U Doboju se kao nestalo vodi još 13 lica, a Institut za nestala lica BiH nije preduzeo ništa na njihovom pronalaženju, saopšteno je iz dobojske Gradske organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila.

Predsjednik ove organizacije Igor Filipović rekao je Srni da su porodice nestalih u više navrata uradile DNK analizu, ali da zbog nerada Instituta tijela njihovih najmilijih još nisu identifikovana niti pronađena.

“NJihova tijela još nisu pronađena jer to očito neko ne želi, a i Institut za nestala lica BiH se ponaša kao da ne želi da se bavi pronalaženjem nestalih lica srpske nacionalnosti”, naveo je Filipović.

On je upozorio na kontinuitet politike da se što manje dokumentuju stradanja Srba kako bi istina i sjećanja o tim događajima vremenom iščezla, što je već već viđeno u bliskoj istoriji.

Filipović je poručio da se takvim pokušajima treba oduprijeti i naveo da su u Doboju do sada evidentirana 32 svjedočenja lica koja su u Odbrambeno-otadžbinskom ratu tragično izgubila srodnike.

On je dodao da su video-zapis njihovih svjedočenja sačuvan u okviru projekta multimedijalnog muzeja koji je pokrenula Javna ustanova Memorijalni centar Republike Srpske, a podržala Gradska uprava.

“U Doboju je prvi video-zapis sačinjen 2. juna svjedočenjem Ružice Pejić iz Vozuće, kojoj je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu ubijeno 12 članova porodice, od kojih se i danas mnogi vode kao nestali”, podsjetio je Filipović.

On je naveo da je na području Doboja evidentirano ukupno 1.400 lica iz kategorije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, a većina je starija od sedamdeset godina.

S ciljem očuvanja kulture sjećanja, Filipović ističe da je veoma važno da se obilježava Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske, koji je ustanovljen u znak sjećanja na žrtve zločina protiv čovječnosti i kršenje ljudskih prava.

Prema programu obilježavanja, koji organizuje Odbor Vlade Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u 11.00 časova u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu biće služen parastos poginulim i ubijenim borcima i civilima, u 11.15 časova biće položeni vijenci i cvijeće na Spomen-krst i na spomenik najmlađem pripadniku Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću.

U bazi podataka Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica, do sada je prijavljeno 5.773 nestala lica.

Republika Srpska još potražuje 1.616 lica, od kojih su 981 civili i 10 djece nestalih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Od 1995. godine do 2008. godine traženje i identifikacija nestalih lica bilo je u nadležnosti Komisije za nestala lica Republike Srpske, a osnivanjem Instituta za nestala lica BiH 2008. godine došlo je do zastoja u procesu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti, a samim tim i diskriminacije srpskih žrtava.

Nedavo je Stanivuković iskoristio priliku za penjanje upravo na okomitim stijenama Romanije, koje postaju dio avanturističkog turizma u Srpskoj.

Biciklom na ćevape…Ličnom donacijom gradonačelnika Banjaluke,opremili smo prvi rental bicikala na Romaniji. Uz poznate staze na planini,juče smo pronašli i najbolju stazu kroz prirodu do Pala,i uključili se na staru prugu Pale -Sarajevo,koja će ove jeseni postati biciklistička staza,zahvaljujući institucijama i organizacijama koje su prepoznale ovaj zapušteni predio i vratile na turističku mapu grada.

Poručio je ovo član Planinarskog društva “Glasinac” Miroslav Divčić, koji je nakon jučerašnje ture istakao da se ovaj predio lagano turistički oživljava.

-Utisci su više nego pozitivni. 36 kilometara prirode,od čega samo dva kilometra blaže uzbrdice.

