Zvanično se, ovih dana, završava era poslovanja indijske porodice Mittal, koja je vodila glavnu riječ u bh. industriji u posljednje dvije decenije.

Lakshmi Mittal, većinski vlasnik kompanije ArcelorMittal u Zenici i Prijedoru, uskoro će se povući – kompaniju preuzimaju preduzetnik Gordan Pavlović i njegovi partneri. Ovaj proces je u finalnoj fazi.

S druge strane, Koksara Lukavac (ranije poznata kao GIKIL) ovih dana zvanično odlazi u stečaj.

Većinski vlasnik ove kompanije je firma Global Steel Holdings Limited iz Velike Britanije, iza koje stoji Lakshmijev brat Pramod Mittal.

Prodajom ArcelorMittala u BiH i odlaskom Koksare u stečaj, simbolično se zatvara poglavlje u kojem je indijska porodica upravljala industrijskim gigantima BiH – kompanijama koje su godinama bile među najvećim izvoznicima i zapošljavale hiljade radnika, piše BiznisInfo.ba.

Dvojica braće Mittal danas žive potpuno različite živote. Dok je Lakshmi i dalje jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, čije bogatstvo neprestano raste, Pramod se suočava s finansijskim i pravnim problemima koji traju već godinama.

Lakshmi Mittal – i dalje među najbogatijima na planeti
Iako njegova kompanija u BiH posljednjih godina posluje s gubicima, to se ne odražava na njegovu ukupnu poslovnu sliku.

Lakshmi Mittal je i dalje među 100 najbogatijih ljudi na svijetu, a ova godina jedna je od najuspješnijih u njegovoj karijeri.

Njegovo bogatstvo trenutno se procjenjuje na oko 28 milijardi dolara, čime zauzima 80. mjesto na globalnim listama. Samo od početka ove godine, njegovo bogatstvo poraslo je za čak devet milijardi dolara.

ArcelorMittal danas posluje u 15 država svijeta, a prošle godine ostvario je prihode od oko 62 milijarde dolara. Lakshmi Mittal živi u Londonu, gdje posjeduje nekoliko luksuznih nekretnina, uključujući i jednu od najskupljih kuća u gradu.

Dvije decenije dominacije
U BiH je kroz dvije decenije vodio zeničku željezaru, koja je u najboljim godinama ostvarivala godišnje prihode od preko milijardu KM i godinama bila najveći izvoznik iz BiH.

U posljednje dvije godine poslovanje je krenulo nizbrdo – kombinacija globalnih tržišnih promjena, rasta cijena energenata i internih izazova dovela je do velikih gubitaka.

Kako bi izbjegao dalje finansijske odlive, Mittal se odlučio povući i prodati poslovanje u BiH.

Pramod Mittal – “problematični brat”
S druge strane, Pramod Mittal oduvijek je imao reputaciju “problematičnog brata”. Već godinama se nalazi u središtu složenih finansijskih i pravnih afera.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička firma između državnog KHK i Mittalove kompanije GSHL (Global Steel Holdings Limited).

Kako su kasnije otkrili svjetski mediji, upravo ga je posao u BiH gurnuo u finansijsku propast.

Pramod je bio garant za dugove GIKIL-a, a kada kompanija 2013. nije uspjela vratiti dug od 166 miliona dolara britanskoj grupaciji Stemcor, uslijedili su sudski postupci.

Dug je kasnije preuzela kompanija Moorgate Industries, a zahvaljujući kamatama narastao je na nevjerovatan iznos – više od dvije milijarde dolara. Kako ga nije mogao vratiti, Pramod je 2020. godine zvanično proglasio bankrot u Londonu.

U BiH je 2023. godine optužen za vođenje organizovane kriminalne grupe i zloupotrebe vezane uz poslovanje GIKIL-a.

U međuvremenu je pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, tešku čak 400 miliona dolara, što za državu predstavlja potencijalni finansijski udar bez presedana.

Jedno od najskupljih vjenčanja
Prije nego što je upao u probleme, Pramod je živio život svjetskog milijardera – na naslovnice medija dospio je kada je potrošio 82 miliona dolara na vjenčanje svoje kćerke, jedno od najskupljih ikada održanih.

Njegov brat Lakshmi godinama ga je finansijski spašavao. Jednom prilikom otplatio je većinu od 290 miliona dolara Pramodovog duga prema Državnoj trgovačkoj korporaciji Indije, čime mu je omogućio da izbjegne krivični postupak pred Vrhovnim sudom.

Međutim, nakon što je Pramod 2020. godine proglasio bankrot, Lakshmi je odlučio da više ne interveniše. Pouzdani izvori navode da braća danas nisu bliska i vode odvojene živote. Lakshmi, kako se tvrdi, “ne vidi zašto bi bio finansijski odgovoran za svog brata”.

Završetak industrijskog poglavlja
Prodajom ArcelorMittala i odlaskom Koksare Lukavac u stečaj, završava se poglavlje u kojem su Mittalovi igrali ključnu ulogu u bh. industriji.

