Mnogo je bilo konfuzije u javnosti proteklih sedmica i mjeseci šta uvođenje novih tehnologija znači za izborni proces u BiH, i da li će one, ako budu uvedene, otkloniti barem dio izbornih zloupotreba.

Dijelom se kritike mogu pripisati političkim akterima koji ne žele pošteniji izborni proces, a dio kritika upućen je i na ime Kristijana Šmita, visokog predstavnika čiji legalitet i legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj, odnosno da li se izbori mogu priznati ako izborne tehnologije nisu uvedene u zakon u parlamentarnoj proceduri, već dekretom međunarodnog namjesnika.

Nove tehnologije izvjesne

Bilo kako bilo, sada je, po svemu sudeći, gotovo izvjesno da će naredni opšti izbori biti održani uz korištenje novih tehnologija, ali je i dalje otvoreno pitanje datuma. Naime, dio stručnjaka smatra da nema dovoljno vremena da se skeneri kupe, dovezu, osposobe, a osoblje na vrijeme obuči za njihov rad.

Dio političara već govori o tome da nije isključeno da dođe do manjeg odgađanja, ako se procijeni da se sve obaveze neće moći sprovesti na vrijeme.

Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke, izjavila je da je bolje da se izbori odgode na nekoliko dana, sedmica, pa ako je potrebno i mjeseci, dok ne bude bilo u potpunosti obezbijeđeno da se izbori provedu uz korištenje izbornih tehnologija.

“Za sada mislim da možemo vjerovati da će doći do upotrebe izbornih tehnologija. Imamo zakonsku osnovu, imamo sredstva, imamo odluku visokog predstavnika. Tehnologija bi trebalo da je obezbijeđena, sada je stvar rokova dostave, obuke i tehničkih stvari”, rekla je Ćudićeva.

Nove tehnologije važnije od datuma?

Nenad Grković iz Liste Za pravdu i red, za “Nezavisne” objašnjava da postoje dva razloga zbog kojih je ranije predložio izmjene Izbornog zakona. Prvi je, kako je pojasnio, da se otkloni bilo kakva nedoumica oko onoga što je nametnuo Šmit, odnosno da se zakon usvoji u parlamentarnoj proceduri, dok se drugi razlog odnosi upravo na mogućnost manjeg odgađanja izbora. Naime, on je za “Nezavisne” pojasnio da su u jednom trenutku razmatrali i mogućnost traženja odlaganja izbora za dva do tri mjeseca, ukoliko se pokaže da pripreme nisu završene na vrijeme.

“Cilj je bio da se jasno onemoguće opstrukcije i obavežu svi akteri na implementaciju. U tom slučaju, ukoliko bi došlo do kašnjenja, postojala bi osnova da se formalno zatraži odlaganje izbora dok se tehnologije ne uvedu”, rekao nam je on.

Prema njegovim riječima, bilo je pokušaja opstrukcija, prvenstveno kroz žalbene procese, i smatra da je dio tih napora bio usmjeren s ciljem da se onemogući uvođenje novih tehnologija.

“Smatramo da i dalje postoji dovoljno vremena da se pripreme izvrše. Ipak, trenutno procjenjujem da postoje kapaciteti da se sve realizuje u predviđenim rokovima. Nije bilo ozbiljnih indikacija da to neće biti moguće, uprkos ranijim tvrdnjama da vremena neće biti dovoljno”, rekao je on za “Nezavisne”.

CIK danas raspisuje izbore

Napomene radi, Centralna izborna komisija BiH danas bi trebalo da raspiše izbore, a datum će, barem formalno, biti u skladu sa zakonskim odredbama – prva nedjelja u oktobru, koja ove godine pada 4. oktobra.

Iako još nije bilo zvaničnih objašnjenja, Suad Arnautović, član CIK-a, za Hayat TV prije nekoliko dana je ustvrdio da je riješeno i pitanje tehničkih mogućnosti provlačenja papira kroz skener. Kako je objasnio, građani će na biračkom mjestu dobiti manji listić na koji će upisati brojeve kandidata i lista za koje žele da glasaju. Taj bi papir onda ušao u skener i na taj način bi volja građanina bila zaštićena u digitalnom obliku.

Slučaj roditelj-njegovatelj je još jedan poraz sistema i otvara suštinsko pitanje: da li u Vladi Republike Srpske nema novca, nema volje ili nema sposobnosti da pomogne nekoliko hiljada porodica koje godinama traže samo minimum dostojanstva i sigurnosti?

Upitala je ovo zamjenik šefa Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član PSS, Tanja Vukomanović komentarišući najavljene izmjene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske.

-Država koja od roditelja traži da budu i medicinari, i terapeuti, i njegovatelji, i socijalne ustanove, dok im zauzvrat ne daje ni sigurnost, ni odmor, ni dostojanstven život, zapravo priznaje da institucije postoje samo na papiru – navela je ona.

Ona poziva Vladu Republike Srpske da posluša molbe roditelja-njegovatelja i da ove izmjene koje su najavili budu jedan od koraka ka boljim rješenjima, a nikako konačno rješenje.

-Ostalo je da se riješi ono najvažnije – pun i jasan status roditelja njegovatelja, dostojanstvena i održiva primanja, uvezan radni staž, pravo na odmor, razvoj dnevnih centara i usluga pomoći, kao i dugoročna sistemska briga o djeci i nakon što roditelji ostare ili preminu. Bez toga će svaka izmjena zakona ostati samo još jedna kratkotrajna politička predstava iza koje porodice nastavljaju živjeti isti težak život – navodi Vukomanović i dodaje da će zajedno sa roditeljima nastaviti da se bore za bolji položaj i prava sve dok im ona ne budu obezbijeđena.

Bojan Kresojević kritikovao novo zaduženje Vlade Republike Srpske od 500 miliona KM uz visoku kamatu

Novo zaduženje Vlade Republike Srpske izazvalo je oštre političke reakcije.

Narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević optužio je vlast da “patriotizam pokazuje zaduživanjem” i ugrožava budućnost građana.

Bojan Kresojević oštro je reagovao na najnovije zaduženje Vlade Republike Srpske, koja je emisijom obveznica na londonskom tržištu obezbijedila dodatnih 500 miliona KM.

Kako ističe, kamatna stopa od 6,375% pokazuje da se entitet zadužuje pod nepovoljnim uslovima, što će, prema njegovim riječima, imati direktne posljedice po građane i privredu.

“Kad se Vlada zadužuje po ovako visokoj kamati, rastu kamate i za građane i za firme”, upozorio je Kresojević.

On je naveo da je u prvih 100 dana vlast uspjela zadužiti građane za ukupno oko 1,5 milijardi KM, ističući da je riječ o presedanu.

Posebno je kritikovao praksu zaduživanja na međunarodnim tržištima, navodeći da vlast time dodatno povećava finansijsku zavisnost.

“SNSD svoj patriotizam pokazuje kroz zaduženja, a posebno u Velikoj Britaniji”, poručio je.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Бојан Кресојевић (@kresojevic.inicijative)

Kresojević je otvorio i pitanje vraćanja dugova, podsjećajući da rok dospijeća iznosi pet godina, dok, kako tvrdi, politički ciklus vlasti traje znatno kraće.

“To neće vraćati oni koji se danas zadužuju, nego građani u budućnosti”, naglasio je.