Connect with us

Društvo

DOKLE? Kafa u kafićima došla do 4 KM, konobari kažu da je ovo istorijski rekord!

Sa kafom se ulazi u novi dan, međutim ovaj napitak ponovo poskupljuje. U kafićima je cijena kafe viša za najmanje pola marke. Ugostitelji kažu da cijena sirovine dostiže istorijski rekord, a tu su više režije i nameti. Da poskupljenje utiče na budžet gostiju pokazuje i praksa da uz kafu traže samo čašu vode.

Jutarnja, popodnevna ili večernja kafa dio je svakodnevnog rituala ljudi na ovom području. Svake godine praksa ispijanja kafe postaje skuplja, trenutno je u toku proces novog poskupljenja.

Cijena zrna kafe na svjetskom tržištu bilježi istorijski rast, to se reflektuje i na cijene kafe u kafićima i prodavnicama.

„Cijena kilograma sirove kafe se u zadnjih godinu dana utrostručila. Problem se javlja kod proizvođača što se tiče pržene kafe, jako teško je ispratiti rast cijena sirove sa prženom kafom.

Poskupljenja pržene kafe su išla do 10 KM po kilogramu. Po prvi put cijena Robuste je prestigla cijenu arabike. Na žalost očekuje se dalji rast cijena“ kaže Bojan Suvajac menadžer jedne fabrike kafe.

Zbog cijene sirovine, ali i cijena režija i nameta kafa je u kafićima poskupila ili će poskupiti za najmanje pola marke. Ugostitelji primjećuju da poskupljenje utiče na budžet gostiju.

„Dešava se pad prometa na isti broj gostiju. Kada nam standard dozvoljav mi uz kafu pijemo i limunadu, kiselu ili flaširanu vodu, a sada se sve svodi na kafu i čašu vode u 80% slučajeva.

Imamo razmak cijena kafe u Banjaluci između 2 i 4 KM po šoljici kafe. To zavisi i od opremljenosti lokala“ navodi Gorana Kurtinovića iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka”

Vrijeme za kafu kod kuće, u kafiću ili za popularnu Coffee to go neizostavan je dio dana kod većine građana. Uprkos poskupljenju ne planiraju se odreći ovog napitka.

Krajem 2020. godine prosjećnja cijena kilograma kafe u domaćinstvu iznosila je 12,88 KM, dok je krajem prošle godine iznosila 22,64 KM.

Na trenutni rast cijene kafe utiče situacija na Crvenom moru, promjena transporta, povećanje cijene prevoza i suše u Vijetnamu i Brazilu.

BN

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ove sedmice se nećemo odvajati od KIŠOBRANA

Republiku Srpsku narednih dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa padavinama, uglavnom slabom kišom, i uz dnevnu temperaturu vazduha od pet do 12 stepeni.

Meteorolozi su najavili promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Duvaće slab vjetar južnih smjerova ili promjenljiv.

Jutro će biti pretežno vedro uz umjerenu oblačnost. Ponegdje će oko rijeka i po kotlinama biti magle koja se može i duže zadržati tokom dana uz svježije vrijeme u tim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha od minus dva do tri, u višim predjelima na istoku od minus šest, a maksimalna od šest do 12, u višim predjelima i mjestima s maglom od tri stepena Celzijusova.

Umjereno do pretežno oblačno biće u utorak, 2. decembra, uz slabu kišu u Krajini i Hercegovini koja će uveče jačati. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, u višim predjelima od minus četiri, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Slično vrijeme sa povremenom kišom u prvom dijelu dana očekuje se u srijedu, 3. decembra, a poslije podne se očekuje više sunčanih perioda dok će kiša nastaviti da pada u Hercegovini. Linker
Minimalna temperatura vazduha od jedan do pet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih.

Prolazna slaba kiša padaće i u četvrtak, 4. decembra, a preovladavaće promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do četiri, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od četiri do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika

Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.

Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.

U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.

Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.

Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.

