Connect with us

Svijet

Doživjeli krah, a onda postali jedna od najbogatijih država: NE ZNAJU ŠTA ĆE SA NOVCEM

Republika Irska se treću godinu za redom suočava s istim problemom, a u pitanju je kako pametno iskoristiti neplanirano velik višak novca u državnom proračunu.

Mnoge zemlje bi im pozavidjele na tome, ali irski zvaničnici kažu kako nije nimalo lak zadatak odlučiti šta učiniti s viškom od 8,6 milijardi evra.

– Problem je u tome što se Irska bori pronaći načine da taj novac pretvori u stvari koje su ljudima potrebne – komentario je Džerard Brejdi, glavni ekonomista u Ibecu, najvećem poslovnom lobiju u toj zemlji.

Više od decenije nakon sloma zbog kojeg su EU i MMF morali uskočiti sa 67,5 milijardi evra pozajmice i nametnuti kontroverzni program štednje, ova ostrvska zemlja i dalje je oprezna pa nastavlja štedjeti za penzije te klimatske i infrastrukturne izazove.

Bez obzira na to što su okolnosti danas znatno pozitivnije – privreda je prošle godine rasla pet puta brže od očekivanog.

Lani je Irska bila 8,3 milijarde evra u plusu, a godinu ranije 8,6 milijardi. Prema pisanju Financial Timesa, očekuju da će u periodu od 2024. do 2027. godine ukupno “skupiti” 38 milijardi evra viška.

Za prepunu državnu kasu najzaslužniji su prihodi od poreza na dobit od globalnih kompanija sa sjedištem u Irskoj, uglavnom u tehnici i farmaciji.

Vlada kaže da su joj oni 2023. donijeli 23,8 milijardi evra i predviđa se da će ove godine prikupiti 24,5 milijardi evra.

Oprezni su zbog toga što su takvi prihodi samo privremeni pa novac žele štedjeti za vremena kada ovakvog priljeva više ne bude.

Zbog toga su više od 100 milijardi evra viška u dva državna imovinska fonda do 2035. Dio novca iskoristili su za otplatu duga i tako snizili svoj omjer duga i BDP-a na nešto ispod 76 posto, dok je dio otišao na finansiranje mjera Covid-19 i potpore troškovima života.

Ekonomisti vjeruju da bi upravo štednja dugoročno mogla naštetiti zemlji jer golemo bogatstvo ne koristi za rješavanje infrastrukturnih problema, a ima ih mnogo.

Milijarde viška pomogle bi u rješavanju stambene krize u zemlji u kojoj rast stanovništva brzo nadmašuje novu ponudu, ublažavanju izazova električne mreže, snabdjevanja vodom, zdravstvenih usluga i javnog prevoza.

– Postoji ogromna potreba za javnim ulaganjima i prilika koja se pruža jednom u generaciji da se to finansira iz vlastitog džepa. Rijetko se kojoj zemlji pružila tako izvanredna prilika da promijeni društvo – rekao je za Financial Times ekonomist Dejvid Mekvilijams.

Vlada je ipak najavila da će proračun uključiti 6,9 milijardi evra potrošnje i 1,4 milijarde evra poreskih mjera, čime će preuzeti njeno samonametnuto pravilo da povećanje potrošnje ne bude veće od pet posto godišnje.

Ema Hauard, predavačica na Tehnološkom univerzitetu u Dablinu, smatra da bi Irska dio svog viška trebala usmjeriti na društvene probleme.

Prema podacima Evropske unije, Irska je najusamljenija zemlja u Evropi, s gotovo petinom ljudi koji su usamljeni većinu ili sve vrijeme, a gotovo dvije trećine ljudi pati od tjeskobe ili depresije.

Osim toga, svako sedmo dijete živi u kućanstvu s manje od 60 posto srednjeg dohotka u zemlji.

Dobar način kako kratkotrajni višak novca pretvoriti u dugoročni priljev je poticanje preduzetništva. Ili se on može iskoristiti da bi se poboljšao sistem planiranja i ubrzale procedure dobijanja dozvola.

Izgradnja kuća se s godinama ubrzala, ali je to i dalje presporo s obzirom na potrebe. Na primjer, nova nacionalna dječja bolnica daleko premašuje postavljene rokove što je dovelo do toga da se ukupni troškovi s vremenom povećaju čak četiri puta.

– Trenutno smo u vrlo, vrlo jakoj poziciji – rekao je Šemus Kofi (Seamus Coffey), predsjednik Irskog fiskalnog savjetodavnog vijeća, na nedavnoj konferenciji.

– Nadamo se da nećemo napraviti nered.

Related Topics:

Svijet

TRAMP ĆE POBJESNITI: Putin mu ispred nosa uzeo najvažniji resurs, ugrožen sporazum Kijeva i SAD

Ruske snage preuzele su kontrolu nad vrijednim nalazištem litijuma u Donjeckoj oblasti, čime su ugrozile sporazum između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o mineralima (NYT).

Kako se navodi, analitičari smatraju da je ovo nalazište od 40 hektara jedno od najvažnijih u Ukrajini zbog visoke koncentracije litijuma, koji je potreban za proizvodnju naprednih tehnologija kao što su električne baterije, a SAD navode litijum kao ključni materijal za ekonomiju i nacionalnu bezbjednost.

Ruska kontrola nad nalazištem ”Ševčenko” ukazuje na glavni problem sporazuma – što više teritorije ruske trupe zauzmu u Ukrajini, to manje resursa Kijev može da pruži Vašingtonu, navodi NYT. Ako ruske trupe budu dalje napredovale i zauzimale sve više teritorija, kontrolisaće sve više mineralnih nalazišta. To je problem za ovaj sporazum – rekao je Mihail Žernov, direktor američke kompanije Critical Metals Corp, koja je ranije imala licencu za razvoj nalazišta “Ševčenko”.

Ruska kontrola oko petine ukrajinske teritorije znači da Moskva već kontroliše mnoga nalazišta titanijuma, mangana i drugih važnih minerala, pokazuje mapa Instituta za proučavanje rata, istraživačke grupe sa sedištem u Vašingtonu.

Ruske snage su, takođe, uništile ili zauzele neke od najvećih ukrajinskih rudnika uglja, a istovremeno se približavaju novim nalazištima titanijuma i drugih sirovina, poput uranijuma.

Ukrajina ima još dva velika nalazišta litijuma, koja se nalaze u centralnom delu zemlje, ali je ruda u ”Ševčenku” izuzetnog kvaliteta i uglavnom se sastoji od spodumena, minerala koji ima visok sadržaj litijuma, prenio je danas “Njujork tajms”

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN: Ulazak Ukrajine u NATO doveo bi do TREĆEG SVJETSKOG RATA

Ulazak Ukrajine u NATO savez odmah bi doveo do rata između Rusije i Alijanse, odnosno do trećeg svjetskog rata, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Ukrajina u NATO savezu? To bi značilo rat sa Rusijom i treći svjetski rat već sljedećeg dana. Pored toga, nepromišljena žurba EU da primi Ukrajinu donijela bi frontove u srce Evrope”, objavio je Orban na “Iksu”.

Mađarski premijer je dodao da to nije diplomatija nego ludilo i da se “šibice ne bacaju na bure baruta”.

“Nećemo im dozvoliti da Evropu pretvore u bojno polje”, naglasio je Orban, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

“ZASLUŽUJEM VIŠE NAGRADA ZA MIR”: Tramp tvrdi da su SAD zaslužne za mir između Beograda i Prištine (Video)

Tramp je naglasio značaj rješavanja odnosa između Beograda i Prištine kao njegove ključne inicijative.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je da je njegova administracija posljednjih nedjelja radila na odnosima Beograda i Prištine, pored toga što je radila na postizanju mira u okviru svjetskih konflikata.

“U roku od nekoliko kratkih mjeseci postigli smo mir između Indije i Pakistana, Izraela i Irana, a sada i između Demokratske Republike Kongo i Ruande, nekoliko drugih takođe, Srbije i Kosova”, rekao je Tramp u petak u Bijeloj kući, stavljajući akcenat na značaj trgovine sa SAD, prenosi televizija “Foks njuz”.

Govoreći o postignutom miru između D.R. Konga i Ruande, kojim je, uz posredovanje SAD, okončan višedecenijski sukob, Tramp je rekao da je riječ o “ogromnom proboju”, prenosi Blic pisanje Tanjuga.

Američki predsjednik je istakao da “svet ponovo poštuje” Sjedinjene Američke Države, što, prema njegovim riječima, nije bio slučaj za vrijeme administracije njegovog prethodnika Džozefa Bajdena.

Tramp je ranije ove nedjelje prvi put izjavio da je njegova administracija posljednjih nekoliko nedjelja radila na rješavanju različitih konflikata u svijetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.

“U posljednjih nekoliko nedjelja rejšavali smo Indiju i Pakistan, Kosovo i Srbiju. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu, to je bio surov rat koji je dugo trajao. Uradili smo i još dvije stvari pored toga. Niko nikada nije uradio nešto slično”, rekao je Tramp tokom obraćanja novinarima na Samitu lidera zemalja članica NATO-a u Hagu.

Prethodno je Tramp rekao da misli da zaslužuje da primi više Nobelovih nagrada za mir, pored ostalog i zbog angažmana u vezi sa odnosima Beograda i Prištine.

“Trebalo je da mi dodijele Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Možete reći Srbija i Kosovo. Možete navesti mnoge takve slučajeve. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta”, rekao je Tramp.

Nekoliko dana ranije, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social najavio da će ponovo da se angažuje po pitanju nastavka dijaloga između Beograda i Prištine i naglasio da je tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata “spriječen eskalirajući sukob” između dvije strane.

Nastavi čitati

Aktuelno