“Rajanovo pravilo”, odnosno protokol koji omogućava porodici da zatraži mišljenje drugog ljekara, ako nisu zadovoljni liječenjem u bolnici, nastao je iz tragedije i na njega se do sada u pozvalo hiljade ljudi.

Šestomjesečni Veston je brzo gubio bitku sa infekcijom u čekaonici bolnice kada su njegovi roditelji ugledali plakat koji je, bez sumnje, spasio život dječaku.

Danima su majka Britani MekDanijel i otac Zak Tindal vraćani kući iz bolnice, gdje su im govorili da je osip koji je prekrio lice njihove bebe alergijska reakcija ili teži slučaj ekcema.

Međutim, kada se djetetovo stanje pogoršalo, roditelji više nisu mogli čekati. U čekaonici bolnice Tindal je primijetio plakat koji objašnjava “Rajanovo pravilo”.

Uplašeni otac je pozvao broj sa plakata i pedijatrijski ljekar je stigao za nekoliko minuta.

MekDanijel kaže da je ljekarka samo jednim pogledom prepoznala da Veston boluje od sindroma površinskih opekotina kože izazvanog stafilokokusom. Napokon je Veston dobio antibiotike za borbu protiv infekcije.

Upitana šta misli šta bi se dogodilo da Rajanovo pravilo nije postojalo, MekDanijel kaže “Veston ne bi bio ovdje”, kaže ona Gardijanu.

“Sto posto, on ne bi bio živ. Mi smo toliko zahvalni za postojanje ovog pravila. To mu je spasilo život”.

Princip da pacijenti i roditelji koji smatraju da se njihovi simptomi i bolesti ne shvataju ozbiljno imaju pravo na drugo medicinsko mišljenje uskoro bi mogao važiti i u Engleskoj, piše Gardijan.

Stiv Barkli, ministar zdravlja Ujedinjenog Kraljevstva, ove sedmice je naveo Rajanovo pravilo kao mjeru koja spašava živote, dok ministri razmišljaju o uvođenju sličnog pristupa u Engleskoj, koji bi se nazvao “Martino pravilo”.

Trinaestogodišnja Marta Mils umrla je 2021. nakon što je razvila sepsu dok je bila u bolnici u južnom Londonu.

Njena majka Merop Mils, urednica u Gardijanu, kaže da je ona i njen suprug Pol Lejti nekoliko puta izrazili zabrinutost zbog pogoršanja zdravlja njihove ćerke, ali da ljekari na to nisu reagovali.

Revizor je prošle godine utvrdio da bi, da su ljekari prepoznali znakove upozorenja i ranije je prebacili na intenzivnu njegu, Marta vjerovatno preživjela. Ove godine, djevojčica bi napunila 16 godina.

I Rajanovo pravilo je dobilo ime po dječaku koji bi najvjerovatnije preživio da je zatraženo mišljenje drugog ljekara.

Rajan Saunders još nije ni napunio tri godine kada su, do tada zdravom i srećnom djetetu, pogrešno dijagnostikovane zauške, i to od strane porodičnog ljekara. Bilo je to u u septembru 2007. godine.

Četiri dana kasnije, Rajan je bio u bolnici u Emarldu prije nego što je prebačen u obližnji Rokempton u Australiji. Tamo je umro šest dana nakon prve pogrešne dijagnoze, zbog sindroma toksičnog šoka izazvanog streptokoknom infekcijom.

Rajanovi roditelji smatraju da ih medicinsko osoblje nije dobro saslušalo, niti je njihove brige shvatilo ozbiljno.

Četiri godine kasnije revizor je utvrdio da su tokom liječenja Rajana napravljene ozbiljne greške. Taj izvještaj će otvoriti put za ono što će postati poznato kao Rajanovo pravilo – proces prema kojem pacijenti svih uzrasta, ili roditelji i njegovatelji, mogu pozvati visokorangiranog ljekara i od njega tražiti drugo mišljenje.

Senders kaže da poznaje porodice, prijatelje i kolege koji su od tada koristili to pravilo i doživjeli pozitivne ishode. Ljudi koje nikada nije srela su je kontaktirali kako bi joj rekli kako je to spasila život njihovom djetetu.

Ona je zahvalna što je Rajanovo pravilo uspjelo u Kvinslendu, raduje je što je uticalo na slične modele u drugim australijskim saveznim državama – i drago joj je što inspiriše reforme u Engleskoj.

“Ne želimo da iko prolazi kroz ono kroz što smo mi prošli”, kaže ona. “I nije samo gubitak djeteta, istraga i cijeli proces su veoma iscrpljujući. U mom sjećanju sve je još svježe, kao da se juče desilo”.

Događaji poput nadolazeće 16. godišnjice Rajanove smrti, kaže ona, stalni su podsjetnik na ono što je izgubila.

“Za nas, uvijek je gorko-slatko čuti priče o tome kako je Rajanovo pravilo pomoglo ljudima. Srećni smo što je ovo njegovo nasljeđe. Istovremeno, mnogo bismo više voljeli da je ovdje s nama”, kaže ona.

Rajan bi sada imao 18 godina. Otkako je njegovo imenovano pravilo uspostavljeno 2013. godine, na njega se pozvalo 10.845 ljudi u Kvinslendu – i njegova upotreba se povećava. U 2022. godini, Rajanovo pravilo je aktivirano 1.994 puta. Do sada u 2023. godini, upotrebljeno je 1.524 puta.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo Kvinslenda pripisao je taj porast boljem razumijevanju i rekao da dokazuje da pravilo radi “tačno kako je bilo i predviđeno”.

“Želimo da svi koji dolaze u naše bolnice znaju za ovaj proces”, rekao je portparol. “Dobrodošli su pacijenti ili njihove porodice koji postavljaju pitanja o njezi koju pružamo.”

Rekli su da je odjeljenje ponosno što je pionir u onome što su opisali kao “zlatni standard za sigurnost pacijenata”.

Međutim, nijedan sistem nije rješenje za sve. I put ka oporavku malog Vestona nije bio lak. Čak i nakon tačne dijagnoze, dječak iz Kabultura proveo je pet dana u bolnici u tolikoj agoniji da su morali da mu daju jake analgetike.

Sada, skoro 12 meseci kasnije, Veston i dalje pati. Njegov imunološki sistem je uništen infekcijom i lijekovima. Koža oko njegovih usta je i dalje osjetljiva toliko da mu je ishrana ozbiljno ograničena.

MekDanijel je sigurna da bi sve bilo lakše da je djetetu odmah postavljena tačna dijagnoza.

“Pitam se, kao majka, da li bismo prolazili kroz sve ovo da su me poslušali na početku”, kaže ona.

I tako, inspirisani porodicom Senders, ona i Vestonov otac sada se zalažu za promjene koje bi mogle spriječiti da druga djeca prođu kroz istu agoniju.

Kako sada stvari stoje, pravilo se može primijeniti tek nakon što je pacijent već pregledan od strane medicinskog osoblja. Međutim, zdravstveni sistem u Kvinslendu, kao i u cijeloj Australiji, pod ogromnim je pritiskom. Pacijenti mogu čekati satima u hitnoj pomoći prije nego što budu pregledani.

U odgovoru na zalaganje roditelja Vestona, ministarstvo zdravlja sprovodi pilot projekte za roditelje djece mlađe od šest godina kako bi im omogućilo ranije pozivanje na Rajanovo pravilo.

Zato je MekDanijel odlučila da odustane od anonimnosti svoje porodice, koja je bila zaštićena u ranijim izvještajima, i da izađe u javnost sa svojom pričom.

Da, MekDanijel i Veston “imaju dobre i loše dane”.

“Imamo više loših dana nego dobrih”, kaže ona. “Ali ja sam samo zahvalna što je on s nama i stalno se podsjećam da je živ i da se bori koliko može”.

Odbornici Skupštine grada Prijedora usvojili su danas odluke kojima se daje saglasnost „Toplani“, „Vodovodu“ i „Komunalnim uslugama“ da povećaju cijene usluga.

Grijanje će od predstojeće sezone biti skuplje za 22 odsto, voda za 2,7 odsto za privredu, 3,4 odsto za budžetske korisnike i 14,34 odsto za domaćinstva, a komunalne usluge za oko 14 odsto.

Odbornik Saša Bursać rekao je da „Toplana“ nije mijenjala cijene usluga od 2011. godine, kada je prostorni metar drva koštao 60 KM, a danas košta 120, da je od tada do danas udvostručena i cijena nafte i da su sve druge cijene povećane za više od 22 odsto, koliko sada poskupljuje centralno grijanje.

On je ocijenio da je neumjesno govoriti o tome da je voda skupa jer je kubik vode iz gradskog vodovoda dvije KM, a da toliko košta litar flaširane vode.

Vršilac dužnosti direktora „Toplane“ Duško Miletić rekao je da bi za samoodrživost preduzeća bilo potrebno cijenu grijanja povećati za 62 odsto.

Odbornik Zlatko Ritan rekao je da cijenu vode treba još povećati kako bi se obezbijedio novac za investicije kojima bi gradski sistem vodosnabdijevanja došao do svakog stanovnika ovog grada.

„Trošimo vodu po glavi stanovnika više nego ijedan stanovnik Evropske unije upravo zato što je jeftina, a smanjenjem potrošnje svako od nas može uticati na svoj račun za vodu“, dodao je Ritan.

Odbornik Mesud Trnjanin rekao je da je po demografsku sliku porazan podatak iz „Vodovoda“ da je u aprilu ove godine na 8.661 vodomjeru u Prijedoru očitano stanje potrošnje nula, a da je u putanju 34 odsto od ukupnog broja potrošača.

„Ova preduzeća treba da poslovanje usmjeravaju ka tržišnoj ekonomiji“, dodao je on.

Odbornik Ranko Smiljanić rekao je da je cilj ovih poskupljenja da preduzeća budu likvidna i da što manje zavise od budžeta grada.

Odbornik Biljana Knežević rekla je da zbog kretanja na tržištu postoji opravdanost za povećanje cijena usluga, ali da korisnici nemaju odgovarajuća povećanja prihoda da bi mogli ispratiti poskupljenja.

Odbornici su danas usvojili i izvještaj o izvršenju budžeta grada za prvih šest mjeseci ove godine, izmjenu i dopunu odluke o subvenciji javnog prevoza i imenovali Borisa Jelisavca i Petra Miletića u Komisiju za mlade ispred Omladinskog savjeta umjesto Maje Kljujić koja je razriješena članstva i Gorana Borojevića koji je podnio ostavku.

Izvor: SRNA – Mondo.ba

Uslijed radova na izgradnji hidroelektrane (HE) Ulog, kod istoimenog mjesta u opštini Kalinovik, kako tvrde mještani i ribari, došlo je do pomora ribe u nekoliko navrata na dionici od par kilometara.

Izlaskom na teren, predstavnici Centra za životnu sredinu utvrdili su da je dio toka rijeke Neretve kod mjesta Ulog zagađen, zbog čega je poslan i dopis inspekciji.

„Nekoliko zadnjih sedmica stanje Neretve je katastrofalno, to su nam rekli mještani, a to smo potvrdili i na terenu. Ovo sve liči na jednu ekološku katastrofu. Voda je totalno bijela i zagađena, ne znamo da li su u pitanju neki aditivi ili nešto drugo, ali je izvjesno da sve dolazi sa gradilišta HE Ulog. Dešava se pomor ribe u vodi, a ostali živi svijet strada i u vodi i oko vode. Vidno je da ribe iskaču iz vode usljed nedostatka kiseonika. Posljedice ovog zagađenja sigurno se mogu osjetiti i mnogo kilometara nizvodno, prema Bjelimićima i Glavatičevu. Potrebna je hitna reakcija i izlazak inspekcije na teren da bi se spriječila ova katastrofa. Dopis inspekciji smo danas poslali, nadamo se da će odmah reagovati“, rekao je Vladimir Topić, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope iz Centra za životnu sredinu.

Gornji tok rijeke Neretve, uzvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog, je visokovrijedno prirodno područje za koje je Centar za životnu sredinu u okviru regionalne kampanje Zajedno za rijeke, pokrenuo proces zaštite i koje u konačnici treba biti proglašeno zaštićenim prirodnim staništem. Ovaj proces se trenutno vodi kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS.

Tokom istraživanja koja su u više navrata provedena na rijeci Neretvi, u okviru navedenih kampanja, otkriveno je preko 1300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od kojih je jedna i zvanično potvrđena.

Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode, te je svrstavaju u I kategoriju kvaliteta, a ovaj dio toka Neretve je i stanište brojnih endemskih vrsta poput jadranske potočne pastrmke i bjelonogog primorskog raka.

Iz Centra za životnu sredinu podsjećaju da su u Strazburu prošle godine, usvojene preporuke za BiH zbog negativnih uticaja planiranih hidroenergetskih projekata na rijeci Neretvi, a na osnovu žalbe koju su podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth.