Connect with us

Politika

PONOVO PROBIJAJU ROK, usvajanje budžeta za 2026. nemoguća misija

Na domaćoj političkoj sceni ništa novo: u nepune dvije sedmice pred 2026. jedno je sasvim sigurno – budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza za narednu godinu sigurno nećemo dobiti, što znači da ponovo idemo u privremeno finansiranje.

Iako je zakon jasan i propisao je rokove za usvajanje zakona o budžetu, upravo oni koji donose zakonska rješenja – ponovo će ih prekršiti.

Šta kaže zakon
Pravila su detaljno propisana: Savjet ministara obavezan je Predsjedništvu BiH podnijeti Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za narednu godinu, najkasnije do 15. oktobra tekuće godine.

Predsjedništvo BiH dužno je podnijeti za narednu godinu Prijedlog zakona o budžetu Parlamentarnoj skupštini BiH do 1. novembra tekuće godine.

Parlamentarna skupština BiH treba da razmatra Prijedlog zakona o budžetu koji podnosi Predsjedništvo BiH, i u skladu s vlastitim poslovnikom usvaja zakon o budžetu do 31. decembra tekuće godine.

Ako Parlamentarna skupština BiH ne usvoji zakon o budžetu prije početka fiskalne godine, finansiranje će biti privremeno sve do stupanja na snagu tog zakona. Od toga, svakako, nema ništa u narednih nekoliko sedmica, što znači da je probijanje rokova sasvim izvjesno, a time i privremeno finansiranje.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da se situacija u vezi sa neusvajanjem budžeta ponavlja. Smatra da će se to stanje promijeniti onda kada budemo predvođeni političkim elitama koje će se okrenuti stvarnim potrebama svojih birača.

“Kada budemo, u pravom smislu, imali odgovorne političke elite, moći ćemo očekivati da će se ključne stvari, kao što je budžet, usvajati na vrijeme”, ističe Mujkić.

Na sceni paradoks
Mi, prema njegovim riječima, imamo paradoks da su oni, koji su zaduženi da se brinu o poštovanju zakona, prvi koji te zakone krše.

“Doduše, oni to pravdaju na sljedeći način: on ne nastupa kao pojedinac koji bi eventualno bio sankcioniran, nego nastupa kao ‘predstavnik svog naroda’. Tu imamo jednu lingvističku začkoljicu, koja omogućava ‘braniocima vitalnih nacionalnih interesa’ da nikad nisu oni individualno ti koji treba da budu sankcionirani, nego je iza njih cijeli narod, a ne možete narod staviti na optuženičku klupu”, kaže Mujkić za “Nezavisne novine”.

To, dodao je profesor, obični ljudi u ovoj zemlji znaju: da se političke elite kriju iza naroda.

“Ne znam šta bi bilo još potrebno da se desi, pa da konačno dignemo ruke od takvih politika. Ja mislim da se bližimo tome, jer ovolika količina apsurda se može razriješiti jedino nekom krupnom promjenom, a ja se nadam da će to biti promjena političke paradigme”, istakao je Mujkić.

Nefunkcionalan orkestar
Novinar iz Sarajeva Danijal Hadžović naglašava da neusvajanje bužeta oslikava potpunu neodgovornost političara.

“S jedne strane imate činjenicu da je to jedan nefunkcionalan orkestar od samog početka. Nisu dogovorili elementarni zajednički jezik u vezi sa ključnim izazovima s kojim se suočava BiH. A s druge strane, to su sami po sebi vrlo neodgovorni i nemarni pojedinci, koji čak i da imaju minimum konsenzusa, a koji nemaju, često i onda, kada trebaju nešto uraditi u okviru svojih nadležnosti, to ne urade, ili ne urade na vrijeme i onda to ide unedogled”, kaže Hadžović.

Istovremeno, dodaje on, narod je navikao na takve stvari, zaokupljen je svojim životima i svojim problemima.

“Narod ne razmišlja o budžetu, iako vidi da oni ne rade svoj posao. Građani ne vide kako mogu uticati na to da ih natjeraju da se pokrenu i urade bilo šta. To je jedno stanje letargije gdje se narod naprosto pomirio sa sudbinom”, naglasio je Hadžović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Inače, sličnom scenariju svjedočimo godinama i “reprizu” smo imali i nedavno. Dom naroda BiH usvojio je 20. novembra ove godine Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

Budžet, koji iznosi 1,5 milijardi, usvojen je sa 10 glasova “za” i četiri “uzdržana”. Niko nije bio protiv. Zakon o budžetu je u Domu naroda usvojen u istom tekstu kao i u Predstavničkom domu. Time je završena procedura njegovog usvajanja, nakon brojnih peripetija zabilježenih u prethodnim mjesecima.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno