Narodna skupština Srbije u torak, 4. novembra, raspravljaće o leks specijalisu, posebnom zakonu kojim se omogućava ubrzana realizacija investicionog projekta na lokaciji nekadašnjeg kompleksa Generalštaba u centru Beograda.

Prijedlog zakona podnijelo je 110 narodnih poslanika, a odnosi se na projekat kompanije Džareda Kušnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je vrijedan 500 miliona dolara.

Zakonom bi se realizacija projekta odvijala po posebnim procedurama, što znači da bi svi državni organi, organi lokalne samouprave, privredna društva i druge institucije bili dužni da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti. Predlagač i predstavnik u parlamentu je narodni poslanik Milenko Jovanov.

Lokacija, obuhvat i namjena projekta
Projekat obuhvata prostor između ulica Kneza Miloša, Masarikove, Birčaninove i Resavske, gdje se nalaze objekti nekadašnjeg Generalštaba Vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane. Zgrade su tokom NATO bombardovanja 1999. godine teško oštećene i od tada nisu u potpunosti obnovljene.

Prema prijedlogu zakona, investitor bi mogao dobiti posebnu građevinsku dozvolu za pripremne radove, koja uključuje rušenje postojećih objekata, izmještanje infrastrukture i raščišćavanje terena. U okviru projekta predviđen je i memorijalni centar koji bi trebalo da nadomjesti gubitak istorijskog i kulturnog konteksta objekata.

Kritičari upozoravaju da, iako predviđeni memorijal može zadržati simbolički značaj lokacije, ništa ne može u potpunosti nadomjestiti originalnu arhitekturu i urbanistički identitet kompleksa Generalštaba. Ukidanje statusa kulturnog dobra i brzo sprovođenje zakona po hitnom postupku, prema njima, smanjuje transparentnost i uklanjanje javne kontrole nad projektom.

Investitor i međunarodni partneri
Investiciju vodi Affinity Global Development, kompanija Džareda Kušnera, u saradnji sa Trump Organization i kompanijom Eagle Hills, u vlasništvu Mohameda Alija Alabbara, investitora poznatog po luksuznim projektima u Dubaiju i „Beogradu na vodi“.

Projekat uključuje izgradnju luksuznog hotela Tramp, stambenog kompleksa sa 1.500 jedinica i muzeja, sa ukupnom bruto površinom od 30.000 kvadratnih metara. Preliminarni planovi predviđaju najmanje dva solitera, što već izaziva kritike urbanista i građana zbog prevelike gustine izgradnje u centru Beograda, koji je istorijski i kulturno osjetljiv prostor.

Pravni osnov i obrazloženje
Predlagači zakona ističu da je, prema Ustavu Srbije, moguće donijeti posebni zakon kojim se realizacija projekta uređuje po posebnim pravilima, a da se pritom ne narušavaju osnovni principi drugih zakona. Svi postupci provode se po fazama, a svi državni organi i lokalne uprave dužni su da bez odlaganja izdaju akte potrebne za realizaciju projekta.

Iz ugla investitora, posebne građevinske dozvole omogućavaju brzo izvođenje pripremnih radova, uključujući rušenje i raščišćavanje terena. Za predviđeni memorijal, zakon navodi da bi na „djelotvorniji način“ trebalo da očuva kulturno nasljeđe, što izaziva kritike da bi stvarni kulturni značaj objekata mogao biti marginalizovan.

Kritički komentari
Stručnjaci ističu da bi gradnja visokih solitera u istorijskom centru Beograda ozbiljno narušila urbani pejzaž i vizuelni identitet kvarta.

Kompleks Generalštaba, naglašeno je, decenijama je simbol vojne i administrativne vlasti, a njegova nagla komercijalizacija i transformacija u luksuzni stambeni i hotelski prostor može izazvati trajne promjene u funkciji i prepoznatljivosti lokacije.

Hiljade građana su na proslavi 26. godišnjice NATO bombardovanja protestovali ispred Generalštaba, izražavajući nezadovoljstvo zbog rušenja spomenika kulture i privatizacije prostora od strateškog značaja. Kritičari navode da projekat favorizuje strane investitore i luksuzni sektor, dok lokalno stanovništvo i potrebe zajednice ostaju marginalizovani.

Donošenje lex specialisa po hitnom postupku bez opsežne javne debate podiže pitanja pravne transparentnosti. Pojedini pravni stručnjaci upozoravaju da ovakav način donošenja zakona može biti problematičan, jer smanjuje kontrolu nezavisnih institucija i građana nad projektom i omogućava zaobilaženje uobičajenih procedura zaštite kulturne baštine.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću da pristaje na sve kao očajna ljubavnica kada je o imenovanju novih ambasadora riječ.

“Pristajem na sve, kao očajna ljubavnica. Neka se gospoda dogovore i neka prestanu da traže trunku u tuđem oku, a ne vide balvan u vlastitom, jedan dobar balvan od dalmatinske česmine (borovine)”, rekao je Milanović i dodao da je spreman na debeli kompromis u interesu funkcionisanja službe.

“Recimo da ovdašnji veleposlanik koji je tu šest godina, a to je stvarno već dovoljno, ode negdje drugdje ili ne znam koji su planovi, to se mora rotirati”, rekao je Milanović.

Kako je istakao mora se sjesti i dogovoriti budući da je odluka zajednička jes su Plenković i on supotpisnici u odlučivanju, a da predsjednik Republike potpisuje akreditacije.

“Ne očekuju valjda da potpišem ono što donesu iz centrale HDZ-a. To tako ne funkcioniše. Sve što je predloženo od HDZ-a, potpisaću. Imam dosta dilema, ali ne prčkaj, brate, moji kandidati su bolji. Sve je to tu negde, jedino što sam ja skromniji, nisam pohlepan”, istako je predsjendik Hrvatske.

O ideji da bi kandidati za ambasadora trebalo da budu predloženi u Vladi, Milanović kaže da je to glupo i da smatra da Plenković “uništava službu”.

“To nije tako i nikad tako nije bilo. Ovako ponašanje imamo jer je neko video da mu ne prete posledice”, zaključio je Milanović, prenosi HRT.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da će se parlamentarni izbori održati prije zakonom propisanog roka. “Nadležna institucija u našoj zemlji u skladu sa ustavom i zakonom donosiće odluke o tome kada će biti izbori, ali ja želim da kažem da uvažavajući njihove zahtjeve da ti izbori budu pre vremena, da budu prije aprila, maja 2027. godine, da ću svakako razumijevajući potrebe blokadera, zahtjeve blokadera, značajne manjine u našoj zemlji, dakle, velikog broja ljudi, da ćemo im izaći u susret i da će ti izbori biti održani pre roka, kada o tome će odlučiti nadležna institucija u skladu sa ustavom Republike Srbije i zakonima Republike Srbije. Tako da obavijestiću vas kada tu odluku donese. A narod će na izborima pokazati za čiju i kakvu politiku želi da glasa”, rekao je Vučić odogovarajući na pitanja novinara prilikom posjete gradilištu stadiona u Surčinu

Vučić se zahvalio svima onima koji su bili prisutni na komemorativnom skupu u Novom Sadu. “Koliko god ih je bilo, bilo je skoro 40 hiljada tamo u 12 sati kada se odavala počast preminulima. Ono što je nevjerovatno to je da je 10 do 12 hiljada ljudi odmah napustilo skup, više nigdje nisu bili, ni u gradu, niti bilo gdje. Mi smo to pratili i po rampama naplatnim i po svemu. To su ljudi koji su došli samo da odaju počast ljudima i napustili. A ovi političari su ostali malo duže”, rekao je Vučić i nastavio:

“Na kraju ih je na Keju bilo koliko biješe, 15 ili 16 hiljada, kada su se svi ponovo skupili. Mnogo manje. To je veliki broj ljudi. Vidjećemo, biće drugih skupova pa ćemo da vidimo kako to ide. Ali ne mislim da je to važno, mnogo važnije od svega koliko je ljudi bilo, kako je to prošlo, pa prošlo je mirno, dostojanstveno, kao što je bilo i u Hramu Svetog Save i na svim drugim mjestima i veoma sam zadovoljan zbog toga”, rekao je Vučić.

(Euronews/MONDO)