Oni su, bez obzira na sve kontroverze, obilježili dvije decenije ekonomije BiH– od velikih investicija i hiljada radnih mjesta, do finansijskih slomova i sudskih procesa koji su zatvorili njihovu priču u BiH, prenosi Biznisinfo.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović, podnio je inicijativu Parlamentu i Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost za utvrđivanje okolnosti nastavka radnog odnosa direktora SIPA Darka Ćuluma. Iz Komisije najavljuju opstrukcije i nedostatak kvoruma.

Mehmedović je u inicijativi zahtijevao da Zajednička komisija hitno održi sjednicu kako bi utvrdila sve činjenice u slučaju Darka Ćuluma i uzela izjave od svih relevantnih službenih lica. O ovoj inicijativi odlučivaće se na sjednici Parlamenta u srijedu, 15. oktobra, piše BIRN.– Prema javno dostupnim podacima, izgleda da se Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost u proteklih pet mjeseci uopšte nije bavila nezakonitim postupcima bivšeg direktora SIPА, niti je saslušala bilo kojeg zvaničnika ili policijskog službenika vezano za slučaj Ćulum – naveo je Mehmedović u svojoj inicijativi.

Mehmedović kaže da Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine, prema odredbama poslovnika, provodi nadzor nad radom SIPA, utvrđuje činjenice i uzima izjave od izabranih ili imenovanih zvaničnika i policijskih službenika u slučajevima nezakonitosti i nepravilnosti u radu nadziranih institucija.

Predsjedavajući Zajedničke komisije Jasmin Imamović rekao je da oni nemaju nadležnost da ga razriješe dužnosti, ali da imaju da pokrenu pitanje odgovornosti, što su i imali namjeru, ali nisu uspjeli realizovati.

On je rekao da je njegovo razrješenje isključiva nadležnost Savjeta ministara i Nezavisnog odbora Parlamenta.

Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH je u avgustu ove godine razmatrao inicijativu za razrješenje Darka Ćuluma, ali inicijativa nije imala podršku. Prema svojoj nadležnosti, Nezavisni odbor dostavlja prijedloge za imenovanja i razrješenje rukovodilaca državnih policijskih agencija Vijeću ministara BiH koje nikada nije službeno razriješilo Ćuluma dužnosti.

Ćulum je 18. marta ove godine podnio ostavku na mjestu direktora SIPA.

– Ja sam podnio lični zahtjev za razrješenje. To znači da dajem otkaz. Inače, o ličnom zahtjevu za ostavkom se više ne može raspravljati – kazao je tada Ćulum i najavio prelazak u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (MUP RS) gdje je bio sve do povratka na čelo SIPA, skoro četiri mjeseca poslije.

Prestanak radnog odnosa policijskih službenika definisan je Zakonom o policijskim službenicima, između ostalog, u slučaju kada zaposleni svojevoljno da otkaz, što je bio slučaj kod Ćuluma, piše BIRN.

Nakon cjelodnevnog zasjedanja, završena je 9. vanredna sjednica Skupštine grada Banja Luka. Gradonačelnik Draško Stanivuković istakao je da SNSD i skupštinska većina, nažalost, nastavljaju osvetničku politiku prema Banja Luci.

Gradski olimpijski bazen
Stanivuković je podsjetio da je problem sa Gradskim olimpijskim bazenom upravo nastao kada su ranije skinuti milioni KM namijenjenih za njegov rad. „Danas su vratili samo 500.000 KM, što nije dovoljno, jer je za normalno funkcionisanje bazena potrebno najmanje 1,2 miliona KM. Sa ovim iznosom bazen može raditi najviše mjesec i po dana, ali Grad će ipak pokrenuti rad i nastaviti borbu da se obezbijede sredstva za njegov kontinuirani rad“, rekao je gradonačelnik.

Preduzeće „Depot“
O problemu depounije, Stanivuković je naglasio: „Stav je jasan – depounija mora funkcionisati! Tako nalažu Sud, Štab za vanredne situacije i nadležno ministarstvo. Grad je spreman da traži novu lokaciju, ali se odlaganje otpada ne može zaustaviti jer se ovo pitanje tiče pola miliona stanovnika Banja Luke i okolnih opština. Takođe, uložićemo sve napore da sačuvamo radno mjesto svakog radnika u DEPOT-u.“

Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje
Gradonačelnik je istakao da je zaposlenima u Centru ponuđeno najviše što je u ovom trenutku moguće – dodatak na platu. „Nemamo sigurnost za potpisivanje novog kolektivnog ugovora jer nam se kontinuirano uskraćuju prihodi, a budžet nije izvjestan. Već dva puta smo povećavali plate zaposlenima u Centru i pokazali spremnost za dijalog. Važno je da svi zajedno očuvamo sistem, nastavimo svoj rad i ne ugrozimo funkcionisanje grada. U narednom periodu, kroz potencijalno korigovanje cijena vrtića, nastojaćemo poboljšati materijalni položaj svih radnika Centra, ali i povećati izdvajanja za obnovu i izgradnju novih vrtića.“

„Banja Luka mora da funkcioniše. Pozivam sve da se vratimo svom poslu i zajedno nastavimo borbu za grad koji pripada svima nama,“ istakao je Stanivuković.