Američko ministarstvo odbrane dodalo je kineskog tehnološkog giganta Tensent i proizvođača baterija CATL na svoju crnu listu kompanija zbog toga što navodno svojim aktivnostima pomažu kineskoj vojsci.

Spisak koji se ažurira svake godine predstavlja upozorenje američkim kompanijama da ne rade sa određenim firmama kojih je trenutno 134 na listi. Saradnja sa njima nije eksplicitno zabranjena, ali može da utiče na cjelokupnu reputaciju, prenosi Foks biznis.

Tensent, najvrijednija kineska kompanija, ima velike investicije ili duboke veze sa programerima američkih gejming kompanija kao što su Epik gejms ili Aktivizejšn blizard. Firma koju je osnovao milijarder Poni Ma smatra se jednim od pionira interneta i privatnog sektora u Kini. TANJUG

Kanadski ministar energetike Džonatan Vilkinson danas je odbacio tvrdnje novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da Americi nije potrebno ništa iz Kanade i upozorio na potencijalne uzvratne trgovinske mjere iz Otave, uključujući izvozne takse na naftu.

Odgovarajući na Trampove izjave da postoji mogućnost da poveća carine na 25 odsto, Vilkinson je rekao da SAD nemaju lako dostupnu alternativu kanadskoj sirovoj nafti, uranijumu, potaši i drugim kritičnim mineralima, piše “Bloomberg”.
“Većina sirove nafte koja se proizvodi u SAD je lagana slatka nafta. Rafinerije na Srednjem zapadu (SAD) su uspostavljene za tešku sirovu naftu i nemaju alternativu korištenju kanadskih resursa – nije to ekonomski. Čak i alternativa koja postoji za neke od zalivskih rafinerija za tešku naftu, to je Venecuela”, zaključio je Vilkinson, jedan od kandidata da zamijeni odlazećeg premijera Džastina Trudoa.
On je istakao da je Kina druga opcija za SAD kada je u pitanju nabavka minerala, dok bi Rusija bila drugi izbor za uranijum i ocijenio da je “jednostavno netačno” da Vašingtonu nije potrebno ništa iz Kanade.

Vilkinson je za “Bloomberg” rekao da su direktori kanadskih naftnih kompanija zabrinuti zbog Trampove prijetnje o povećanju carina, ali da smatraju da postoji mogućnost da se sa zvaničnicima nove administracije SAD razgovara o tarifama, kao i budućoj saradnji.

“Dakle, (postoji) zabrinutost svakako, ali nema panike. Ljudi su prilično strateški orijentisani po pitanju ovoga”, rekao je on. Vilkinson je istakao da Kanada nastoji da odvrati Trampa od povećanja carina, ali da bi Otava “morala da odgovori” ukoliko dođe do toga, nevezano od potencijalnih izuzeća za energiju ili naftu.

“Nema šanse da Kanada stoji po strani i posmatra desetkovanje naše automobilske industrije ili drugih industrija. Moraćemo da odgovorimo na promišljen način, na način koji zapravo stvara maksimalan pritisak na predsjednika i na države koje imaju koristi od trgovine koju obavljaju sa Kanadom”, poručio je ministar.

On nije isključio mogućnost izvoznih taksi na naftu, ali je ponovio da će Otava insistirati na odvraćanju Trampa od upotrebe ekonomske sile putem razgovora i ukazao na negativan uticaj koji bi plan republikanca imao na američke potrošače.

“Ako uvedu carine na naftu, to će dovesti do povećanja cijena na pumpama u SAD. Ako povećaju carine na struju, na hidroelektranu, cijena struje za potrošače će rasti. Ako povećaju carine za potašu, američki proizvođači hrane će morati da plate tu cijenu i cijene hrane u SAD će porasti. Tokom relativno kratkog vremenskog perioda, vidjeće porast cijena i povećanje inflacije”, ocijenio je Vilkinson.

On je predložio proširenje saradnje sa SAD, dajući kao primjer fabriku za preradu germanijuma, iz rudnika sa Aljaske,u Britanskoj Kolumbiji, i istakavši da postoji mogućnost proširenja proizvodnje ovog metala.
Vilkinson je istakao da će se u odvraćanju Trampa osloniti na lobiranje američkih kompanija poput “American Petroleum Institute” i “ExxonMobil”.

Tramp je prethodno nekoliko puta sugerisao da bi Kanada trebalo da postane 51. savezna država, odbacivši ideju o upotrebi vojne sile da pripoji Kanadu SAD, ali nije isključio mogućnost ekonomske prisile.

Novoizabrani republikanski predsjednik Amerike je prethodno rekao da je granica između dvije zemlje “vještačka linija” i zaprijetio da će uvesti carinu od 25 odsto na uvoz iz Kanade, koja izvozi 75 odsto robe i usluga u SAD, prenosi “b92”.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao da ponudi još jednu “lažnu inicijativu iz Kijeva”, obećavajući pomoć SAD u gašenju šumskih požara u Kaliforniji.
“Kada će Zelenski ponuditi pomoć u gašenju šumskih požara? Kome Zelenski nije ‘pomogao’? Čak je i cio izgladnjeli svijet obećao da će nahraniti. Žito iz Ukrajine (Grain from Ukraine) se već dogodilo. Sada bi, logično, trebalo da objave još jednu lažnu inicijativu – Kiša iz Ukrajine (Rain from Ukraine)”, navela je Zaharova na Telegramu, prenosi Tanjug.

Ona je navela da je u februaru 2024. godine Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), na čelu sa Samantom Pauer, isporučila Ukrajini veliku količinu različite opreme za gašenje požara u 16 ​​ukrajinskih vatrogasnih jedinica, uključujući “zaštitnu opremu, motorne pumpe, motorne testere, motorne sjekače za spasavanje, punjive reflektore, aparate za gašenje požara i hidraulične alate za spasavanje”.

“U stvari, jedini program koji je istinski sproveden uz podršku anglosaksonskih ultraliberala bio je ‘Pain from Ukraine’ (Bol iz Ukrajine)”, rekla je Zaharova, prenosi TASS.

Ranije danas, sin izabranog predsjednika SAD Donald Tramp mlađi zamjerio je kalifornijskim vlastima što su u Ukrajinu prebacile vatrogasnu opremu, a sam Tramp je pozvao guvernera Kalifornije Gevina Njusoma da podnese ostavku.

Ukupna površina požara u okrugu Los Anđeles, prema podacima Vatrogasne službe Kalifornije, dostigla je skoro 11 hiljada hektara.

Vatra je uništila više od hiljadu zgrada i dovela do smrti najmanje pet ljudi.

Lokalne vlasti zatražile su pomoć od vatrogasaca iz susjednih okruga, a u pomoć je poslato i osoblje za hitne slučajeve iz država Vašington, Oregon i Nevada. Međutim, požar još nije suzbijen.