Connect with us

Svijet

DRAMA SE NASTAVLJA! Majka misteriozno nestale Ane Volš IMA SAMO JEDNO PITANJE za muža njene kćerke

Brajanu Volšu (46), optuženom za ubistvo supruge Ane Volš (39), suđenje će biti nastavljeno 23. avgusta pred sudom u Norfolku, u Masačusetsu, a tereti se za ubistvo i uništavanje tijela svoje supruge.

Milanka Ljubičić (69), majka nestale Srpkinje, navodi da se nada da će uskoro saznati istinu jer je iz dana u dan zdravstveno sve lošije.

Kako navodi potresena Milanka, više od osam mjeseci nadanja i čekanja polako počinju da čeznu.

– Mjeseci neprestanog razmišljanja gdje je moje dijete, što mi se ne javi, da li je živa. Jednostavno, ne želim da prihvatim surovu i monstruoznu istinu koja se svakodnevno medijski plasira, ali kada ostanem sama – zapitam se, toliko mjeseci, a nema traga. Šta ako je sve istina? Dišem, ali ne znam da li sam živa, neznanje me ubija – govori za Nova.rs potresena žena.

Kako dodaje Milanka, jedinu utjehu u cjelokupnom slučaju joj bude unuci, koji su zajedno i kod Anine sestre.

“Bojim se da li ću ikada saznati istinu”

– U prvim danima nestanka o Aninoj djeci prvo je brinula Brajanova majka, da bi potom bili predati njihovom Centru za socijalni rad. Nakon toga, starateljstvo je dobila moja starija kćerka i najvažnije je da su oni zajedno, da ih nisu odvajali. Iako je postojao problem jer su se Brajan i njegova majka usprotivili takvoj odluci, sud ih je ipak dodijelio mojoj starijoj kćerki i njenom suprugu – dodaje Milanka.

Vidno slomljena, krhkog zdravlja, naša sagovornica navodi da nije dobro, kao i da ne zna šta može da se dogodi na suđenju.

– Ne znam šta da očekujem, ne znam šta može da se dogoditi svaki dan. Dobila sam potvrdu da je u kući pronađen treći DNK koji se ne podudara sa Aninim. Ne znam, možda je to slamka, trunčica, a možda se i lažno nadam. Kako da kažem – Brajan ćuti, Ane nema, a ja sam sve lošije, i sada se bojim da li ću kao njena majka ikada saznati istinu – pita se Milanka.

Milanka navodi da bi željela da, ukoliko Brajan ne bude želio da govori, dobije mogućnost samo da ga ona upita gdje joj je dijete.

“Gdje je Ana, Brajane?”

– On je mene uvijek poštovao, pa i život mi je spasio. Samo bih ga pogledala i pitala: “Gdje je Ana, Brajane?“. Ne znam šta da kažem, ali ako se ispostavi da mog djeteta zaista nema više, onda bi trebalo tamo da bude sahranjena. Blizu svoje djece. Ja sam bolesna, a oni treba da joj pale svijeću i nose cvijeće na grob cijeli život. Vidjeću i da odem do naše crkve da pitam kakvi su običaji ukoliko je ubijena – zaključuje Milanka.

Podsjetimo, na posljednjem ročištu tužilaštvo je iznijelo i neka nova saznanja – poput onog da je Volš sumnjao da ga supruga vara i da je zato, preko svoje majke, unajmio privatnog detektiva da je prati.

Volšova advokatica takođe je prvi put opširno govorila o izrečenim optužbama i jednu po jednu ih je negirala ili nudila alternativno objašnjenje. Prvi put su iznijeti i detalji koji ukazuju da je motiv zločina mogao biti novac.

Volš je povremeno odmahivao glavom dok je slušao optužbe.

Tužilaštvo je iznijelo do sada nepoznata saznanja o tome da je Brajan Volš sumnjao da njegova supruga ima aferu sa drugim muškarcem u Vašingtonu, te je 26. decembra 2022. unajmio privatnog detektiva preko svoje majke.

Takođe je često posjećivao Instagram profil jednog od njenih prijatelja. Prema navodima tužilaštva, 27. decembra je na internetu pretraživao kako da se razvede.

Ana Volš je, prema navodima tužilaštva, 28. decembra rekla prijateljici da želi da napusti Brajana i odseli se sa djecom u Vašington.

Brajan nije mogao da se seli iz Masačusetsa, jer je bilo u toku suđenje po optužbama da je prodavao falsifikovane slike Endija Vorhola.

U novogodišnjoj noći, Volšove je u kući posjetio zajednički prijatelj, večerali su i slavili Novu godinu, a djeca su spavala. Prijatelj je napustio njihovu kuću oko 1.30 ujutru i to je posljednji put da je Ana Volš viđena živa, navodi tužilaštvo.

Na saslušanju su ponovljena ranije iznijeta saznanja o tome da je Volš u ranim jutarnjim satima 1. januara, a i narednih dana, pretraživao internet da vidi „poslije koliko vremena tijelo počinje da se osjeća“, ali i koliko je potrebno da se čeka da se neko proglasi mrtvim i da se pokupi njegovo životno osiguranje.

To do sada nije bilo pominjano u ovom slučaju, a moguće je da se tumači kao motiv jer bi Brajan Volš dobio taj novac u slučaju Anine smrti – 2,7 miliona dolara.

Podsjetimo, Ana Volš, američka državljanka poreklom iz Beograda, nestala je 1. januara i njen suprug je rekao da je iz Kohaseta u Masačusetsu, gdje su živjeli, otputovala u Vašington, gdje je radila.

Međutim, njen poslodavac je tri dana kasnije prijavio nestanak.

U istrazi su kasnije pronađeni materijalni dokazi koji, prema optužnici, ukazuju da je Brajan Volš ubio Anu, raskomadao njeno tijelo i uništio posmrtne ostatke.

U podrumu njihove kuće pronađeni su i noževi sa tragovima krvi, a internet pretrage Brajana Volša pokazale su da je tražio informacije o tome kako da se otarasi tijela, prenosi Nova.rs.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno