Connect with us

Politika

DODIK ZA RT BALKAN: Putin je svjetski lider, jedan od najvažnijih ljudi svijeta

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji se juče sastao u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, rekao je u izjavi za RT Balkan, da su u pitanju redovne konsultacije koje obavlja sa njim.

– Svakako je bilo važno da se sretnemo u ovom trenutku, na početku ove godine u kojoj se primjećuje promjena okolnosti koje su različite od onih na kraju prošle godine – rekao je Dodik odgovarajući na pitanje RT Balkan, koji je bio cilj posjete Moskvi.

Rusija je zemlja koja je postala država civilizacije, kaže Dodik, i dodaje da ona uspostavlja novi sistem vrijednosti u svijetu.

– Ona se vratila na globalni nivo kao velika sila – rekao je Dodik.

Dodao je da je Rusija zemlja koja je imala ogromne socijalne, ekonomske, infrastrukturne i političke probleme, a da su dolaskom predsjednika Putina ovi problemi počeli da se rješavaju.

– Danas je to četvrta ekonomija svijeta, Rusija je sinonim za uspjeh, a predsjednik Putin je svjetski lider, jedan od najvažnijih ljudi svijeta – pojasnio je Dodik.

Napomenuo je da je prije svega, Putin prvi počeo ozbiljnu, organizovanu, istrajnu borbu protiv globalne pošasti, globalizacije, braneći suverenitet i tradiciju ruskog naroda, jer je smatrao da ako to ne odbrani, neće odbraniti ni ruski narod ni rusku državu.

I zato je operacija u Ukrajini, naveo je Dodik, bila potpuno opravdani refleks na izazove koje smo mogli da gledamo.

– Svi su zaboravili da su pripadnici ruskog naroda na prostoru Ukrajine bili degradirani, šikanirani, da je ukinut ruski jezik, da su počeli da osporavaju Rusiju i sve ono što je Rusija kroz istoriju, da je bilo neminovno početi ovu akciju u Ukrajini kako bi se osigurala dugoročna stabilnost, prije svega, Rusije – dodaje predsjednik Srpske.

Upitan o tome o čemu je razgovarao sa ruskim liderom, Dodik je rekao da je impozantno poznavanje detalja o situaciji u Bosni i Hercegovini od strane predsjednika Rusije.

– Razgovor je počeo sa njegovim zapažanjem o našoj situaciji. On kaže da je upoznat sa tim da postoji neki stranac, koji svašta radi, donosi neke odluke, da postoje neki sudovi koji postupaju po tim odlukama. Rusija je garant Dejtonskog sporazuma, ali to nije Dejtonski sporazum – kazao je Dodik.

Kako je napomenuo, kada je rekao Putinu da tužilaštvo i sud nisu u skladu sa Dejtonom i Ustavom, on se začudio, da postoji takvo mjesto na svijetu.

– Razgovarali smo o potrebi da se angažujemo u praćenju onoga što radi Savjet bezbjednosti UN. Ruska strana je jedina od koje mi možemo očekivati objektivan pristup u SB UN i razgovarali smo o neophodnosti da se ukine međunarodni intervencionizam koji je do tako masovnog oblika degradirao BiH i od te zemlje napravio nemoguću zemlju – kazao je.

Kada kaže da je BiH nemoguća zemlja, pojasnio je Dodik, misli na činjenicu da su stranci od nje napravili nemoguću zemlju, a da je ona u skladu sa slovom Dejtona možda bila i moguća, ali nikada nije bilo pokušaja da se to napravi i to predsjednik Putin vrlo dobro razumije.

– Razgovarali smo o našim ranijim aktivnostima, činjenici da se sada već obavljaju razgovori vezano za mir i uspostavljanje mira u Ukrajini, a to sa Bajdenovom administracijom gotovo nije bilo moguće, da je ostala Bajdenova administracija možda biste ušli i u treći svjetski rat – istakao je Dodik.

Rusija, kaže Dodik, mogu da procijenim, mada mi niko nije rekao, neće odustati od svojih strateških ciljeva.

– To je ispravno, ona nema nijednog razloga da sada oko toga menja svoje prioritete, jer se pokazuje da ona uspješno obavlja ciljeve i zadatke koje su postavili sebi na početku – kazao je Dodik.

Sarajevo je nedavno tražilo od Interpola da raspiše međunarodnu poternicu za njim, a Beograd je reagovao uz argument da je u pitanju politički progon.

