Nova mađarska vlada na čelu sa Peterom Mađarom planira da do kraja decenije pripremi zemlju za ulazak u eurozonu, u pokušaju da obnovi odnose sa Evropskom unijom nakon dugogodišnje vladavine Viktora Orbana.

Kako prenosi DW, dio strategije nove administracije jeste povratak Mađarske u „glavni tok“ Evropske unije, uz približavanje evropskim institucijama i jačanje povjerenja investitora.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da će put ka euru biti izuzetno zahtjevan, s obzirom na visoku inflaciju, budžetski deficit i usporen ekonomski rast koje nova vlada nasljeđuje.

Bivša zamjenica guvernera Mađarske narodne banke Julija Kiralj ocijenila je da cilj nije nemoguć, ali da će najveći izazov biti ispunjavanje mastrihtskih kriterijuma, koji podrazumijevaju stroga ograničenja za deficit, javni dug, inflaciju i kamatne stope.

Analitičari upozoravaju da bi Mađarska morala sprovesti ozbiljne mjere fiskalne konsolidacije, uključujući smanjenje javne potrošnje ili povećanje poreza, kako bi do 2030. bila spremna za euro.

Prema istraživanju iz 2025. godine, oko 75% građana podržava uvođenje eura, ali gotovo isti procenat smatra da zemlja još nije spremna za taj korak, piše Dojče vele.

Nova vlada istovremeno traži od Brisela odmrzavanje oko 17 milijardi eura evropskih fondova blokiranih zbog problema sa vladavinom prava tokom Orbanove ere. Dio tih sredstava mora biti iskorišćen već do avgusta naredne godine.

Ekonomisti navode da bi sama najava ulaska u eurozonu mogla donijeti koristi kroz stabilniju forintu, niže kamatne stope i povoljnije zaduživanje države i privrede.

Dugoročno, članstvo u eurozoni uklonilo bi valutni rizik i smanjilo troškove transakcija za izvozno orijentisanu mađarsku ekonomiju, posebno za automobilsku i elektronsku industriju.

Ipak, pojedine članice eurozone prema toj ideji pristupaju oprezno, podsjećajući na grčku dužničku krizu i rizike prijema zemalja sa slabijom fiskalnom disciplinom.

(DW)

Tramp je rekao da iranski odgovor ugrožava status primirja.

Iranski parlament razmotriće podizanje nivoa obogaćivanja uranija na 90 % u slučaju novog američkog napada, poručio je zastupnik Ebrahim Rezaei.

Rezaei, portparol parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, napisao je kako je to jedna od ključnih opcija o kojoj će se raspravljati u Teheranu. “Jedna od iranskih opcija u slučaju ponovnog napada moglo bi biti obogaćivanje od 90 %. To ćemo proanalizirati u parlamentu”, naveo je Rezaei.

Za rad nuklearnih elektrana obično je potreban uranij obogaćen na 3 do 5 %, dok se za izradu nuklearnog oružja zahtijeva razina od 90 %.

Ova prijetnja dolazi nakon što su američki mediji objavili da Donald Tramp razmatra nove udare na Iran kako bi oslabio njihovu pregovaračku poziciju. Podsjetimo, Tramp je rat opravdavao upravo tvrdnjom da Iranu nikada ne smije biti dopušten razvoj nuklearnog oružja.

Mirovni sporazum propao

Podsjetimo, nade u mirovni sporazum splasnule su nakon što je Donald Tramp izjavio da je primirje s Iranom “na aparatima za održavanje života”, dok je Teheran odbacio američki prijedlog za okončanje sukoba i ostao pri popisu zahtjeva koje je američki predsjednik opisao kao “smeće”, javlja Reuters.

Tramp je rekao da iranski odgovor ugrožava status primirja.

-Nazvao bih ga najslabijim upravo sada, nakon što sam pročitao to smeće koje su nam poslali. Nisam ga ni pročitao do kraja – rekao je novinarima Tramp, koji je više puta prijetio prekidom primirja.

State Department je rekao da je američki ministar vanjskih poslova Marko Rubio održao telefonske razgovore sa svojim australskim i britanskim kolegama kako bi razgovarali o “kontinuisanim naporima za vraćanje slobode plovidbe u Hormuškom moreuzu”. Nije dao detaljnije informacije.

Predsjednik SAD Donald Tramp je sve više frustriran načinom na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata, a neki Trampovi pomoćnici kažu da sada ozbiljnije razmatra nastavak velikih borbenih operacija nego što je to činio posljednjih sedmica.

Kako piše CNN, Tramp je postao nestrpljiv zbog kontinuiranog zatvaranja Ormuskog moreuza, kao i zbog onoga što doživljava kao podjelu u iranskom rukovodstvu koja ih sprečava da naprave značajne ustupke u nuklearnim pregovorima, rekli su izvori upoznati sa diskusijama.

Najnoviji odgovor Irana, koji je Tramp ocijenio i “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je nekoliko zvaničnika da se zapitaju da li je Teheran spreman da zauzme ozbiljnu pregovaračku poziciju, rekli su oni.

Podjele unutar američke administracije oko daljih poteza
Postoje različiti tabori unutar administracije koji preporučuju naizmijenične puteve za dalje postupanje, rekli su izvori. Neki, uključujući zvaničnike u Pentagonu, zalagali su se za agresivniji pristup pritisku na Irance za pregovarački sto – uključujući ciljane udare koji dodatno slabe poziciju Teherana. Drugi, međutim, i dalje insistiraju na tome da se diplomatiji da fer šansa, rekli su izvori.

Pakistan pod pritiskom zbog uloge posrednika
Mnogi u Trampovoj orbiti žele da pakistanski posrednici budu daleko direktniji u komunikaciji sa Irancima. Neki Trampovi zvaničnici dugo su dovodili u pitanje da li Pakistanci agresivno prenose Trampovo nezadovoljstvo stanjem pregovora. Neki zvaničnici administracije takođe vjeruju da Pakistan često dijeli pozitivniju verziju iranskog stava sa SAD nego što odražava stvarnost, rekla su dva izvora.

Zemlje širom regiona i Pakistan intenzivno nastoje da Irancima prenesu da je Tramp frustriran i da je ovo posljednja šansa da se ozbiljno uključe u diplomatiju, ali ne čini se da Iran sluša ili shvata bilo koga ozbiljno, rekao je regionalni zvaničnik u ponedjeljak.

Ovaj zvaničnik je rekao da SAD i Iran djeluju na osnovu dvije različite tolerancije i vremenskog okvira u svom pristupu pregovorima, a Teheran je decenijama odolijevao ekonomskom pritisku.

Tramp se ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući u ponedjeljak kako bi razgovarali o opcijama za dalje djelovanje. Izvori upoznati sa razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će se donijeti važna odluka o tome kako dalje postupati prije predsjednikovog odlaska u Kinu, koji je zakazan za utorak popodne.

SAD nude milionsku nagradu zbog finansiranja IRGC-a
Trampova administracija nudi nagradu do 15 miliona dolara “za informacije koje vode do poremećaja finansijskih mehanizama” moćnog iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dok Sjedinjene Države nastoje da pojačaju pritisak na Teheran.

Nagrada se nudi u okviru programa Nagrade za pravdu Stejt departmenta i dolazi usred napora administracije da uguši iransku ekonomiju i izvrši pritisak na Teheran da postigne sporazum.

Program Nagrade za pravdu nudi nagradu za informacije “o izvorima prihoda za IRGC, IRGC-(Kuds snage), njene filijale ili njene ključne mehanizme za finansijsko olakšavanje”, uključujući paravan kompanije, ljude koji pomažu IRGC-u da izbjegne sankcije ili finansijske institucije koje posluju sa njima.

Takođe se traže informacije o tome “kako IRGC prenosi sredstva i materijale svojim terorističkim i milicijskim punomoćnicima i partnerima”, “finansijskim institucijama ili menjačnicama koje olakšavaju transakcije IRGC-a” ili preduzećima u vlasništvu IRGC-a.

Ranije u ponedjeljak, Trampova administracija je uvela sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta zbog njihove uloge u navodnom omogućavanju prodaje i isporuke iranske nafte Kini od strane IRGC-a.