Odbornik u Skupštini Grada Banjaluka, Dragan Milanović, oglasio se povodom najnovije posjete delegacije iz Tatarstana Republici Srpskoj, izražavajući oprezan optimizam kada su u pitanju potencijalne strane investicije.

„Još uvijek se radujem kada neka inostrana delegacija dođe u Republiku Srpsku i najavi ulaganja i privrednu saradnju, pa makar to bio i Tatarstan“, poručio je Milanović, dodajući da dosadašnja iskustva ne ulivaju previše nade.

Podsjetio je na, kako ih naziva, “najveće investitore” – Serdarova i Litvance – čije su investicije, umjesto otvaranja novih radnih mjesta i razvoja, „olakšale budžet za stotine miliona maraka“.

„Ipak, nadam se i vjerujem da se iz ove posjete neće izroditi ništa loše. Iskustva su negativna, ali nada postoji“, poručio je Milanović.

On je ujedno postavio i konkretno pitanje:

„Zašto među delegacijama i na sastancima, gdje sam vidio načelnike i gradonačelnike Istočnog Sarajeva, Dervente, Laktaša, Jezera, Gradiške – nema predstavnika Banjaluke, Bijeljine, Kneževa, Modriče?“

Milanovićev istup dolazi u trenutku kada se u javnosti sve više govori o netransparentnim investicijama i mogućim finansijskim gubicima koje Republika Srpska trpi zbog neuspješnih i sumnjivih sporazuma sa stranim partnerima.

Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će razmatrati obavještenje o odustajanju od zahtjeva za razrješenje Darka Ćuluma, direktora Državne agencije za istrage i zaštitu, ali nije poznato koji će stav ovim povodom zauzeti.

Kako nezvanično saznajemo, pitanje je da li će Nezavisni odbor u ovom slučaju imati i kvorum za rad jer su pojedini članovi na odmoru, a i neki su još ranije zauzeli stav da ostavka Ćuluma nije u njihovoj nadležnosti.

Ipak, s druge strane Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, kaže da bi Nezavisni odbor morao da se izjasni o ostavci i povratku na posao Ćuluma.

“Oni bi to da prebace na Savjet ministara BiH. Savjet ministara, što sam tvrdio i prije, da je smijenio Ćuluma u martu – mi danas SIPA ne bismo ni imali. Imali smo SIPA, što se tiče rada, na osnovu ovlaštenja koje je on dao. Njegov radno-pravni status ne želim da komentarišem, njegov povratak. Imaju institucije koje će to riješiti. Ako je čovjek ispravan – vratio se, sve u redu, a ako nije – odgovaraće za to ili će ga neko smijeniti. Ali mislim da Nezavisni odbor mora da se očituje”, rekao je Hurtić nakon posljednje sjednice Savjeta ministara BiH.

Podsjećanja radi, Ćulum je 18. marta podnio ostavku na mjesto direktora SIPA, ali ga Savjet ministara BiH nikad nije razriješio sa te pozicije.

Nakon ostavke Ćulum je rekao da se o ličnom zahtjevu za ostavku nema šta i ne može raspravljati.

Međutim, kasnije se predomislio i vratio na mjesto direktora, a o tome je uredno obavijestio Nezavisni odbor.

U pismu Nezavisnom odboru Ćulum je naveo da je formalno-pravno direktor SIPA i da se njegovo ime nalazi u svim dokumentima te da Savjet ministara BiH nije prihvatio njegovu ostavku.

U obavještenju Nezavisnom odboru Ćulum je naveo da je u međuvremenu bio angažovan i u MUP-u Republike Srpske, ali da nije primao platu u SIPA, te da je zadnja primanja imao za dio mjeseca marta, kada je i podnio ostavku.

Naveo je i da će od 14. jula nastaviti obavljati poslove direktora SIPA dok se ne izabere novi direktor.

Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH sa posljednjih nekoliko sjednica skinuo je sa dnevnog reda imenovanje zamjenika direktora SIPA.

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović, oglasio se povodom aktuelne polemike oko izgradnje centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, poručujući da je riječ o temi koja mora ostati izvan političkih obračuna.

– Ako postoji ijedna tema koja ne bi smjela da se politički zloupotrebljava onda je to izgradnja centralnog spomen-obilježja poginulim borcima posljednjeg odbrambeno-otadžbinskog rata- naglasio je Milanović.

Podsjetio je da je izgradnja spomenika pokrenuta na prijedlog gradonačelnika, nakon tri decenije čekanja i insistiranja boraca i njihovih porodica, ali da je umjesto opšteg konsenzusa inicijativa naišla na osporavanja, naročito od onih koji su, kako kaže, godinama imali priliku da sami pokrenu tu inicijativu dok su imali vlast na svim nivoima.

Kliknite da biste prihvatili marketing kolačiće i omogućili ovaj sadržaj

– Vremena su imali, ali je očigledno nešto drugo nedostajalo – volja, želja, potreba, patriotizam, ili ko zna šta. Šta god da je, ne osuđujem. Apelujem samo da pustimo da se u miru i dostojanstveno privede kraju izgradnja spomenika koji će biti vječna uspomena i sjećanje na one koji nisu život položili da bi se mi oko njih politički prepucavali, poručio je odbornik.
Inicijativa za izgradnju centralnog spomen-obilježja već je izazvala brojne reakcije u javnosti, uključujući i podjele među političkim akterima. Ipak, porodice poginulih boraca i boračke organizacije pozdravile su početak radova, ističući da su godinama tražile dostojanstven memorijalni prostor koji će čuvati sjećanje na poginule.

Odbornik Milanović zaključuje da bi ovaj projekat trebalo da bude mjesto zajedničkog poštovanja, a ne političkih razmirica, te poziva sve strane da pokažu odgovornost i poštovanje prema žrtvi onih koji su dali život za Republiku Srpsku.

– Ovo je dug prema onima kojih više nema. I tu se sve završava, poručio je.