Connect with us

Svijet

Na suđenju za ubistvo Ane Volš SVJEDOČIO NJEN LJUBAVNIK

Na suđenju Brianu Walsheu za ubistvo supruge Ane, rođene Beograđanke, danas svjedoči William Fastow, muškarac koji je priznao da je bio u ljubavnoj vezi sa Beograđankom prije njenog nestanka.

On je rekao da su njih dvoje započeli “intimnu” vezu prije nego što je ona nestala bez traga 1. januara 2023. godine. Fastow, agent za nekretnine, pomogao joj je da pronađe smještaj u Washingtonu, gdje je putovala na posao iz porodične kuće u Bostonu.

Fastow je, kao i Ana, imao djecu, iako je bio razdvojen od supruge.

Kako je ispričao, zbližili su se zbog zajedničkih interesovanja, uključujući fitness, i zbog problema koje su imali kao roditelji. Onda su započeli svoju aferu, rekao je.

Iako nikada nije prenoćio u njenoj kući u Washingtonu, ona je ostajala kod njega, rekao je Fastow. Na pitanje da li je vezu sa Anom držao u tajnosti, odgovorio je da “nije, ne”.

“Ana je smatrala da je zaista važno da Brian, kada sazna za njihovu vezu, to čuje od nje. Izrazila je veliku zabrinutost i mislim da je smatrala da bi to bio udarac po njen integritet da sazna na drugi način”, rekao je.

Fastow je rekao da je ljeta 2022. godine njegova veza sa Anom postala ozbiljnija i da je prestao da se viđa sa drugim ženama. Te godine su počeli da provode praznike zajedno, putovali su u Dablin u Irskoj za Dan zahvalnosti. Fastow i Ana su proveli Badnje veče zajedno u Anapolisu. Poslije Dablina, Ana je odletjela u Srbiju da posjeti majku, dok se on vratio u Washington.

“Ana je bila izuzetno razočarana što nije bila u poziciji da bude majka kakvu, kako je vjerovala, djeca zaslužuju”, svjedočio je.

Anin let za Boston na Božić je otkazan zbog snijega i bila je primorana da vozi do kuće, propustivši veći dio praznika sa svojom djecom. Fastow je rekao da su se Brian i Ana posvađali oko njenog propuštanja praznika.

“Rekla mi je da su se posvađali oko toga i da je bilo nekih spornih tačaka”, rekao je.

Svjedočio je da mu je Ana rekla da njena djeca žive sa ocem u predgrađu Bostona, jer je Wolsheova kućna kazna zbog osude za prevaru sa umjetninama na federalnom nivou bila uslovljena time da on bude njihov glavni staratelj.

Otkriveno je i to da je Brian Walshe nazvao Williama Fastowa 4. januara 2023. godine i ostavio mu govornu poruku.

Porota je saslušala audio snimak na sudu. Evo šta je Brian Walshe rekao u govornoj poruci:

“Dobar dan William, ovdje Brian Walshe. Nadam se da je sve u redu. Kontaktirao sam gotovo sve koje sam mogao. Ana se ne javlja nekoliko dana. Zanima me jeste li razgovarali s njom nedavno, recimo u nedjelju ili posljednja dva dana. Samo da me obavijestite, ili ako znate nekoga ko je možda imao taj kontakt s njom, samo zovem sve. Žao mi je što vas uznemiravam, siguran sam da je dobro”.

Dok je Fastow bio u Idahu, a Ana sa svojom porodicom u Massachusettsu tokom praznika, njih dvoje su planirali da se sastanu 4. januara 2023. godine kako bi proslavili Novu godinu i razgovarali o svojoj budućnosti.

Fastow je rezervisao večeru, rekao je.

“Naši planovi su bili da večeramo 4. januara kako bismo proslavili Novu godinu i razgovarali o našim planovima za 1, 3, 5 i 10 godina”, rekao je Fastow.

“A o čemu ste vi i Anna razgovarali o vašoj zajedničkoj budućnosti?”, upitala je tužiteljka Anne Yas Fastowa.

“Vodili smo nekoliko razgovora o tome kako bi mogao izgledati zajednički život, kako bi izgledalo spajanje dvije porodice, kako bi to moglo funkcionisati”, rekao je Fastow.

Tekstualna poruka oko ponoći na Novu godinu u kojoj mu se željela srećna Nova godina bila je posljednji put da je Fastow ikada čuo Anu.

Rekao je da Ana nije odgovorila na njegove poruke i pozive 2. januara 2023. godine. Kada je pokušao da je pozove, njen telefon se odmah prebacio na govornu poštu. Čak ju je pokušao nazvati i sa fiksnog telefona misleći da je možda blokirala njegov broj mobilnog telefona.

