Iako kriza u BiH gotovo kontinuirano traje od potpisivanja Dejtona do danas, nivo političkih podjela nikada nije bio na ovako toksičnom nivou kao što je to danas.

Duboke političke podjele oduvijek su postojale između stranaka različitih naroda, ali podjele su se produbile između stranaka unutar istog naroda.

U Republici Srpskoj, na primjer, predstavnici vladajuće koalicije, okupljene oko predsjednika Milorada Dodika s jedne strane i opozicije s druge, više se ne mogu dogovoriti ni o načelnim rezolucijama u Skupštini, a podjele postoje i u samom opozicionom bloku, na primjer između dijela PDP-a koji predvodi njegov predsjednik Draško Stanivuković i ostatka opozicije.

Pritom, u SDS-u postoje žestoke podjele u samoj stranci, što se nedavno pokazalo praktičnim istjerivanjem Milana Miličevića sa čela te stranke, a ruže ne cvjetaju ni u vladajućoj koaliciji, gdje se svađe često prikrivaju Dodikovim autoritetom kako ne bi isplivale u javnost.

Kao da to nije dovoljno, u RS postoje ozbiljne najave, o kojima su “Nezavisne” nedavno pisale, da se formira i PDP 2018, kao odgovor dijela članstva stranke, predvođenog Igorom Crnatkom, na politiku vođstva stranke, a ne treba podsjećati da je Jelena Trivić, zajednički kandidat opozicije u RS na prošlim opštim izborima, napustila PDP i formirala vlastitu stranku, što je takođe dovelo do dubokih podjela unutar opozicije.

U Sarajevu, s druge strane, čini se da jedino što spaja stranke “trojke” s jedne i SDA s druge strane jeste netrpeljivost prema Dodiku.

Može se steći utisak da SDA želi da spriječi “trojku” da Dodik bude procesuiran samo jer se boje da bi “trojci” porastao rejting među biračima. Ni u samoj “trojci” ne može proći bez ozbiljnih turbulencija, što se moglo vidjeti prilikom prošlogodišnjih lokalnih izbora, a u NiP-u je zamalo došlo do raskola u stranci, posebno u opštini Novo Sarajevo.

Izlazak Elmedina Konakovića iz SDA i formiranje vlastite stranke NiP duboko je potresao SDA, a podjele nisu stale Konakovićevim izlaskom. Osim toga, ne treba zaboraviti da je opoziciju protiv SDA i DF-a činilo osam stranaka, a da ih je pet izašlo iz koalicije čim je došlo do pitanja podjela funkcija.

Iako se hrvatski politički predstavnici tradicionalno drže na okupu, ove godine je prvi put došlo do ozbiljnog “pucanja” u Hrvatskom narodnom saboru. U februaru su HDZ 1990, HNP, HDS i HSS saopštili da njihovih 170 odbornika neće više raditi u ovom tijelu, tvrdeći da HDZ BiH, sa Draganom Čovićem, njenim predsjednikom, na čelu monopolizuje rad te organizacije.

Naveli su da se ujedinjuju s ciljem skidanja HDZ-a s vlasti na izborima 2026. godine, a čini se da sredine u BiH koje nisu geografski blizu Mostara sve češće preferiraju druge političke opcije. Naravno, nije prvi put da je došlo do podjela, kao što se, na primjer, HDZ podijelio nakon propasti “aprilskog paketa” ustavnih promjena u BiH, kada se Božo Ljubić odvojio i formirao HDZ 1990, ali nivo podjela na svim stranama u BiH je do sada nezabilježen.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da je primarni razlog toksičnosti u politici sistemska korupcija, s jedne strane i strah političkih elita od procesuiranja, s druge. Međutim, on je mišljenja da se stvari pomjeraju nabolje jer, prema njegovom mišljenju, kod građana postoji zasićenost postojećim stanjem, te smatra da ljudi žele promjene.

“To meni budi nadu da je ovo neki, po mojom mišljenju, početak, izlazak iz neke političke krize, a time iz ekonomske i socijalne krize. Mislim da je sazrelo vrijeme za određeno moralno pročišćavanje ovih naših prostora od dna do vrha, a kad je vrh u pitanju, to možemo sigurno uraditi mi koji imamo prava glasa na sljedećim izborima”, rekao je Šehić za “Nezavisne”.

Radoš Krstojević, novinar “Nezavisnih”, kaže da ne pamti ovoliko političkih sukoba istovremeno koji se vode na sve tri strane i između blokova.

“To apsolutno govori o tome koliko su politika i društvo u BiH zatrovani. To se, prije svega putem javnih nastupa i društvenih mreža, onda prenosi među narodom, i svako ko iole zna da čita ili tumači bilo šta, na brojnim mjestima može vidjeti nevjerovatne izlive mržnje o onima koji mu ne odgovaraju. Mislim da je u takvoj atmosferi, gdje je ključ da drugu ili treću stranu prikažete kao najgoru moguću, apsolutno nemoguće postići bilo kakav dogovor ukoliko ih neko sa strane ne ‘povuče za uši’ i kaže: Tako više ne može. Ili ćete sjesti i razgovarati ili nećete dobiti ništa”, smatra Krstojević.

Najava Milorada Dodika o osnivanju fonda za dječiju štednju i investicije koji bi garantovao isplati 140 hiljada KM svakom djetetu nakon navršenih 18 godina je besmislica koja nema nikakvo ekonomsko utemeljenje, ocjenjuju ekonomisti. Dodik obećava jer mu ništa drugo ije preostalo, saglasni su oni. Djeco Republike Srpske više nećete biti prepušteni samo roditeljima. Nakon 20 godina vladavine SNSD ima rješenje kako da država stane iza vas i iz glave vam izbije ideju iseljenja. U 2026. startuje Fond za dječiju štednju i investicije. Znači, svako novorođenče dobiće 1.000 KM oročenih na 18 godina, namjenjenih isključivo za kupovinu državnih obveznica.

“Nakon 18 godina svako dijete na svom računu imaće 140.000 KM. To će imati isključivo ukoliko odluči da nastavi da živi ovdje”, rekao je nedavno Dodik. “Govoriti o izjavi građanina Milorada Dodika zaista postaje besmisleno. Zašto se diskutuje o izjavi jednog građanina koji daje bilo kakva obećanja”, kaže Mirjana Orašanin ekonomista i poslanik SDS-a u NS Republike Srpske.

Ako se i sklonimo od političkih diskusija, šta kaže ekonomska računica?

“Ne postoji legalni oblik ulaganja koji bi obezbijedio da danas uloženih 1.000 KM za 18 godina obezbijedi iznos sredstava od 140.000 KM”, jasan je Stanić.

Stanić pita čiji digitron je izračunao ovu nemoguću računicu? Mišljenje dijeli i ekonomista Orašanin.

“Koja bi to bila kamatna stopa po kojoj bi se uložilo u obveznice ili koja bi to bila stopa prinosa da se investira u neki investicioni projekat koji bi za 18 godina mogao donijeti toliki prinos. Takođe, treba imati u vidu da se radi o ulaganjima na teritoriji Republike Srpske koja ima rastuću inflaciju i koju karakteriše ogromna neizvjesnost”, navela je Orašanin.

Ni pogled u prinose držanih obveznica prema građanima koje su takođe spektakularno najavljene, ne uliva povjerenje u prosperitet ideje.

“Narodne obveznice koje su realizovane početkom ove godine su obezbjeđivale prinos od 4,5 odsto. Dakle, ni približno se ne može obezbijediti taj iznos”, podsjeća ekonomista Stanić.

Objašnjeno je da bi u fondu dječije štednje u prvoj godini trebalo biti između 30 i 40 miliona KM.

“Znamo kako se završavaju sva ulaganja državne administracije u našim uslovima. Najbolji pokazatelj takvih ulaganja jesu javna preduzeća koja redom bilježe značajne gubitke.”

Orašanin je dodala da je Milorad Dodik bio na vlasti 20 godina, te da je bio vlasnik života i smrti i imao je dovoljno vremena da pokaže šta zna o ekonomiji.

“Danas so mi najsiromašnija zemlja u Evropi, najzaduženija iz koje stanovništvo sve više odlazi.”

Ako se sjetimo prijetnji da se u Srpskoj ne može uspjeti bez stranačke knjižice SNSD-a, onda se pod znak pitanja stavljaju čak i Dodikove dobre namjere.

Sada se Dodik sjetio da poruči da, kako je rekao, “ako nemamo mlade koji osjećaju da Republika brine za njih onda ne možemo računati ni na našu budućnost”.

Reče on, držeći se zavazduh jer funkciju više nema.

(BN)

Kada hljeba ne bih imao, ne bih bio u koži ni predsjednika Skupštine grada Banjaluka, ni šefa Kluba odbornika SNSD, pa da neki Đaja, Ćurla ili izvjesni Boro Kurton odlučuju koliko moja riječ vrijedi.

Poručio je ovo šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić, koji je istakao da se Ljubo Ninković ne ponaša adekvatno funkciji predsjednika Skupštine grada, a traži da ga ljudi poštuju.

– Molim vas i apelujem da se svi kolektivno unormalimo, da se na sjednicu Skupštine grada uvrste pitanje rješavanja izgradnje vodovodnog sistema Tunjice 1 i 2, pitanja Gradskog olimpijskog bazena, funkcionisanja „Vodovoda“, javnog prevoza do Pavlovca, besplatnih placeva za mlade bračne parove, izgradnje kolektora otpadnih voda – rekao je Drinić.

On pita šta je tačno tokom sjednice Skupštine grada Banjaluka bilo smiješno predsjedniku Skupštine.

– Smiješno je to što će ovaj saziv ostati upamćen po rekordnom broju blokada? Ili položaj u koji je njegova partija dovela cijelu Republiku Srpsku? – pita Drinić.