Upitan kako je ruski predsednik Vladimir Putin na to reagovao, kao i kako on reaguje na moguće hapšenje, Dodik je rekao da je predsjednika Putina upoznao sa tom činjenicom.

– Treba znati, ja sam izašao iz Republike Srpske i uputio se na neke sastanke u Izrael. Moj boravak tamo je iritirao muslimane u Sarajevu i oni su bukvalno navrat-nanos uspostavili taj mehanizam vezan za Interpol – naveo je i dodao da je zamolio predsjednika da Rusija ima to u vidu.

Kako je dodao, zahvalan je Srbiji, Mađarskoj i nekim drugim zemljama koje su isto reagovale jer se radi o političkom progonu.

– I kada se vidi da je ovo politički proces, sada su ponovo izvukli tu priču, pozivaju me da dođem u tužilaštvo, koje je prethodno meni već odredilo pritvor, to znači da treba da sjedim u zavoru, to je jedna podvala i cinizam. Oni bi voljeli mene da vide uhapšenog. Mislim da bi u Sarajevu, a to je taj radikalni muslimanski krug, voljeli da me vide mrtvog, a ne samo da me vide u pritvoru. Ali to ne rješava problem BiH kao neuspješne zemlje. To je dio jednog koncepta u kome je Alija Izetbegović, kao prvi lider bosanskih muslimana, uspostavio svoj koncept BiH – rekao je Dodik i dodao da kada je potpisan Dejtonski sporazum Izetbegović je bio očigledno nezadovoljan.

Smatra da oni ne mogu da smisle da postoji Republika Srpska.

– A, pošto ja već 20 godina vodim Republiku Srpsku, postao sam im dosadan, moraju nešto da urade sa mnom, jer ne mogu da dobiju Bosnu koju oni hoće – rekao je predsjednik Srpske.

Na konstataciju da postoji pretpostavka da im je trn u oku zbog dobrih odnosa sa Rusijom i Srbijom, kazao je da nisu dozvolili da se uvedu sankcije Rusiji i da zbog toga BiH nije zvanično uvela antiruske sankcije.

– Rusija nikada nije sprovodila maligni uticaj, ako je iko sprovodio maligni uticaj, to je liberalna i neoliberalna elita iz Brisela i Bajdenove administracije, ali to je taj dio političke propagande koji nametne nešto što vam ne stoji – rekao je Dodik i dodao da se on uporno bori da se vrate na slovo Dejtona da pokušaju da naprave moguću održivu BiH koja će živjeti u miru, a oni to neće i optužuju ga da ruši Dejton.

Podsjetio je na to da kada je u prvom mandatu podržao Trampa, demokrate su mu uvele sankcije.

Dodao je da sada izmišljaju da je pobegao u Rusiju i da su izmislili da je podnio zahtjev da dobije rusko državljanstvo.

Na pitanje šta će biti poslije sastanka sa Putinom, rekao je da će još više da ga satanizuju u pokušaju da dobiju još podrške ovih zaostataka globalističko liberalne elite iz Brisela.

Istakao je da postoje strukture koje su ostale iz Bajdenovog vremena, a koje Tramp još nije stigao da skloni, a kada to uspije da će nama biti nešto lakše.

– Oni će nastaviti da lažu, izmišljaju, veliku pobjedu nama je podario Tramp kada je rekao da je USAID kriminalna organizacija i kada su je ukinuo, to je bila ozbiljna pomoć nama – kazao je predsjednik Srpske.

Related Topics:

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Politika

NA TERET GRAĐANA: Predstavništvu RS u Moskvi odobreno novih 390.000 KM

 Vlada Republike Srpske odobrila je dodatnih 390.000 maraka Predstavništvu RS u Rusiji, potvrđeno je za CAPITAL.

Iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS preciziraju da su dodatna sredstva odobrena za „podršku realizaciji posjeta visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske Ruskoj Federaciji“.

„Predstavništvu u Moskvi odobrena su dodatna sredstva za podršku učešću visokih zvaničnika i drugih predstavnika Srpske na proslavi 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi 9. maja, zatim na Međunarodnom forumu bezbjednosti od 26. do 29. maja, te učešću na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu od 3. do 6. juna 2026. godine“, navodi se u odgovoru resornog ministarstva na pitanja CAPITAL-a.

U odgovoru se precizira da je Vlada odluku o odobravanju dodatnih sredstava donijela 21. maja.