Uživanje koje ne trebaju propustiti svi koji planiraju posjetiti našu planinu. Uz ciklovodiča i organizovanog prevoza bicikala i turista nazad na Romaniju,otvaramo sasvim novi sadržaj za naše goste-kazao je on.
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković takođe je ranio iskoristio priliku za penjanje na okomitim stijenama Romanije, popularnoj Via ferati „Sokolov put“.

Nevjerovatan osjećaj slobode i ljepote, ali i straha i borbe! Popeo sam se uz Romaniju, jednu od najljepših planina naše zemlje. Stazom ferate „Sokolov put“. Nije bilo lako, ali vrijedilo je – zbog iskustva, zbog pogleda, zbog onog osjećaja kada znaš da si stigao do, ne tako lakog, cilja – kazao je on.

Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi Federacije BiH, naveo je da neradna nedjelja definitivno ostaje na snazi, ali da će se raditi na tome da malim trgovinama i granapima bude omogućen rad, uz uslov da rade vlasnici ili članovi njihovih porodica.

Inače, zadnji podaci Poreske uprave FBiH su pokazali da je broj zaposlenih u ovom entitetu pao za više od 2.000, tačnije 2.037.

Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih 31. jula ove godine je bio 545.018, dok je krajem juna taj iznos bio 547.055.

Pretpostavlja se da je uzrok manjeg broja radnika u Federaciji BiH uvođenje neradne nedjelje.

Podsjećamo, izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH kojim se uvela neradna nedjelja su na snazi od kraja oktobra prošle godine.

Hasičević je federalnim medijima kazao da neće ukinuti neradnu nedjelju.

“Razgovarali smo sa socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatom. Vidim, piše se kako je Federacija BiH u gubitku, spominju se cifre 55 miliona KM, a cijela zbrka je nastala zbog toga što se koriste različiti izvori prilikom analize podataka. Prema ukupnom fiskalnom prometu u Federaciji BiH, za prvih sedam mjeseci je veći za 2,5 milijardi KM, znači to je nekih 6,51 posto. Meni smeta što se neradna nedjelja baca na politički nivo, a ima socijalni karakter. Ovo je praksa koja je već dugo prisutna u Evropskoj uniji”, istakao je Hasičević.

Admir Čavalić: Vlada FBiH priznaje da je pogriješila
Ipak, sa druge strane Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, još od početka uvođenja neradne nedjelje krajem prošle godine upozoravao je da bi moglo doći do otkaza.

“Ovim potezom Vlada FBiH faktički priznaje grešku koju je napravila uvođenjem neradne nedjelje. Ovo je jedan od načina liberalizacije tog modela zabrane nedjeljom. Ono što će predstavljati problem jeste tehničke prirode i on će biti aktueliziran u septembru ili oktobru kada dođe ova izmjena zakona na red. Naime, jedini instrument da se prati to da li vlasnik ili član porodice radi nedjeljom jeste fiskalna kasa, odnosno ko je zadužio kasu. Pošto nismo uveli neradnu nedjelju preko Ministarstva rada i socijalne politike, već nakaradno preko Ministarstva trgovine, ovo u praksi znači da je fokus samo na tome da li radi prodajni objekat ili ne, a ne da li radnici unutra rade. Ovo znači da će vlasnici samo morati zadužiti kasu, a niko ne može kazniti one radnike koji rade tu nedjelju na nekim drugim poslovima, na primjer da slažu rafe i slično. Znači, tržišni inspektori mogu samo kažnjavati prodajne objekte u kojima vlasnici ili članovi porodica ne rade”, objašnjava Čavalić za “Nezavisne novine”.

Doći će do popuštanja
Na pitanje šta nas očekuje u narednom periodu, odnosno da li će doći do dalje liberalizacije ovog zakona, Čavalić odgovara da će sigurno doći do popuštanja.

“I ova izmjena zakona će kreirati novi tržišni pritisak, prije svega za dragstore i vrlo vjerovatno će za nekoliko mjeseci doći do novih izmjena zakona o neradnoj nedjelji”, zaključio je Čavalić.