Connect with us

Region

“DOMINCIJA SRBIJE MORA SE SLOMITI” Tri njemačka medija pišu o Balkanu

Tri njemačka medija pišu o Balkanu: “Frankfurter algemajne” o “Putinovim najboljim prijateljima”, “Tagescajtung” o “neuspeloj strategiji” SAD i EU, a “Berliner cajtung” o “dominaciji Srbije” koja se “mora slomiti”, prenosi DW.

“Rusija u Evropi može da se osloni na tri saveznika”, piše Frankfurter algemajne cajtung: “U državi članici EU Mađarskoj, zemlji kandidatu Srbiji i u polovini Bosne i Hercegovine pod kontrolom bosanskih Srba – vlastodršci su čvrsto lojalni Putinu, iako sa različitim nijansama.”

“Najodlučnije je svoju politiku usmjerio ka Moskvi Milorad Dodik, predsjednik bosanske srpske republike”, piše njemački list. “Moskvi idu na ruku Dodikovi napori da transformiše Bosnu u konfederaciju država, kao preliminarni korak ka kasnijoj secesiji njegovog dijela zemlje – jer su nemiri, kao rezultat toga, značajni.”

Autor članka Mihael Martens pritom ukazuje da se Dodik, kojeg naziva “Putinov mlađi partner u Banjaluci”, nedavno suočio sa preprekama – Njemačka je najprije zamrzla, a sada i potpuno obustavila četiri infrastrukturna projekta u RS vrijedna više od sto miliona evra, SAD su krajem jula uvele sankcije četvorici visokih funkcionera RS, a prošle nedjelje je i javni tužilac BIH podigao optužnicu protiv Dodika.

“Optužnica je vrhunac dosadašnjeg sukoba Dodika i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH,  Kristijana Šmita (CSU)”, ocjenjuje autor, ali i napominje da sada “ostaje da se vidi da li će javno tužilaštvo sa sjedištem u Sarajevu uopšte moći da djeluje na teritoriji RS“.

“Dodika podržavaju Moskva, Beograd i Budimpešta”, piše njemački list. “Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto širi stav da nekakav neodređeni ‘međunarodni liberalni mejnstrim’ stoji iza udara Zapada i javnog tužioca na Dodika”, odnosno da se tako “kažnjavaju političari koji se hrabro zalažu za nacionalne interese, kao što to čine Dodik i Putin”.

“Antizapadni baraž” masovnih medija u Srbiji

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije tako otvoreno proruski orijentisan kao Dodik”, piše autor. “Srbija je čak podržala rezoluciju Generalne skupštine UN protiv ruske invazije na Ukrajinu. S druge strane, Beograd se nije pridružio evropskim sankcijama Rusiji i podržava je gdje god može.”

“Masovni mediji u zemlji, bilo da su novine, televizije ili internet portali koje kontrolišu lični prijatelji i ljudi lojalni Vučiću, već godinama bombarduju stanovništvo antizapadnim baražom u kojem se Rusija i Kina predstavljaju kao pravi prijatelji Srbije. To ima efekta. Za razliku od prije nekoliko godina, većina stanovništva Srbije je sada protiv ulaska njihove zemlje u EU.”

“To je u krajnjoj liniji nebitno”, ocjenjuje frankfurtski list, “jer takav korak ionako nije planiran. Ipak, to ilustruje promjenu atmosfere koja se dogodila u Srbiji u posljednjih deset godina. Prema anketama, Putin je najpopularniji strani političar u zemlji.”

Posljedice po ruske opozicione aktiviste

“Posljedice toga osjeća i politički aktivan dio ruske dijaspore u Srbiji”, ukazuje autor članka Mihael Martens. Podsjećajući da je u posljednjih godinu i po dana desetine hiljada Rusa emigriralo u Srbiju, on navodi da ruske izbjeglice koje su politički aktivne, koje u Srbiji organizuju demonstracije i mitinge protiv Putina, “sve više osjećaju pritisak srpske države”. Prijeti im zabrana ulaska ili neprodužavanje boravišne dozvole.

Autor izdvaja primjer ruskog disidenta Vladimira Kara-Murse, koji je u aprilu u Rusiji osuđen na 25 godina zatvora zbog “veleizdaje”. “Prije osude, on je izvijestio da je srpska tajna služba sistematski prisluškivala i špijunirala koordinacioni sastanak ruskih disidenata u maju 2021. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin je lično donio materijal u Moskvu i predao ga ruskom bezbjednosnom aparatu, naveo je Kara-Mursa. Ubrzo su uslijedila hapšenja u Rusiji. Međutim, vjerni glasnik Vulin više nije ministar unutrašnjih poslova – Vučić ga je postavio za šefa tajne službe”, navodi na kraju Frankfurter algemajne cajtung.

“Opasan kurs” američkih diplomata

Situacijom na Balkanu bavi se i berlinski Tagescajtung čiji autor, Erih Ratfelder, iznosi ocjenu da “Evropska unija i SAD žele da pridobiju srpske nacionaliste politikom razumijevanja”, što je, smatra, “opasan kurs”.

Podsjećajući da za SAD, a posebno za demokrate, Dejtonski mirovni sporazum o BiH iz 1995. predstavlja uspjeh američke diplomatije, list piše: “Sada se američke diplomate koje rade na Balkanu spremaju da prokockaju to nasljeđe, očigledno misleći da će Srbija biti uvučena u zapadni tabor ustupcima na Kosovu i u Bosni. (…) Konce prije svega vuku američki diplomata odgovoran za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, zajedno sa Kristoferom Hilom, američkim ambasadorom u Beogradu, i političarima EU, Žozepom Boreljom i specijalnim izaslanikom Unije Miroslavom Lajčakom.”

“Zapadne diplomate podržavaju ideju da samo treba ugoditi nacionalistima da bi se održao mir. Ignorišu činjenicu da je to jednom ranije – naime od 1991. pa naovamo – doživjelo veliki neuspjeh”, piše Tagescajtung.

Brčko – strateška tačka broj jedan na Balkanu

Ipak, autor ukazuje da postoji i otpor tome na Zapadu: “Od kada su Mihael Rot, predsjednik spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, i njegov kolega u američkom Senatu kritikovali sadašnji pristup politici, neki parlamentarci sa obje strane Atlantika barem su se probudili. Zahtijevaju da međunarodna zajednica uči iz prošlosti. Oni pozivaju na diplomatiju odvraćanja kako bi se spriječilo dalje pogoršanje bezbjednosne situacije na Kosovu i u Bosni.”

Pritom njemački novinar posebno ukazuje da je fokus debate na distriktu Brčko, koji Republika Srpska dijeli na dva dijela. “Region Brčkog je strateška tačka broj jedan na Balkanu. Zato Srbi žele svim silama da kontrolišu Brčko – a to je shvatila i zapadna vojska”.

Podsjećajući da su na to mjesto poslate nove jedinice Eufora, uključujući i mali njemački kontingent od oko 30 ljudi, autor izvodi sljedeći zaključak: “Zaista značajna strateška promjena bi se dogodila samo ako bi tamo bile raspoređene trupe NATO”.

Međutim, prema izvještajima štampe, Euforom će upravljati mađarski oficiri, a to je, piše njemački novinar, “kao da koza postane baštovan”.

“Berlin se ne pomjera. Ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, koja se svojevremeno suprotstavila nacionalističkim pozicijama – ćuti. (…) Da li Berlin zaista želi da spoljnu i bezbjednosnu politiku EU na Balkanu povjeri isključivo diplomatama SAD, EU i Viktoru Orbanu”, postavlja na kraju pitanje autor Erih Ratfelder u članku za berlinski Tagescajtung.

Habzburška balkanska strategija

List Berliner cajtung objavljuje tekst pod naslovom: “Dominacija Srbije mora se slomiti”. Potpisuje ga gostujući autor Muamer Bećirović kojeg njemački list predstavlja kao “istraživača istorije diplomatije i međunarodne politike” i čovjeka kome će “u januaru 2024. biti objavljena biografija o austrijskom diplomati i državniku postnapoleonskog doba, princu Klemensu fon Meternihu”.

Iz veoma opširnog teksta Bećirovića, DW izdvaja: “Kada je Austrougarski car Franc Jozef I posjetio Bosnu i Hercegovinu 1910, godinu dana nakon aneksije, Habzburška balkanska strategija već je bila na stolu. Demografski, Srbija je tada, kao i sada, bila najveća sila u regionu, sa oko duplo više stanovnika od Hrvatske. Da bi se Beograd uravnotežio, Sarajevo je trebalo čvršće vezati za austrijski Zagreb. Trebalo je da te dvije zemlje zajedno okončaju srpske hegemonističke ideje i da osnaže austrijsku hegemoniju u regionu. To se nije dogodilo zbog Prvog svjetskog rata.”

“Njemačka strategija za Balkan mora da se zasniva na toj istoriji, zato što se strateška situacija na Balkanu gotovo i nije promijenila za više od sto godina”, poručuje Bećirović. Po njemu, “jedina država koja bi mogla da uvede red na Balkanu i trajno obezbijedi sopstvene strateške interese u regionu jeste Njemačka. Ona je daleko najvažniji trgovinski partner Hrvatske, Bosne i Srbije, a i geografski je udaljena svega nekoliko stotina kilometara.”

“Njemačka treba da privuče istočnu Evropu na svoju stranu ako želi da ostvari dominaciju u Evropi, a to uključuje i Balkan”, piše Muamer Bećirović, a prenosi list iz Berlina. “Potrebna je moć, njemačka moć, da se uvede red na Balkan. Sve ostalo je kratkoročno, srednjoročno i dugoročno osuđeno na propast.”

I na kraju članka u Berliner cajtungu od Bećirovića još i ova misao: “Ako bi Berlin vladao, red bi bio na dohvat ruke i mir bi mogao da se vrati na Balkan, prvi put u njegovoj istoriji.”

Related Topics:

Region

ATMOSFERA RATNOG STANJA u Hrvatskoj – OTKAZAN FESTIVAL

Festival u Benkovcu pod nazivom “Nosi se”, ipak je otkazan nakon niza incidenata koje su u petak izazvali hrvatski veterani i navijači.

Otvaranje se nije dogodilo zbog protesta veterana i navijača, koji su pjevali patriotske pjesme i uzvikivali ustaški poklič “Za dom spremni”.

Pet veterana učesnika tih incidenata je dobilo zabranu prilaska novinarki i jednoj od organizatora festivala Meliti Vrsaljko.

Oni su dobili zabranu da joj ne smiju prići bliže od 30 metara, a među njima je i predsjednik benkovačkog ogranka Udruženja hrvatskih dobrovoljaca Nediljko Genda, koji je predvodio protest veterana i navijača.

“Smisao nijednom festivalu ne daje puko održavanje, već programski sadržaji, a upravo su oni obesmišljeni u društvenoj klimi u kojoj se jedan kulturni događaj sveo na demonstriranje gole sile”, izjavio je umjetnički direktor festivala Juraj Aras.

On je naveo da je teška, ali i pristojna komunikacija koju su u ovim, kako je naveo, “napetim okolnostima ostvarili s pojedincima iz redova organizacije protesta branitelja ipak nam je ulivala nadu da će možda nepoželjno odvijanje programa proći s minimalnim rizikom od eskalacije nasilja”.

“Iz protestnih izvora, međutim, saznajemo da se uz dobrovoljce Domovinskog rata na protest protiv festivala ‘Nosi se’ u Benkovcu spremaju i različite grupe izvan konteksta udruženja proizašlih iz Domovinskog rata i izvan lokalnih okvira Benkovca. Novim saznanjima sigurnosni rizik od nasilnih praksi eksponencijalno se povećava”, saopštio je Aras.

Dodao je da najavljena podrška od velikog broja građana iz raznih krajeva Hrvatske, koji su je bili spremni da pokažu dolaskom na ovu manifestaciju, iako ispunjava ponosom i zahvalnošću, potencijalno pretvara Benkovac u bojno polje, što je u kontradikciji sa, kako kaže, njihovom misijom mirotvorstva i dijaloga.

“Naš mali organizacioni tim sa skromnom infrastrukturom ne može ovakvu situaciju kontrolisati. U atmosferi gotovo ratnog stanja u kojoj država mora angažovati ozbiljne snage sigurnosti kako bi odbranila pravo svojih građana na javno, legalno okupljanje, Benkovac i njegovi građani postaju žrtve, teren za demonstraciju sile onih za koje zakoni i demokratske stečevine ove zemlje ne vrijede”, naveo je umjetnički direktor.

“Mi smo u Benkovcu ipak gosti koji su u zadnjih nekoliko godina realizovali različite programe i bili dobro primljeni. Taj mali, dragi grad, njegovi stanovnici i njihova materijalna dobra treba da ostanu zaštićeni od potencijalno nasilnih grupa”, kaže on, uz zahvalnost policiji koja im je dala garancije sigurnog sprovođenja programa i osjećaj povjerenja u institucije države.

Ipak, ističe, u okolnostima rizika okupacije grada, bez obzira na garanciju policije, jedino razumnim i odgovornim je program odlaganja festivala, s tim da on bude realizovan kasnije kada se, kako kaže, situacija smiri, a možda i na nekom drugom, manje osjetljivom mjestu, prenijeli su hrvatski mediji.

Najavljeno otvaranje festivala “Nosi se”, koji je u Benkovcu trebalo da bude otvoren u petak izazvao je nasilnu, agresivnu i vulgarnu reakciju grupe vetarana koji su spriječili izvođenje predstave, pjevanjem pjesama i ustaškim pokličom “Za dom spremni”.

Festival “Nosi se” bavi se temama dekonstrukcije rata i nasilja te promovisanjem nenasilja, solidarnosti i pluralizma, a ove godine u Benkovcu je trebalo da ga otvori satirična komedija, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Region

SUDBINA KOJA LOMI SRCA! Troje djece ostalo bez oba roditelja – NAJSTARIJI brat moli za posao da prehrani sestre!

Kako život umije da bude surov rano je na svojim nejakim leđima osjetilo troje djece iz porodice Bjelag iz prijepoljskog naselja Vinicka. Prije godinu i po dana ostali su bez oca, a prije 10 dana izgubili su i majku koja je im je bila sve na svijetu.

Najstariji Šućrija Bjelag, koji ima 19 godina, istakao je da mu je sada najpotrebniji posao kako bi mogao da izdržava i školuje svoje dvije sestre, uzrasta 13 i 15 godina.

“Ne želim da nas razdvoje”
– Pre desetak dana ostali smo bez majke, a prije godinu i po dana i bez oca. Sad mi je neophodno da nađem posao da mogu da pomognem sebi i sestrama. One idu u školu, a ja sam punoljetan i želio bih da preuzmem odgovornost za njih. Ne želim da nas razdvoje, želim da ostanemo na našem ognjištu koje su nam roditelji skućili iako uslovi nisu neki. Ali, ako ja budem radio polako ćemo to sve srediti. Vodu nemamo, od komšije je donosimo u kantama, ali mi smo na sve to navikli – rekao je Šućrija za RINU.

Najveća podrška i oslonac nakon smrti oba roditelja im je stric Miralem, ali u njihov dom stigla je i pomoć od predstavnika Lokalne samouprave, Centra za socijalni rad i dobrotvora iz porodice Panić.

– Evo, vidite sami u kakvoj situaciji se djeca nalaze. Teško je mnogo, ostali su bez oba roditelja, ja se trudim da im pomognem, ali nije izostala ni pomoć dobrih ljudi. Niko od porodice nije išao prvi da traži pomoć, ljudi su sami došli da obiđu djecu. Nadležni su vidjeli u kakvim uslovima žive i nadam se da će izaći u susret, posebno da se najstarijem bratu obezbjedi posao. To bi bilo olakšanje i porodici i institucijama, rekao je kroz suze stric Miralem.

Dobrotvori, porodica Panić, porijeklom iz Prijepolja a nastanjeni u Berlinu, odmah su reagovali kada su čuli za tragediju.

Stiže pomoć
– Naša komšinica nam je javila za ovaj slučaj i moj muž i ja smo odmah došli. Želimo da pomognemo koliko možemo, da djeca imaju stabilno djetinjstvo i mogućnost da se školuju, kazala je Koviljka Panić.