Nastavi čitati

Društvo

RAST CIJENA GORIVA KAO IZGOVOR? Moguće poskupljenje hljeba od 1. januara

Samo u novembru cijene goriva su se povećale za nekih 4-5 feninga, a rast cijena goriva skoro uvijek prati i poskupljenje brojnih drugih proizvoda i usluga. Hljeb kao socijalna kategorija neće odmah poskupiti, ali bi mogao već od 1. januara da bude skuplji, najavljuju iz pekarskog sektora.

Kada gorivo poskupi, to izgleda kao kad bacite kamen u vodu i kada gledate kako se šire krugovi.

Gorivo je trošak svakom prevozniku, svakom pekaru, svakom ko dovozi robu u prodavnicu. Taj trošak na kraju, naravno, plate građani.

-Uglavnom sva poskupljenja, mi to plaćamo. Sad da li su opravdana i koliko, to je jedno sasvim drugo pitanje jer otprilike čim dođe do poskupljenja energenata, evo u ovom slučaju gorivo je otišlo za nekih 4-5 feninga, kako gdje, po litru, ovdje barem na našem području, ne znam kako je dalje- kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” iz Bijeljine.

Iz Udruženja mlinara i pekara kažu da neće žuriti sa poskupljenjem hljeba. -Sačekaćemo da vidimo kako će se odraziti to na dobavljače, repromaterijal, sirovine i energente pa ćemo tek onda napraviti kalkulaciju ako bude bilo osnova za poskupljenjem, ako ne budemo mogli da radimo rentabilno, onda će doći do povećanja- navode.

-Teško je bilo šta planirati u budućnosti mi ne znamo šta nas očekuje i pšenica koja je berzanska roba zavisi od ponude i potražnje tako će se kretat i cijena brašna u pekarskoj industriji. Što se tiče energenata, vidimo da i tu nemamo neku stabilnost i sigurnost- kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

-Ova inflatorna vremena, to je najnormalnije da se sve cijene mijenjaju. Ovo inflaciju što oni javno prezentuju, ona je znatno veća, da se razumijemo. To se frizira zbog stanovništva, zbog standarda, ali je znatno veća i u takvim vremenima šta možete očekivat osim da sve pomalo, pomalo bude korigovano naviše.

Nažalost, naviše. Hljeb je nažalost socijalna kategorija i kad god je išao gore, to je išlo 10, 20 feninga, to je stvarno iznos koji je danas beznačajan-priča Njegoslav Zagorac, vlasnik pekara “Bodaxco”.

Moguće je da bi veću cijenu hljeba mogao da izazove i najavljeni rast minimalne plate u Republici Srpskoj koji treba da krene od Nove godine, upozoravaju iz Udruženja potrošača.

-Ne samo da će doći do rasta hljeba, nego će, doći, porasti sve ostalo da se razumijemo jer poslodavci uglavnom, ukoliko država ne smanji doprinose, za onoliko koliko će da povećaju minimalni lični dohodak, moraju se smanjiti doprinosi. Pošto se ne smanje, onda automatski sve se to prenese na potrošače kroz proizvod-pojašnjava Vasilić.

-U suštini sad je najveći problem radna snaga i povećanje najniže plate. Ono za šta se mi zalažemo jeste da se poveća najniža plata, a da porezi i doprinosi ostanu na onom nivou na kojem su sada.

Niko, ne samo u pekarskoj, nego uopšte u privredi, niko ne bježi od povećanja minimalne plate, svi mi se zalažemo za bolji standard radnika i mi se zalažemo da dođe do povećanja plate, međutim porezi i doprinosi moraju da ostanu na iznosu koji se sad uplaćuje, ne treba doći do povećanja- tvrdi Pelemiš.

Koliko god da minimalna plata brzo raste, pitanje je da li može da isprati rast cijena koji uvijek idu u korak sa njima. Najveću cijenu će opet da plate oni koji najmanje imaju jer inflacija uzima maha.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno