Connect with us

Politika

DODIK pomilovao NASILNIKA koji je mladića brutalno pretukao strpao u gepek, skinuo golog i bacio niz brdo

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pomilovao je osuđenog nasilnika Ognjena Mrđu (35) iz Banjaluke i ostatak kazne mu zamijenio uslovnom osudom.

Ognjen Mrđa je sredinom marta 2017. osuđen u banjalučkom Okružnom sudu na jedinstvenu kaznu od dvije godine i sedam mjeseci zatvora zbog napada na sugrađanina Davora Malića, koga je brutalno pretukao, strpao u gepek BMW i odvezao u naselje Ponir, gdje ga je skinuo golog i bacio niz brdo.

Predsjednik Dodik je donio odluku o pomilovanju Mrđe, iako je za to dobio negativno mišljenje Okružnog suda u Banjaluci, a koji je i osudio Mrđu.

Neuvaženo mišljenje Okružnog suda

U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeno je da je Mrđa bio osuđen za krivično djelo “iznuda” u sticaju s krivičnim djelima “teška tjelesna povreda” i “nedozvoljena trgovina i promet oružja ili eksplozivnih materija”.

Navedena presuda, od dvije godine i sedam mjeseci zatvora, potvrđena je i presudom Vrhovnog suda Republike Srpske.

– Ognjenu Mrđi se daje pomilovanje: neizdržani dio kazne zatvora se zamjenjuje uslovnom osudom. Mišljenje Okružnog suda u Banjaluci, koji je vodio prvostepeni krivični postupak, je negativno, a mišljenje Ministarstva pravde Republike Srpske je pozitivno – navodi se u objavi u Služenom glasniku.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci Ognjen Mrđa je za iznudu osuđen na dvije godine, za nanošenje teških povreda dobio je šest mjeseci, dok je za nelegalno posjedovanje pištolja CZ, kalibra devet milimetara, dobio tri mjeseca zatvora.

Sud je tada kazne objedinio u jedinstvenu od dvije godine i sedam mjeseci zatvora.

Utjerivao dug od 70 KM

Napad se dogodio 18. novembra 2016. godine, iza kafe bara “Double L”, u ulici Majke Jugovića u Banjaluci.

U presudi se navodi da je Ognjen Mrđa, u namjeri da utjera dug od 70 maraka, nasrnuo na Davora Malića, oborio ga na pod i izudarao šakama i drškom pištolja.

– Dok je Malić ležao na tlu Mrđa je dovezao svoj BMW i uz pomoć Andreja Pravdića žrtvu nagurao u gepek. Odvezli su ga u naselje Ponir. Tu ga je Mrđa izvukao iz gepeka, a onda mu je pištoljem prijetio da će ga ubiti – navodi se u presudi.

Nakon toga Mrđa je ponovo izudarao Malića nanijevši mu teške povrede glave, sa prelomima jagodice, donje vilice, nosa i prelomom prsta. Potom je s njega skinuo svu odjeću i uzeo mu 30 maraka, mobilni telefon i bankovnu karticu, a onda ga je gurnuo niz brdo, gdje ga je policija pronašla.

Stvari koje je uzeo od Malića odvezao je do svoje garaže i preneo ih u kombi marke “mercedes”. Potom ih je sakrio na nepoznatoj lokaciji.

I ranije osuđivan

Tada je prilikom izricanja presude rečeno da se u kaznu uračunava vrijeme koje je Ognjen Mrđa proveo u pritvoru od 19. novembra 2016. godine do marta 2017, kada mu je pritvor ukinut.

Osim zatvora, dužan je bio i da plati troškove postupka u iznosu od oko 1.900 maraka.

Tokom sudskog postupka Mrđa je priznao krivicu i tada mu je izrečena presuda. On je i ranije osuđivan.

Njegov advokat Darko Kremenović je na ročištu, kada je Mrđa priznao krivicu, rekao je da su sve presude njegovog branjenika povezane s Malićem.

– Nesporno je da je on osuđivan, ali ranije presude se vežu i za Malića, koji je višestruki povratnik u kriminalu. On je mom branjeniku prodao ukradeni telefon, zbog čega je Mrđa osuđen za prikrivanje. U drugom slučaju radi se o sukobu i Mrđa je osuđen za nanošenje lakih povreda Maliću, koji je na sudu rekao da oni nisu imali većih sukoba. Da nije bilo Malića, Mrđa vjerovatno ne bi bio ni osuđivan – rekao je ranije Kremenović.

Davor Malić je 2017. godine hapšen zbog toga što je pokušao podmetnuti požar u kafiću „Med“, koji se nalazi odmah pored kafića „Double L“ ispred kojeg je otet.

Tada se sumnjalo da je greškom pokušao zapaliti drugi lokal.

ODBIJEN SPORAZUM

U februaru 2017. godine Okružni sud u Banjaluci odbio je sporazum koji je Ognjen Mrđa sklopio sa Okružnim javnim tužilaštvom u Banjaluci. Prema ovom sporazumu bilo je predloženo da mu se izrekne kazna od dvije godine zatvora, ali je Sudsko vijeće smatralo da je ta kazna preblaga i odbacilo je sporazum.

Izvor: Srpskainfo

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno