Tijelo Aleksandra Nešovića nije pronađeno, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Zamolio je još jednom da se ne objavljuje da je tijelo pronađeno, iako nije pronađeno.

“Tijelo i dalje nismo pronašli, intenzivna je potraga, čitave jedinice traže. Mislimo da znamo rejon, i ogroman broj ljudi je angažovan”, rekao je Vučić, prenose agencije.

Angažovani maksimalni kapaciteti policije

Direktor policije Dragan Vasiljević rekao je da su angažovani maksimalni kapaciteti policije od kada se saznalo za događaj u restoran na Senjaku.

“Policija po nalogu VJT u Beogradu prikuplja i obezbjeđuje sve dokaze sa lica mjesta i okoline i sa drugih tačaka koje su sumnjive. Radi se o sumnji da je izvršeno više teških krivičnih djela. Policija efikasno sprovodi istragu, zaštićenih nema, niti će ih biti. U ovom slučaju ćemo to pokazati i dokazati na delu. Zadržano je 10 lica i u toku današnjeg dana biše sprovedeni u VJT, a među njima su četiri policijska službenika. Potraga za telom lica traje. Više od 200 pripadnika UKP radi na rasvetljavanju ovog dela, a jutros smo uključili i ekipe SAJ, koje pretražuju okolinu Beograda”, rekao je Vasiljević.

Stavom podgoričkog Višeg suda da predmet “Telekom” nije apsolutno zastario, otvara se mogućnost da bivši šef države Crne Gore Milo Đukanović, njegova sestra Ana i više drugih osoba uskoro budu saslušani u vezi sa spornom privatizacijom nekada uspješne državne kompanije, pišu “Vijesti”.

Sud tvrdi da predmet nije zastario
Otvara se mogućnost novih saslušanja
Istraga se odnosi na primanje mita
Tužilaštvo bi moglo ponovo reagovati
Privatizacija “Telekoma” ponovo pod lupom
Prema rješenju Višeg suda, to se odnosi na dio koji tretira krivično djelo primanje mita, a za šta se terete Đukanovići, nekadašnji predstavnici “Telekoma” Crne Gore, tada državne kompanije, HLT fonda, preduzeća “Monte Adria” i “Mađar Telekoma” – Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai, pišu “Vijesti”.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović kazala je “Vijestima” da će sačekati novu odluku sudije za istragu, istovremeno poručujući da se nakon ovakvog stava suda i za tužilaštvo otvara prilika da ponovo pokrene istragu u tom slučaju.

Naložena istraga
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda rješenjem je naložilo sudiji za istragu da ponovo razmotri prijedlog Ćirovićeve i sasluša aktere privatizacije nekadašnjeg crnogorskog “Telekoma”.

Kancelarija zaštitnika u oktobru prošle godine je preduzela krivično gonjenje u tom predmetu u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošlog ljeta odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tvrdeći da je nastupila apsolutna zastarjelost.

Tu odluku donijela je specijalna državna tužiteljka Ana Perović Vojinović, a potvrdio tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović.

Vlada je početkom oktobra prošle godine zadužila Kancelariju zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, ali je sudija za istragu odbio prijedlog da, u skladu sa Zakonikom o krivičnom postupku, sprovede dokazne radnje – sasluša aktere iz predmeta “Telekom”.

Ćirovićeva je od istražnog sudije u oktobru prošle godine tražila da Mila Đukanovića, pored ostalog, pita o njegovom postupanju kao premijera tokom pripremanja tenderskog postupka prodaje akcijskog kapitala “Telekoma”, odluci o prihvatanju ponude “Mađar Telekoma”, odluci tadašnje Vlade o isplati kontribucije svim manjinskim akcionarima, ali i o izvještaju komisije tadašnjeg Savjeta za privatizaciju o rezultatima tendera…

Predložila je da sudija Anu Đukanović pita o postojanju ugovora sa firmom “Sigma Inter Korp”, SAD, za pružanje konsultantskih usluga, izvještajima o pruženim uslugama…

Čeka se odluka sudije
“Rješenje Višeg suda potvrđuje upravo stav zaštitnika da u konkretnom jesu preduzimane procesne radnje, pa je prekidana zastara. Viši sud to nalazi i daje precizne datume nastupanja apsolutne zastare gonjenja za svako krivično djelo ponaosob”, rekla je Ćirovićeva.

Kako je dodala, “prvenstveno treba sačekati odluku istražnog sudije s obzirom na to da je u odbijajućem dijelu predmet vraćen sudiji za istragu na ponovno odlučivanje, nakon čega će se zauzeti konačan stav o daljem preduzimanju radnji”.

Podsjeća da vijeće Višeg suda obrazlaže da za određena krivična djela – primanje mita i primanje mita putem pomaganja – nije nastupila zastarjelost.

“U kojem dijelu bi tužilaštvo moglo da pretvori predmet, otpočne preduzimanje radnji, s obzirom na to da je za gonjenje za ta krivična djela isključivo nadležno tužilaštvo”, kazala je Ćirovićeva.

Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) je, kako je pisao RTCG, 2012. godine saopštila da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija.

Crnogorska državna kompanija “Telekom” prodata je 2005. godine “Mađar Telekomu”, u vlasništvu “Dojče Telekoma”, za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.

Početkom 2012. godine SEC je objavio da je “Dojče Telekom”, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.

Prema navodima SEC-a, podmićivanje su omogućila dva člana uprave crnogorskog “Telekoma” i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera, za koju su mediji tvrdili da je riječ o Ani Đukanović, sestri Mila Đukanovića.

Ona je, kako je ranije pisao RTCG, tužila medije koji su tvrdili da je ona pomenuta u tužbi.

Gotovo svakom vozaču makar jednom se dogodilo da na naplatnim kućicama uđe u pogrešnu traku. Umjesto prolaza za ENC uređaj, završe u traci za gotovinu ili kartice, a tada često nastaje panika i nervoza.

Mnogi vozači u tom trenutku prave ozbiljnu grešku — ubace automobil u rikverc kako bi promijenili traku. Međutim, takav potez u Hrvatskoj može ih skupo koštati, jer su kazne za vožnju unazad na naplatnim postajama u toj zemlji izuzetno visoke.

Kazna može dostići 920 evra

Vožnja unazad ili okretanje na naplatnim kućicama u Hrvatskoj strogo su zabranjeni.

Prema hrvatskom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, za takav prekršaj predviđena je minimalna kazna od 390 evra, uz tri negativna prekršajna boda. U težim slučajevima kazne mogu biti i znatno veće, pa dostižu čak 920 evra.

Razlog ovako strogih sankcija jeste bezbjednost.

Naplatne postaje projektovane su za kretanje vozila isključivo unaprijed, pa svaki neočekivani manevar može izazvati sudar ili ozbiljno ugroziti ostale učesnike u saobraćaju.

Najčešća greška vozača

Kada rampa ne želi da se podigne, vozači često instinktivno pokušavaju da se vrate nekoliko metara unazad i prebace u drugu traku.

Takav potez djeluje bezazleno, posebno ako iza vozila nema mnogo automobila, ali upravo tada nastaje najveći rizik od nesreće.

Čak i kratko vraćanje unazad na autoputu ili naplatnim kućicama tretira se kao težak saobraćajni prekršaj.

Šta uraditi ako uđete u pogrešnu traku?

Ako shvatite da ste završili u pogrešnoj traci, najvažnije je da ne paničite.

Na svim naplatnim kućicama postoji dugme za pomoć putem kojeg možete kontaktirati operatera. Nakon što objasnite situaciju, operater će vam dati instrukcije kako da nastavite dalje.

U većini slučajeva moguće je:

daljinski podići rampu,
platiti putarinu na licu mjesta,
dobiti karticu ili dodatna uputstva za prolazak.

Bez obzira na nervozu drugih vozača ili sirene iza vas, najvažnije je ostati smiren i ne pokušavati opasne manevre.

Bezbjednost važnija od nekoliko minuta

Iako mnogi vozači smatraju da će kratkim vraćanjem u rikverc „uštedjeti vrijeme“, posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije od nekoliko izgubljenih minuta.

Osim visoke novčane kazne, vožnja unazad na naplatnim postajama može dovesti do saobraćajnih nesreća i ozbiljno ugroziti bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

Zato stručnjaci savjetuju da u takvim situacijama uvijek zatražite pomoć operatera i izbjegnete poteze koji vas mogu skupo koštati, prenosi Jutarnji.hr.