Podsjećamo, budžetom Srpske predviđeno je da će ove godine za rad predstavništava Republike Srpske širom svijeta biti izdvojeno 15 miliona maraka. Najviše novca, dva miliona maraka, dobilo je upravo Predstavništvo u Rusiji, ali šefu tog Predstavništva Dušku Peroviću to očigledno nije dovoljno, pa mu je Vlada odobrila dodatnih 390.000 KM ili skoro 20 odsto u odnosu na odobreni budžet.

Poslije predstavništva u Moskvi, najviše para dobilo je predstavništvo u Beču kome je odobreno 1,45 miliona KM. Slijedi predstavništvo u Beogradu kome je dodijeljeno 1,2 miliona maraka, dok je Predstavništvo u Vašingtonu dobilo tačno milion KM.

Predstavništvo u Francuskoj dobilo je 950.000, a u Belgiji 900.000 KM. Slijedi predstavništvo u Njemačkoj koje je dobilo 760.000 KM, zatim u Grčkoj 480.000 KM, a najmanje je dobilo predstavništvo u Izraelu kome je odobreno 350.000 KM.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

OD HERCEGOVAČKIH BRDA DO BANJALUČKIH NASELJA: Stanivuković u dinamičnoj sedmici terenskih aktivnosti

Navikli smo da gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PSS-a, Draško Stanivuković učestvuje na maratonima i preskače prepreke, ali posljednjih dana pokazuje da je neumoran i na terenu — od Hercegovine do Pala, pa nazad u Banju Luku, uz ritam koji odaje čovjeka punog energije, u stalnom pokretu, spremnog da u istom danu razgovara s građanima, obiđe mnoga udruženja, klubove, znamenitnosti, porodice, ali i da vodi gradske poslove.

U svega nekoliko dana, njegova ruta obuhvatila je gotovo cijelu Republiku Srpsku. Da ne krije da mu za narod ništa nije naporno i teško, potvrdio je i sam gostujući na jednoj televiziji kada je otkrio da njegov radni dan često bude ispunjen obavezama koje se završavaju u večernjim satima, a već sutradan ga čekaju nove.

Stanivuković je sudeći po objavama na društvenim mrežama u proteklim danima imao intenzivan raspored.

„Danas sam u Ljubinju završio posjetu Hercegovini šetnjom i razgovorom sa ljudima… posebno mjesto i posebni ljudi“, poručio je tokom obilaska ovog kraja, gdje je posjetio i stari hram posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom, naglašavajući važnost kulturno-duhovnog naslijeđa i lokalne zajednice.

U Gacku je dan bio posvećen sportu i mladima. Posjete fudbalskom i odbojkaškom klubu, razgovori sa sportistima i podrška radu klubova predstavljeni su kao nastavak politike ulaganja u mlade i lokalne sredine. „Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam“, poručio je tokom susreta sa sportistima.

Paralelno s tim, Stanivuković je prisustvovao i obilježavanjima važnih istorijskih datuma, gdje je, kako navodi, želio odati poštovanje ličnostima i događajima koji su obilježili noviju istoriju Republike Srpske, uključujući i pomen generalu-pukovniku Momiru Taliću u Piskavici.

Ono što njegovu politiku i kao gradonačelnika i kao predsjednika PSS-a obilježava jeste kontinuirana prisutnost na terenu, ali i u Banjoj Luci, gdje najavljuje mnoge projekte, uz poruku da se paralelno vodi računa o svakom dijelu grada.

„Krećemo u veliku obnovu svih dječijih igrališta u Banjoj Luci… izdvajamo milion KM“, poručio je, predstavljajući jedan od aktuelnih projekata gradske administracije. Ubrzo je najavio i uvođenje civilnog roka, ali i uniformi u škole.

Njegovi saradnici, članovi i funkcioneri PSS-a dodatno prate ovu dinamiku, kroz susrete sa građanima, organizacione aktivnosti i terenske posjete koje, kako kažu u PSS-u, imaju za cilj ne samo jačanje Pokreta Sigurna Srpska, nego i slušanje konkretnih problema svakog čovjeka.

Upravo taj spoj terenskog rada, institucionalnih obaveza i političke prisutnosti definiše njegovu dinamiku — od hercegovačkih brda do banjalučkih naselja, uz poruku da se politika, kako je i sam Stanivuković više puta naglasio, vodi „među ljudima i sa ljudima“.

Nastavi čitati

Aktuelno