Centar za socijalni rad radi na postupku stavljanja dvije djevojčice pod starateljstvo, a kako kažu, podrška porodici neće izostati. Kako kažu, biće uključeni sve dok bude potrebno, i kroz novčanu, psihološku i svaku drugu pomoć koju mogu da obezbjede.

Ipak, svi se nadaju da će mališani ostati zajedno pod roditeljskim krovom i da ih neće razdvojiti. Predsjednik opštine Prijepolje Drago Popadić naglasio je takođe da je ključno da djeca ostanu zajedno i na svom ognjištu.

– Najbitnije je da brat i sestre ostanu u svom domu. Već smo dogovorili određene mjere i opština će im pomoći koliko god može. Cilj je da porodica opstane i da djeca imaju stabilne uslove – izjavio je Popadić.

Ovo je trenutak da pokažemo humanost i da ovim mladim ljudima poručimo – nisu sami. Svako ko može i želi da pomogne mališanima može da kontaktira porodicu.

Nastavi čitati

Region

USVOJENA ŽALBA! Priština popustila Srbima nakon pritiska međunarodne zajednice

Izborni panel za žalbe i pritužbe (IPŽP) u Prištini usvojio je žalbu Srpske liste na odluku Centralne izborne komisije (CIK) da ne ovjeri njenu listu kandidata za lokalne izbore na Kosovu i Metohiji 12. oktobra i zatražio da CIK ovjeri listu.
Ovom odlukom IPŽP je poništio odluku CIK-a od 21. avgusta, kojom je odbio da ovjeri kandidate Srpske liste.

U obrazloženju odluke IPŽP se navodi da odluka CIK-a nije bila pravilno zasnovana na zakonu i da nije uvjerljivo dokazano da su određeni kandidati prekršili član 29. Zakona o opštim izborima, kojim su utvrđeni kriterijumi za pravo da budu birani.

IPŽP je zatražio od CIK-a da ovjeri listu kandidata Srpske liste za opštine u kojima je prijavila učešće na lokalnim izborima, piše RTS.

CIK u Prištini odbio je u četvrtak da sertifikuje Srpsku listu za učešće na lokalnim izborima na Kosovu i Metohiji 12. oktobra.

Za ovjeru Srpske liste glasali su predsjednik CIK-a Krešnik Radonjići i predstavnik Srpske liste, a protiv su bila dva člana iz Samoopredjeljenja, dok je sedam ostalih članova CIK-a bilo uzdržano.

Član Centralne izborne komisije iz pokreta Samoopredjeljenje, Aljban Krasnići, tvrdio je da postoje dokazi iz pravosudnog sistema koji navodno ukazuju na konkretne ljude iz Srpske liste koji su dio paralelnih struktura i za kojima je raspisana potjernica, nazivajući neke “teroristima za kojima se traga”.

Srpska lista predala je sljedećeg dana žalbu IPŽP-u, navodeći da je odluka CIK-a nezakonita, diskriminatorska i antisrpska.

Iz Srpske liste su naglasili da CIK nije sertifikovao njihovu listu kandidata iako su ispunjeni svi zakonski uslovi.

Predsjednik Srpske liste Zlatan Elek ocijenio je da je odbijanje zahtjeva Srpske liste pokušaj Aljbina Kurtija da stekne jeftine političke poene, poručivši da građani vjeruju Srpskoj listi, koja je na jednoj strani, dok druge srpske stranke podržavaju Kurtija.

Elek smatra da Kurti ovakvom politikom crta mete na čelo političkim subjektima, prije svega Srpskoj listi.

Ukazao je da je paradoksalno da se u CIK-u vodila diskusija članova u kojoj su kandidati Srpske liste neosnovano nazvani teroristima i da se za njima traga, te da su izrečene brutalne laži i da se radi o ustaljenoj ali opasnoj mantri, na koju predstavnici međunarodne zajednice moraju da reaguju.

Odluka CIK-a izazvala je oštre reakcije međunarodne zajednice, pa su u petak, u zajedničkom saopštenju zemlje Kvinte i EU, nazvale zabranu učešća strankama manjinskih zajednica na lokalnim izborima 12. oktobra potkopavanjem demokratskih principa, a Ambasada SAD i misija OEBS-a takođe su pozvale da se nijednoj stranci ne uskrati učešće na izborima.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno