Connect with us

Politika

DR BLAGOJEVIĆ TVRDI: Uništavanje vozila NSRS ima i krivičnu stranu

Predmetni slučaj u kojem je Anja Ljubojević, potpredsjednik Narodne skupštine Republike, slupala službeni automobil Narodne skupštine, vrijedan 60.000 KM, i prouzrokovala na njemu totalnu štetu, drugim riječima uništila ga, nema samo strane moralne i političke odgovornosti, već ima i krivičnopravni momenat, odnosno stranu.

To što je Ljubojevićka, kako sama kaže, službenim autom upravljala u 4 ujutro, vraćajući se sa privatne fešte na kojoj je “popila par pića” i u toku vožnje “pogledala u telefon”, jesu zaista pitanja da li je (a naravno da nije) moralno da potpredsjednik parlamenta koristi službeno vozilo za privatne svrhe u gluvo doba noći (za prevoz sa privatne fešte u 4 ujutro), te da li je (a naravno da nije) moralno i politički ispravno da poslije svega rečenog ona i dalje bude potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Međutim, ovaj događaj ima i svoju krivičnopravnu stranu, jer je Ljubojevićka takvim svojim ponašanjem učinila i krivično djelo oštećenja tuđe stvari iz člana 240. Krivičnog zakonika Republike Srpske, pošto je tom prilikom na službenom vozilu kojim je upravljala prouzrokovala totalnu štetu, kako su prenijeli mediji, koji su izvijestili i da se radi o vozilu “Audi” koje je Narodna skupština nedavno platila između 60.000 i 65.000 KM.

Osnovni oblik navedenog krivičnog djela (član 240. stav 1. KZ RS) čini ko uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom tuđu stvar, do čega može doći i na način na koji je to učinila Ljubojevićka kritičnom prilikom, za šta zakonik propisuje da će se učinilac kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

No, ako je djelom iz stava 1. učinilac prouzrokovao znatnu štetu, to je već teži oblik krivičnog djela oštećenja tuđe stvari, za koje je članom 240. stav 3. KZ RS propisano da će se učinilac kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Imajući sve to u vidu, sada su na potezu ne samo moral i politika, već i pravna država oličena u MUP-u Republike Srpske, Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Naime, krivično gonjenje za navedeno krivično djelo preduzima se po prijedlogu oštećenog, što je u ovom slučaju Narodna skupština na čijem vozilu je Ljubojevićka prouzrokovala totalnu štetu. Ako Narodna skupština ne podnese prijedlog za gonjenje biće to udarac toj instituciji i pokazatelj njenog odnosa prema vladavini prava.

A ako Narodna skupština podnese prijedlog za gonjenje, ali to ipak dalje ne preduzmu MUP i javno tužilaštvo u Banjaluci, i to će biti poraz države i vladavine prava.

Za kraj treba naglasiti da je Ljubojevićka rekla, kako su prenijeli mediji, da je prije nego što je počela vožnju službenog vozila kritičnom prilikom, “bila na fešti” na kojoj je “popila par pića”, što bi značilo da je konzumirala alkohol i zatim upravljala pomenutim službenim vozilom.

To govori o njenom subjektivnom odnosu prema ovom djelu, to jest da nije sve to učinila iz nehata nego eventualnim umišljajem, a upravo tim oblikom umišljaja se, pored direktnog umišljaja, može učiniti krivično djelo oštećenja tuđe stvari.

Eventualnim umišljajem je učinjeno krivično djelo, kaže Krivični zakonik (član 32. stav 3), kada je učinilac bio svjestan da usljed njegovog činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Primijenjeno na konkretni slučaj to znači da je Ljubojevićka svjesna da ona, nakon što je “popila par pića”, usljed tog svog činjenja može izgubiti kontrolu nad vozilom kojim upravlja u takvom stanju i da usljed toga može prouzrokovati totalnu štetu na tuđem vozilu, ali ona uprkos tome ipak u takvom stanju upravlja tim vozilom, čime pristaje na nastupanje takve posljedice.

O takvom njenom subjektivnom odnosu svjedoči i ono što je takođe izjavila, a prenijeli mediji, rekavši: “pogledala sam u telefon i to se dogodilo”.

Drugim riječima ona ovim priznaje i da je, sve i da na fešti nije pila alkohol, za vrijeme dok je upravljala vozilom pogledala u telefon, iako je svjesna da i samo time preduzima ne samo radnju koju zakon zabranjuje, već i radnju zbog koje može izgubiti kontrolu nad vozilom te prouzrokovati štetu na tuđem vozilu.

No, uprkos tome ona ipak gleda u telefon dok vozi, čime takođe pokazuje svoje pristajanje na nastupanje zabranjene posljedice u vidu prouzrokovanja znatne štete na vozilu Narodne skupštine.

Dr Milan Blagojević

Foto: BN

Politika

DOBOJSKA SJEČA ŠAMAČKOG KNEZA! Obren Petrović kontra Save Minića

Dok se vrh SNSD-a priprema za odlučujuću bitku za predsjednika Republike Srpske, iz Doboja stiže hladan tuš koji jasno pokazuje da unutarstranačka lojalnost gubi bitku pred lokalnim interesima i ličnim kalkulacijama. Najnoviji potez Obrena Petrovića, šefa dobojskog SNSD-a, više nije stvar spekulacija – to je otvoreno puštanje niz vodu zvaničnog kandidata stranke, Save Minića.

Kandidovanjem Marka Jorgića za predsjednika Republike Srpske, Petrović je povukao potez koji direktno ide na štetu vlastitoj partiji. Formula je politički jednostavna, ali po Minića pogubna: Jorgić se javnosti predstavlja kao “nezavisni” kandidat, što je klasičan paravan za odvlačenje glasova. Svaki glas koji u Doboju i regiji ode Jorgiću, zapravo je glas otkinut od Save Minića. Petrović, kao iskusni politički vuk, odlično zna da u ovako gustoj trci svaki procenat odlučuje o pobjedniku.

Matematika izdaje: Strategija “nezavisnih” kandidata pod kontrolom lokalnih moćnika služi samo jednom cilju – zbunjivanju biračkog tijela i disperziji glasova unutar patriotskog i vladajućeg bloka.

Ovakvim unutarstranačkim sabotažama Petrović širom otvara vrata palate predsjednika kandidatu SDS-a, Branku Blanuši. Dok se Minić bori na terenu protiv konsolidovane opozicije, u leđa mu puca niko drugi do predsjednik jednog od najvećih i istorijski najvažnijih odbora SNSD-a.

Pitanje koje se postavlja nije šta Petrović radi, jer su njegove metode političke trgovine opštepoznate, već zašto to radi i koja je cijena ovog dogovora iza kulisa. Da li je u pitanju osiguranje sopstvene pozicije bez obzira na to ko pobijedi na vrhu, ili Doboj ponovo postaje autonomna teritorija koja trguje sa opozicijom mimo znanja Banjaluke? Jedno je sigurno: Savo Minić je u Doboju ostavljen na cjedilu, a Branko Blanuša može početi da trlja ruke, zahvaljujući logistici Obrena Petrovića.

Nastavi čitati

Politika

PALJANI ODLUČILI: Idemo na protest protiv policijske bahatosti

Paljani su odlučili da sledeće sedmice organizuju protest zbog prebijanja nevinih mladića u nedavnoj raciji MUP RS, koja je izvedena u nelegalnom objektu diskoteke u Palama.

Protest je najavljen za 22. juli u 19 časova na Trgu kod fontane, a organizatori navode da protest organizuju zbog, kako kažu, prebijanja paljanske omladine od strane MUP-a Republike Srpske.

“Pravda za paljansku omladinu”, “Nećemo ćutati” i “Dosta je nasilja”, poruke su kojima organizatori pozivaju građane da u što većem broju odgovore na policijsko nasilje i negiranje prekomjerne sile.

“Dođi. Podrži. Ne ćuti. Paljani ustaju za svoju djecu”, navodi se na plakatu, koji se Paljani pozivaju da dođu na protest.

Podsjetimo da je tokom prošlog vikenda u policijskoj akciji “privedeno i prebijeno” oko tridesetak paljanskih mladića, koji su se našli u diskoteci kada je specijala MUP RS upala unutra.

Vrh MUP-a je demanotovao da su bilo koga povrijedili, navodeći da je akcija bila usmjerena protiv nelegalnog obezbjeđenja i narkodilera.

Međutim, ubrzo su ih demantovali roditelji i prebijeni mladići, koji nisu bili pripadnici nelegalnog obezbjeđenja, a ni narko dileri…

Policijska akcija na Palama dovela je do uzavrele situacije u toj opštini, a u MUP-u su naknadno priznali da su pokrenuli unutrašnju kontrolu koja će utvrditi da li je policija prekoračila ovlaštenja i prekomjerno upotrijebila silu.

Zbog tih dešavanja povećano je prisustvo policije na području Pala i Istočnog Sarajeva.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

GOJKOVIĆ “Suština nije u dozvoli lokala, već u BEZBJEDNOSTI GRAĐANA PALA”

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Boris Gojković reagovao je na javne istupe gradonačelnika Istočnog Sarajeva povodom događaja na Palama, poručivši da se pažnja javnosti ne smije skretati sa pitanja bezbjednosti građana na administrativne procedure i dokumentaciju ugostiteljskog objekta.

Gojković je istakao da je pitanje postojanja ili nepostojanja upotrebne dozvole za objekat nadležnost inspekcijskih organa, ali da to nije tema koja najviše zabrinjava građane nakon nedavnih dešavanja.

„Suština nije u dozvoli za rad ugostiteljskog objekta, niti je bila tog ‘crnog’ petka. Objekat ima ili nema upotrebnu dozvolu i to je pitanje za inspekciju. Stiče se utisak da se tema preusmjerava sa prekomjerne upotrebe sile na papirologiju, a javnost ima pravo da zna zašto“, rekao je Gojković.

On naglašava da je najveći problem osjećaj nesigurnosti među građanima, kao i poruka koja se šalje roditeljima čija djeca studiraju na Palama, ali i turistima koji posjećuju ovu opštinu.

Posebno je ukazao na kontradiktorne informacije koje su se pojavile u javnosti nakon incidenta.

„Dovoljno govori činjenica da MUP tvrdi da sredstva prinude nisu korišćena, dok je načelnik Dejan Kojić to javno nazvao notornom laži. Kada nadležna institucija demantuje ono što desetine građana tvrde da su doživjeli, teško je govoriti samo o ispitivanju navoda“, poručio je Gojković.

On je pružio podršku načelniku opštine Pale Dejanu Kojiću zbog, kako kaže, stavljanja interesa građana ispred političkih kalkulacija.

„Čestitam načelniku Kojiću koji je uradio ono što sam očekivao – stao je uz svoje sugrađane. Ovo ne govorim kao njegov stranački istomišljenik, već kao stanovnik Pala i Istočnog Sarajeva kojem je dosta politike koja bira stranu prije nego što izabere istinu“, naveo je Gojković.

Dodao je da se ovakve situacije ne smiju relativizovati, jer danas pogađaju jedne građane, a sutra mogu pogoditi bilo koga.

„Ne tražimo rutinske fraze da sve treba ispitati. Tražimo jasan odgovor da li je prihvatljivo da se više od 40 ljudi, koji nisu dovedeni u vezu sa kriminalom, nađe na udaru policijske sile. Ako odgovor nije, onda to treba jasno reći, umjesto vraćanja priče na dozvole i administrativna pitanja“, istakao je Gojković.

Na kraju je poručio da infrastrukturni projekti jesu važni, ali da bezbjednost građana mora biti prioritet svake lokalne i republičke vlasti.

„Gondole i tuneli mogu biti razvojni projekti o kojima ćemo razgovarati, ali bezbjednost građana nije usluga na kojoj treba zahvaljivati. To je osnovna obaveza institucija i jedan od ključnih kriterijuma po kojem će građani ocjenjivati svoje izabrane predstavnike“, zaključio je Gojković.

Nastavi čitati

Aktuelno