krajnje vrijeme da Nijemci pokupe ovdje zaostavštine koje su veoma loše po nas”, zaključio je Dodik.

Related Topics:

Politika

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ: Zašto ću glasati za Blanušu

Kažu da je najveća mana opozicionog kandidata Blanuše to što je, zamisli, previše normalan!!!

Kako smo uopšte stigli do jebene tačke u kojoj je normalnost politički nedostatak?

Ako ni zbog čega drugog, onda baš zato, glasaj u nedelju. Jer to ne očekuju. Posijali su apatiju posvuda, krekeću im botovi da su svi isti, samo da bi sve i ostalo isto.

Sjebi im bar malo planove, daj si oduška.

Glasaj za normalnog, običnog i “dosadnog” Blanušu.

Politika i treba da bude takva dosadna i predvidiva, stabilna, a ne da zabrinuto promišljaš svakodnevno šta ćeš nositi narednog ljeta, pancir prsluk ili majicu kratkih rukava.

Galamdžije i prodavači magle su nas i dovele do ovog dna.

Glasaj, ne samo zbog rezultata, nego da pokažeš da nas još ima. I da ne pristaješ na zemlju u kojoj je normalno postalo prijetnja.

BUKA

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni skup “Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Aktuelno