“Bio sam u intimnoj vezi s njegovom suprugom. Nisam je čuo nekoliko dana i, iskreno, bio sam zabrinut da je možda saznao i zove da me suoči sa situacijom”, svjedočio je Fastow.

Podsjetimo, tužioci su naveli dva moguća motiva za Anino ubistvo. Prvi je Brianov bijes zbog afere, a drugi je taj što je navodno Brian vjerovao da će imati veće šanse da izbjegne federalni zatvor ako mu supruga ne bude prisutna i ako on bude jedini staratelj njihovo troje djece.

Walsheova odbrana je negirala da je on imao bilo kakvo saznanje o aferi, iako je više puta pomenuo Fastowa tokom intervjua sa detektivima prije hapšenja i navodno ga je potražio na internetu prije Aninog nestanka.

Anini ostaci nisu pronađeni, ali su tužioci u srijedu poroti pokazali testeru i sjekiricu pronađene u kontejneru u blizini kuće majke Briana, koje je optuženi navodno koristio da rasparča svoju ženu.

U istom kontejneru su se nalazili i njen karton vakcinacije protiv COVID-19, odjeća, krvavi peškiri i tepih sličan onom koji je uzet iz porodične kuće.

Related Topics:

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Svijet

POBUNA PROTIV TRAMPA! 22 savezne države ustale protiv predsjednika, ulog su ZELENE KARTE!

Koalicija 22 savezne države Sjedinjenih Američkih Država i Distrikta Kolumbija tužila je danas administraciju američkog predsednika Donalda Trampa zbog nove politike koja bi migrantima koji koriste određene programe javne pomoći otežala dobijanje dozvole za stalni boravak, odnosno “zelene karte”.

Tužba je podneta u okviru dva odvojena sudska postupka, a cilj je da se blokira politika koja bi trebalo da stupi na snagu u petak, navodi Njujork tajms (NYT).

Države tvrde da bi nova pravila ugrozila porodice migranata jer bi ih primorala da biraju između korišćenja pomoći potrebne za osnovne životne potrebe i rizika da kasnije ne dobiju zelenu kartu.

U tužbi se navodi i da bi nova politika dodatno opteretila države i lokalne zajednice, između ostalog povećanjem pritiska na službe hitne pomoći i smanjenjem korišćenja bonova za hranu, što bi moglo da umanji prihode lokalnih preduzeća koja zavise od saveznih programa.

“Vredne porodice ne bi trebalo da budu primorane da ostanu bez podrške koja im je potrebna zato što strahuju da će traženje pomoći dovesti do njihove deportacije”, izjavila je glavna tužiteljka države Njujork Letiša Džejms, koja predvodi tužbu.

Trampova administracija navodi da je politika, poznata kao pravilo “javnog tereta”, neophodna radi zaštite javnih resursa i vraćanja “osnovnog principa da imigranti moraju da budu sposobni da izdržavaju sami sebe”.

Reč je, kako pojašnjava njujorški list, o obnovi slične politike koju je Trampova administracija pokušala da uvede tokom njegovog prvog mandata, ali je ona bila predmet sudskih sporova, a kasnije ju je ukinula administracija bivešg američkog predsednika Džozefa Bajdena.
Nova pravila deo su šire politike Trampove administracije usmerene na ograničavanje legalnih i ilegalnih migracija.

Mnogi migranti koji nemaju zelenu kartu već nemaju pravo na određene programe javne pomoći, ali organizacije koje ih zastupaju strahuju da bi nova pravila mogla odvratiti i druge od korišćenja pomoći, čak i kada imaju decu koja su državljani SAD i zakonski imaju pravo na bonove za hranu, stambenu pomoć i druge programe.

Američki savezni zakon, napominje NYT, već dugo onemogućava dobijanje zelene karte migrantima za koje se proceni da bi mogli postati pretežno zavisni od države radi osnovnog izdržavanja.

Nova politika proširila bi krug saveznih programa koji mogu da budu uzeti u obzir prilikom odlučivanja o tome da li bi migrant mogao postati zavisan od državne pomoći.

Tužbu su podnele Njujork, Kalifornija, Ilinois, Kolorado, Konektikat, Delaver, Havaji, Mejn, Merilend, Masačusets, Mičigen, Minesota, Nju Džersi, Novi Meksiko, Nevada, Oregon, Pensilvanija, Rod Ajlend, Vermont, Virdžinija, Vašington i Viskonsin, kao i Distrikt Kolumbija.

Drugi postupak predvodi gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani, a pridružili su mu se Čikago, San Francisko, Sijetl, okrug Santa Klara u Kaliforniji i okrug King u državi Vašington.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno