Connect with us

Politika

DOŠAO DA KUPUJE GLASOVE! Ko je novosadski biznismen saslušan u Gradišci

Među četvorkom koju je policija saslušala u Gradišci, nakon što je sinoć kod njih pronađena veća količina novca koja je, kako se sumnja, trebalo da posluži za kupovinu glasova, našao se i Dejan Slijepčević, biznismen iz Novog Sada.

Prema informacijama iz policije, četvorka je “uhvaćena” u kontroli dva vozila, kada je pronađeno 10.000 evra u apoenima od 100 evra i promotivni materijal jedne političke partije, a sumnja se, kako navode pojedini mediji, da je novac namijenjen za kupovinu glasova za Jelenu Trivić i Mirka Šarovića.

Dejan Slijepčević je direktor i vlasnik firme „Gat” iz Novog Sada koja se bavi trgovinom na veliko elektroopremom i elektromaterijalom, kao i izvođenjem građevinskih i elektro-instalacionih radova.

Slijepčević je, takođe, i predsjednik Fudbalskog kluba Mladost.

Njegova firma trenutno je angažovana na izgradnji nove zgrade Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu.

BL-PORTAL

Politika

Nećemo imenovati sudije u USTAVNI SUD BIH

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Narodna skupština neće imenovati sudije u Ustavni sud BiH da bi tamo bili samo ukras.

“Zbog čega bismo sada imenovali sudije kad smo svjedoci potpuno nezakonitog mijenjanja pravila bez učešća bilo koga iz Republike Srpske. Ako su oni već rekli da mogu sve da rade bez sudija iz Republike Srpske, pa zašto da ih mi imenujemo da tamo pale i gase klima-uređaje”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

On je naglasio da je struktura Ustavnog suda BiH narušena od Federacije BiH, visokog predstavnika i nekoliko moćnih ambasada, koji su mijenjali Dejtonski sporazum i zloupotrijebili dejstvo aneksa četiri i deset.

“Znamo ko je kriv za krizu u BiH. Trude se da izbace Srpsku iz BiH, ali Republika Srpska se može izbaciti samo sa njenim narodom, Ustavom i teritorijom, bez toga ne može”, poručio je Stevandić.

Komentarišući dolazak Kristijana Šmita na Kozaru i Donju Gradinu, Stevandić je rekao da je strašno licemjerje dolaziti na takva mjesta nakon što je nosio vijenac na grob nacističkog pilota Vernera Moldersa.

“Uvrijedio je sve žrtve u Donjoj Gradini i na Kozari, jer se zalagao za rehabilitaciju ljudi koji su te zločine činili”, rekao je Stevandić, dodajući da je Šmitov pijetet lažan i u svrhu marketinga.

Stevandić je rekao da nije glasao za deklaraciju o protivljenju otvaranju rudnika litijuma u okolini Lopara, jer je smatrao da je stvorena velika podjela u vezi sa ovim pitanjem i da nema naučne baze za odlučivanje.

“Smatram da za ovakve stvari treba i ekološka studija i studija o geološkim istraživanjima. Mi smo imali predizborno opredjeljivanje za i protiv. Imali smo s jedne strane velike podjele među narodom, a s druge strane marketing”, naveo je Stevandić.

Nastavi čitati

Politika

Izborni zakon Republike Srpske ide pred USTAVNI SUD

Zajednička komisija Vijeća naroda Republike Srpske i Narodne skupštine Republike Srpske danas nije postigla usaglašavanje o Izbornom zakonu RS, a na koji su delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda početkom maja pokrenuli pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pa će konačnu odluku o stupanju na snagu ovog zakona donijeti Ustavni sud Republike Srpske.

Može se reći da je ovakav epilog potpuno očekivan, jer nijedan zakon koji je dosad došao do ove Komisije nije dobio potrebnu saglasnost.

Nakon ovakve situacije, Narodna skupština RS dužna je da dostavi stenogram sjednice prema Vijeću naroda Republike Srpske, a koje onda u roku od sedam dana treba da prikupi neophodnu dokumentaciju i dalje je uputi prema Ustavnom sudu Republike Srpske – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa.

“Nakon što dokumente dostavimo Ustavnom sudu RS, oni su dužni da u roku od 30 dana riješe to pitanje”, kazala je za “Nezavisne novine” Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS.

U daljem, Ustavni sud RS treba da odluči da li je Izborni zakon RS povrijedio vitalni nacionalni interes na koji su se pozvali Bošnjaci.

Ukoliko odluči da je došlo do povrede, zakon se vraća u Narodnu skupštinu RS, a ukoliko nije bilo povrede veta, zakon se prosljeđuje predsjedniku Republike Srpske koji onda treba da potpiše ukaz o stupanju na snagu tog zakona.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je Izborni zakon Republike Srpske 19. aprila ove godine.

Početkom maja, Klub delegata bošnjačkog naroda pokrenuo je pitanje veta na ovaj zakon, smatrajući da on nije donesen u skladu sa Ustavom BiH.

Međutim, Vijeće naroda RS na sjednici održanoj sredinom maja, nije postiglo saglasnost o Izbornom zakonu RS, jer su za njega glasala samo četiri delegata iz Kluba Bošnjaka, te je on proslijeđen na Zajedničku komisiju Vijeća naroda i parlamenta Srpske.

Nastavi čitati

Politika

Može li CIK BiH do avgusta izabrati 12.000 PREDSJEDNIKA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

UCIK BiH kažu da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

– Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK BiH, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija – rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK BiH.

On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK BiH izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

U slučaju da CIK BiH kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

– Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK BiH, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima – rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK BiH vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

CIK BiH je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u BiH, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ta nadležnost data je CIK BiH, pišu Nezavisne novine.

Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

Nastavi čitati

Aktuelno