Iz Doma zdravlja Banja Luka izdali su preporuke za očuvanje zdravlja usljed visokih temperatura vazduha.

Visoke temperature mogu da ugroze zdravlje i sasvim zdravih, a posebno osoba sa hroničnim bolestima i djece.

Kada su u pitanju osobe sa prisutnim hroničnim oboljenjima, visoke temperature posebno imaju uticaja na osobe sa bolestima disajnih puteva (hronična opstruktivna bolest pluća, astma) gdje može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja. Takođe trpi i kardiovaskularno zdravlje. Zbog vazodilatacije dolazi do pada krvnog pritiska, a dehidratacija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela.

Kada je organizam izložen ekstremno visokoj vanjskoj temperaturi dolazi do naglog prekomjernog povećanja temperature tijela što dalje dovodi do toplotnog udara. Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela. Simptomi koji upućuju na toplotni udar su: porast tjelesne temperature preko 39°C, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje. Može se javiti glavobolja, mučnina i povraćanje. Osoba može biti uznemirena, zbunjena ili može doći do gubitka svijesti.

Kada se posumnja na toplotni udar, osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, premjestiti je u hlad. Odmah treba pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dok se čeka stručna pomoć potrebno je što prije sniziti temperaturu tijela (poželjno ispod 38°C). Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nekim drugim pogodnim predmetom. Nakvasiti majicu ili ručnik hladnom vodom i stavljati obloge, poželjno je i tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova. Ne davati gazirana pića i alkohol. Ako je osoba bez svijesti potrebno je staviti je u bočni položaj.

Da ne bi došlo do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti visokim vanjskim temperaturama potrebno je da građani vode računa o ponašanju u takvim, po organizam rizičnim, vremenskim uslovima. Trebalo bi da se ne izlažu suncu tokom sredine dana. Vanjske poslove i šetnju poželjno je planirati i praktikvati rano ujutru ili uveče. Ne izlagati se suncu u periodu od 10 do 17 časova. Pri izlasku vani prilagoditi odjeću da bude lagana, poželjno pamučna, široka i svijetlih boja. Koristiti šešire sa širokim obodom i sunčane naočare. Uvijek nositi flašicu vode sa sobom. Inače je neophodno uzimati veće količine tečnosti dnevno – vode i voćnih sokova. Ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati svaka 1-2 sata, a djeci davati i češće. Ne koristiti alkohol i gazirana pića. Jesti laganiju hranu, sa puno svježeg voća i povrća. Često se rashlađivati tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi.

Napomenuli bismo i da izloženost parkiranog automobila suncu u kratkom vremenu dovodi do postizanja veoma visoke temperature u automobilu. Kada je vanjska temperatura vazduha visoka, za samo nekoliko minuta, temperatura u parkiranom automobilu može dostići i 50°C. Djelimično otvoren prozor ili parkiranje automobila u hladovini ne pruža pouzdanu bezbijednost za ostavljanje kućnih ljubimaca u automobilu, a pogotovo ne djece. Dijete ne treba ostavljati samo nikada u automobilu. Boravak u parkiranom automobilu dovodi do povećanja temperature tijela, a kod djece temperatura tijela raste 3-5 puta brže nego kod odraslih osoba. Organizam se znojenjem bori da očuva normalnu temperaturu tijela, ali taj mehanizam nije dovoljan na visokim temperaturama u automobilu. To može dovesti do toplotnog udara i smrtnog ishoda. Pored djece, u riziku od toplotnog udara su starije osobe i zdrave osobe izložene teškom fizičkom radu na visokim vanjskim temperaturama, npr. građevinski radnici i poljoprivrednici.