Connect with us

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET! Vrtić skuplji i do 100 maraka

Novi talas poskupljenja vrtića širom Srpske, uzrokovan rastom cijena života, u pojedinim lokalnim zajednicama podigao je mjesečne izdatke roditelja i do 100 maraka, zbog čega zaštitnici prava potrošača, ali i djece upozoravaju da je boravak mališana u predškolskim ustanovama za mnoge porodice postao luksuz. Nakon što su cijene prethodnih godina korigovali privatni vrtići, nove cjenovnike u proteklih nekoliko mjeseci počele su donositi i javne predškolske ustanove širom Republika Srpska.

Tako roditelji u Derventi od početka godine za jedno dijete izdvajaju 250 maraka mjesečno, što je za 100 KM više nego ranije, dok će roditelji u Banjaluci od marta plaćati 210 umjesto dosadašnjih 165 KM. Na isti korak ranije su se odlučile i javne ustanove u Laktašima, Gradišci, Palama i drugim lokalnim zajednicama, gdje roditelji već nekoliko mjeseci plaćaju više cijene boravka svoje djece u vrtićima.

Direktorica vrtića “Trol” u Derventa Gordana Simić pojašnjava da je posljednja korekcija cijene bila prije 13 godina, te da je povećanje bilo neizbježno zbog rasta troškova.

– Došlo je do poskupljenja u troškovima ishrane djece. Dnevni trošak ishrane po djetetu iznosi 11,90 KM i kada se to izračuna na godišnjem nivou, uz odbitak praznika i kolektivnog odmora, dolazi se do iznosa od oko 250 maraka koje plaćaju roditelji – rekla je Simićeva.

Ona dodaje da je ekonomska cijena vrtića znatno viša i iznosi oko 650 maraka, ali razliku pokriva lokalna zajednica.

– U međuvremenu su prošireni kapaciteti, otvoren novi objekat koji prima 140 mališana, te uključeni asistenti za djecu sa poteškoćama u razvoju – kazala je ona i dodala da trenutno u tri objekta smješteno oko 350 djece, dok je na listi čekanja još 110 mališana.

Popusti su predviđeni za porodice sa više djece, za drugo dijete plaća se 75 maraka, a treće i svako naredno je besplatno.

I u Laktašima od prije nekoliko mjeseci roditelji izdvajaju više novca za boravak djece u vrtiću. Direktorica Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Nataša Trninić ističe da je nova cijena 240, dok je ranije bila 200 maraka.

– Poskupljenje energenata i ostalih troškova natjeralo je sve ustanove u Srpskoj na korekcije, ne samo nas. Lokalna zajednica izdvaja značajna sredstva, a povećane su i subvencije za privatne vrtiće, koje sada iznose 150 KM – navela je Trninićeva. U ovoj ustanovi, prema njenim riječima, boravi 536 djece u pet objekata, dok 168 mališana čeka na upis.

– Za porodice sa dvoje djece cijena iznosi 440 KM, uz dodatne olakšice za samohrane roditelje i višečlane porodice – istakla je ona.

Blago povećanje zabilježeno je i u Gradiška, gdje u javnoj predškolskoj ustanovi “Lepa Radić” cijena sada iznosi 200 maraka, umjesto dosadašnjih 180. Kako navodi direktorica Suzana Ivaštanin, za sada ne planiraju nova poskupljenja. U pet objekata upisano je 730 djece, a postoji i lista čekanja.

Ombudsman za djecu RS Gordana Rajić upozorava da samo povećanje cijene ne znači automatski povredu prava djeteta, ali može postati problem ako zbog finansijskih razloga određeni broj djece ostane bez pristupa predškolskom obrazovanju.

– Nadležni moraju procijeniti uticaj ovakvih odluka na porodice i obezbijediti mjere podrške, poput subvencija ili oslobađanja od plaćanja za socijalno osjetljive kategorije – poručila je Rajićeva.

Izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić ocijenila je da je riječ o novom udaru na kućni budžet.

– Roditelji ne mogu da ne šalju djecu u vrtić, jer moraju da rade. Za porodice sa dvoje djece, posebno ako su podstanari ili otplaćuju kredite, ovo je veliki teret. Povećanja plata već su pojela brojna poskupljenja – istakla je Marićeva, dodajući da je pitanje dostupnosti vrtića jedan od ključnih izazova koji utiče i na odlazak mladih porodica sa ovih prostora.

Unazad nekoliko godina poskupljuje boravak u privatnim vrtićima, a roditelji čak za jedno dijete u najvećem gradu Srpske treba da izdvoje i do 600 KM.

(Glas Srpake)

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno